arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Svijeća Foto: RTRS

Sveti Ranđel 1944.

Posvećeno Jelici Mitrović, profesorki Nemačkog jezika u Gimnaziji čiju su majku streljali partizani po ulasku u Leskovac u oktobru 1944. godine. Uvek kada odemo na groblje moja majka i ja posetimo porodičnu grobnicu veletrgovca Mitrovića i majka položi buket cveća na – NjEN grob. Samo to – položi cveće na NjEN grob. Zatim nekoliko minuta stojimo – ćuteći. Znao sam da moja majka dok stojimo kraj groba – plače. Taj plač se nije čuo. Ali, ja sam znao da plače jer je iz tašne vadila maramicu i brisala suze. A znao sam to i po tome što je njena ruka kojom je držala moju ruku drhtala sa prekidima – onako

Dr Predrag Ristić

Odlazak Predraga Ristića

Gradnja crkve je kod pravoslavnih pre svega deo molitve, a tek u drugom planu majstorsko delo, govorio je Predrag Ristić (1931–2019), arhitekta i graditelj, profesor na Akademiji Srpske pravoslavne crkve za umetnost i konzervaciju, koji nas je napustio u 89. godini. Njegovu umetnost obeležila je duhovnost. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu upravo na projektu Saborne crkve, a povodom toga govorio je da je „voleo da izvuče komuniste, koji su se kleli u racionalnost, na ravno polje radi dvoboja”. To ravno polje za njega bila je matematika. U Srbiji, i u svetu, sagrađeno je više od 150 hramova po projektima Peđe Ristića, a četrnaest od njih srušeno je tokom

Odalović: U toku identifikacije tijela 400 Srba ubijenih u „Oluji“

Predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestala lica Veljko Odalović izjavio je da je u toku identifikacija 400 tijela žrtava stradalih u akciji hrvatske vojske i policije „Oluja“ 1995. godine, koja su ekshumirana u Hrvatskoj, te da je gotovo izvjesno da je riječ o Srbima. Veljko Odalović (Foto: Medija centar Beograd) – Što se tiče `Oluje` i grobnica koje smo mi do sada pronašli, na oko 1.200 ekshumacija smo prisustvovali kao Komisija Republike Srbije. Mi smo do sada 800 tela identifikovali, još oko 400 tela je u postupku i izvesno je da su to Srbi, nemamo dilemu. Treba više volje, treba više dinamike – rekao je Odalović za TV „Hepi“. On

U Prebilovcima Dan Svetih novomučenika (FOTO)

U Prebilovcima se obilježava Dan Svetih novomučenika prebilovačkih i donjohercegovačkih. U Hramu Hristovog Vaskrsenja služena je sveta liturgija. Prebilovci, liturgijaFoto: RTRS U prvim danima avgusta 1941. godine, ustaše su na kućnom pragu ubile ili žive, u jamu Šurmanci, bacile više od 800 mještana ovog sela, uglavnom žena i djece. Prebilovci, liturgija (Foto: RTRS) Njegova svetost patrijarh srpski Irinej osveštao je 8. avgusta 2015. godine Hram Vaskrsenja Hristovog koji je sagrađen u znak sjećanja na 4.000 Srba iz donje Hercegovine stradalih od ustaša u Drugom svjetskom ratu i bačenih u jame, čije su kosti minirane 1992. godine u Spomen-kosturnici koja se nalazila na mjestu današnjeg Hrama. Po povratku Srba u Prebilovce,

Rođendan

Rođen sam 4. avgusta 1995. godine, već sam dobro zagazio u četrdeset i neku, ne sjećam se koja je bila, ali pamtim da sam se tada rodio, ja i moj ćaća i mater i moja Anđa i djete od pet godina, pet godina rata… pet godina odrastanja. Niko mi nikada nije kazivao da se može čovijek u godinama roditi i progledati, osim što se moglo čuti od popa Dušana koji bi grdio čeljad da se još rodili nijesu, iako su se krstili poodavno, to bi zna u ljutnji, kad bi ko opsova ili vrageta u njegovoj blizini. Eto tako i ne pamtim koliko mi je bilo godina kada sam se

Izbjeglička kolona

Bojanić: OLUJA – ZLOČIN KOJI TRAJE !

Godišnjica zverskog i genocidnog staradnja Srba u takozvanoj operaciji „Oluja“ od hrvatskih-ustaških zveri i u njenom nastavku, akciji takozvanoj „Maestral“, kada je izvršen zverski i genocidni hrvatski-ustaški zločin  na 13 opština BiH, biće obeležena Centralnom državnom manifestacijom Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji „Oluja“  koja će se održati u nedelju 4. avgusta 2019. u 19 sati, kod manastira Krušedol na Fruškoj Gori. Republika Srbija i Republika Srpska zajedno će obeležiti godišnjicu stradanja i progona Srba iz Hrvatske, što je vrlo pozitivno. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je sve građane Srbije, a posebno Krajišnike, da dođu danas u Krušedol, gde će biti obeležena godišnjica „Oluje“, da odaju

Sjećanje ne blijedi ni poslije 78 godina od krvavog ustaškog pira u Lici

Selo Smiljan  (rodno selo Nikole Tesle). 1. avgusta 1941. godine ustaše  poklale 66 muškaraca, žena i djece i spalile u njihovim kućama pod vodstvom Rude Ritza (učitelj, zlikovac, komandant ustaškog logora Jadovno na Velebitu), Adžije Jose i Dragana Devčića. Dolina u Pločanskom klancu, Udbina. Prvog avgusta 1941. godine ustaše zaklale nekoliko desetaka Srba iz okolnih zaselaka od kojih samo iz sela Komića. Njive u selu Gnjatovići, Lovinac, Gračac, postale su groblje pobijenih Srba. Ustaše su 29. jula i 2. avgusta 1941. godine od ukupno 150 stanovnika poklale 125. Selo životom zapustjelo. U nepopaljene kuće ubijenih Srba ustaše uselili Hrvate iz Rudopolja, Jasenova i Golica. U selu Komić ustaše su 01.

Sandra Blagić: Krst časni uz prijebojski bezdan

Svaki put kada uznosimo Krst časni, da bismo obilježili još jednu jamu, kiša nas ispraća. To Gospod poručuje da je uz nas! Hvala Ti Svevišnji što čuvaš ovčice tvoje, koje ne zaboravljaju mučenike naše. Oko 9 časova ujutro dolazimo u kordunaško selo Sadilovac, pred hram Rođenja Presvete Bogorodice. Na 77. godišnjicu stradanja Sadilovčana i okolnih sela, pravoslavnih Srba od strane Hrvata – ustaša. Pokolj 463 žrtve koje su pobijene i zapaljene u crkvi a najmlađa žrtva tog ljetnog dana nije imala ni ime. Beba od mjesec dana! Novorođenče. Dana 31. jula 1942. godine ustaške zvijeri su u Sadilovcu, u crkvi, na najmonstruozniji način ubile te zapalile žene, djecu i muškarce.

Pomen povodom 78 godina od ustaškog pokolja 1.600 Srba u Livanjskom polju

U Livnu je danas služena Sveta liturgija u Spomen kapeli-kosturnici povodom obilježavanja 78 godina od kada su ustaše pobile 1.600 Srba u Livanjskom polju. Paroh livanjski Predrag Crepulja rekao je Srni da je na današnji dan, na praznik Svete Ognjene Marije, prije 78 godina pobijeno 1.600 Srba sa područja Livna. – Na području Livna te strašne 1941. godine stradalo je 1.600 Srba, od toga ispod 18 godina 673, a od toga broja 248 tek rođene djece i djece do šest godina – istakao je paroh Crepulja. Paroh livanjski je naveo da su samo 13 muškaraca i jedna žena priživjeli u Ravnom docu na dnu jame 40 dana. – Godine 1941. pobijeni

Mor poručio Hrvatima: Priznajte zločine NDH i edukujte mlade

Ambasador Izraela u Zagrebu Ilan Mor pozvao je Hrvatsku da prizna zločine počinjene u NDH. Zločini koji, kako je rekao, treba da postanu i predmet izučavanja u obrazovnom sistemu radi edukacije mladih. Uoči posjete predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Izraelu, Mor ističe da Holokaust i u Hrvatskoj ima veoma važnu ulogu, da se ne može poreći, niti se mogu zatvarati oči pred njim. – Morate se suočiti sa tim – poručio je Mor u intervjuu za N1 televiziju. Misli da su izvinjenje i priznavanje odgovornosti koraci u pravome smjeru. – Kad predsjednica Kitarović ovoga puta posjeti Jad Vašem, biće to još jedan korak u pravome smjeru u pogledu preuzimanja odgovornosti. Prošlosti

Pridvorica: Pomen za 185 stradalih Srba

U crkvi Svetog kneza Lazara u selu Pridvorica kod Gacka, služena je liturgija i pomen za 185 stradalih Srba, koje su ustaške jedinice i muslimani iz okolnih sela na svirep način pobili na Božić 1942. godine. Pomen Pridvorica GackoFoto: RTRS Ubijeni su žene, djeca i starci na najsvirepiji način, hladnim ili vatrenim oružjem, dok je veći dio spaljen u crkvi i štalama. Foto: RTRS U kriptu hrama posmrtni ostaci nevino stradalih srpskih mučenika, preneseni su 2008. godine. Izvor: RTRS

Slobodan_Antonic_media_centar.jpg

S. Antonić: Onaj ko letuje u Hrvatskoj doprinosi normalizaciji stoletnog genocida koji traje

Današnje letovanje naših arhigrađanskih selebritija u NDH 2.0 spada, zapravo, u isti smisaoni segment kao i letovanje u NDH 1.0. Ovih dana naši arhigrađanski selebritiji hvale se putovanjima po Hrvatskoj. „Igra Hajduk, danas, sad nekad, divno je biti u Splitu“!, diči se Sofija Todorović, „komšinica iz Borče“ (zapravo, aktivistkinja YIHR-a), poznata po akciji „Burek solidarnosti“ (posle koje je Kandićkin FHP pozvao Evropski sud za ljudska prava da je uzme u zaštitu od srpskih nacionalista). „Za 18 godina super letovanja“ u Hrvatskoj, pohvalio se i Srđan Dragojević, „niko me ružno pogledao nije“. „Mislim da tabloidi raspiruju mržnju, kao 90-tih“, dodao je. I dok nam Sergej Trifunović šalje „pozdrav s magičnog Cresa“,

Protojerej Dragan Mićić: Ako mi prećutimo, progovoriće kamen

Po nalogu iz Beograda na spomen ploču srpskim žrtvama u Mauthauzenu ne može da se stavi krst, jer „krsno znamenje vređa nečija osećanja”. Ko stoji iza odluke da svi narodi osim Srba imaju pravo sećanja na svoje žrtve, i ko (iz Beograda!) zahteva da stratište u Mauthauzenu, gde su sahranjene kosti više od 10.000 stradalnika ne bude obeleženo krsnim znamenjem, pitanje je koje srpskoj javnosti upućuje protojerej stavrofor Dragan Mićić, starešina Hrama Sv. Vasilija Ostroškog Čudotvorca u austrijskoj parohiji Linc. Pečatov sagovornik kaže: „U 50 godina otkako je osnovana parohija Linc, po rukopoloženju vladike Lavrentija 1988. godine 30 godina služim srpskom narodu koji živi u pokrajini Gornja Austrija, i u

Dragoslav Bokan: SRPČAD, OKAČENA NOGICAMA ZA GRANjE ŠLjIVA

Na današnji julski dan u Velici i Gornjoj Rženici su u Drugom svetskom ratu, 1944. godine, pobijeni skoro svi stanovnici – među kojima najviše devojaka, žena i dečice.  Piše: Dragoslav Bokan Lokalni muslimani iz Rožaja i okoline su, uz podršku Šiptara sa Kosova i drugih okupatorskih oružanih trupa (iz u borbama prethodno razbijenih SS jedinica „Skender beg“ i „Princ Eugen“) a pod ideološkim  vođstvom Sahit Hodže i Osmana Rastodera (predratnog matičara i islamskog veroučitelja) tada napravili zastrašujući pokolj, gori, crnji i krvaviji nego ma gde drugde po okupiranim delovima ondašnje Evrope. Devojke, žene i devojčice su silovane, bebe bacane na nož, ljudi živi spaljivani, samo zato što su pravoslavni Srbi

U Beogradu i Novom Sadu služeni parastosi stradalim Livanjskim Srbima

Nakon 78 godina od velikih stradanja koja su zadesila srpski narod Livna i Livanjskog polja, kao i 27 godina od početka stradanja u poslednjem građanskom ratu, Livanjski Srbi počeli su sa okupljanjima tokom kojih se sećaju svojih mučenički postradalih predaka. U subotu 27. jula, u crkvi Sv. Kirila i Metodija na Telepu u Novom Sadu, okupili su se livnjaci koji žive u Novom Sadu i okolini. Molitveno sećanje predvodio je otac Vilimir Vrućinić. Sledećeg dana, u nedelju 28. jula, služen je parastos za sve postradale u hramu Sv. Marka u Beogradu. Pred 50-ak okupljenih Livnjaka i njihovih potomaka, bogosluženje je predvodio otac Mirko Jamedžija, bivši paroh livanjski. U svojoj besedi,

NAJNOVIJE VIJESTI

Slovo Vrbičanima

Ideju Udruženja Ognjena Marija Livanjska da se kod mlađih generacija probudi interes

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.