arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Rafael Izraeli: Rat u BiH bio je islamska revolucija

Stručnjak za terorizam i islamski radikalizam Rafael Izraeli rekao je da je rat u BiH bio islamska revolucija u kojoj su učestvovale mnogobrojne radikalne islamističke falange iz cijelog svijeta i koju su finansirale arapske zemlje. “Tragovi Izetbegovićeve islamske revolucije očigledni su danas u Raškoj oblasti (tzv. Sandžaku) i na samoproglašenom Kosovu. Nije iznenađenje da su Srbi 1996. godine morali da napuste Sarajevo, jer im nije bilo mjesta u tako radikalizovanom islamskom okruženju”, rekao je Izraeli za “Večernje novosti”. Izraeli, koji je jedan od autora izvještaja Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu između 1991. i 1995. godine, kaže da se on i njegove kolege nisu određivali ko je

Rade R. Lalović: INTEGRATIVNI PRISTUP KULTURI SJEĆANjA U NASTAVNOJ PRAKSI

Iako smo dosta pisali i u stručnim časopisima i posebnim knjigama objavljivali stručne radove sa konkretnim primjerima književnih tekstova čijom obradom, uz jasne zadatke za istraživačko čitanje, se podstiče njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku čime se postiže  potpuno razumijevanje ljudske patnje u logorima smrti na području NDH, očigledno je da se u nastavnoj praksi još uvijek prilično luta. I upravo zbog toga ovdje, kao pomoć nastavnicima donosimo jedan konkretan model niza časova u integrativnoj nastavi u kojoj obrađujući jednu te istu nastavnu temu nastavnici više predmeta obradom navedenih nastavnih sadržaja doprinose  formiranju kompletne slike i sticanju funkcionalnih znanja o srpskom stradanju u 20. vijeku. Tako usvojeni

Kako su 1941. godine skončali Srbi iz Dervente : Nad ustaškim zločinima zanijemio i njemački general Glez fon Horstenau

O aktuelnoj temi koja se širi po društvenim mrežama o zločinima ustaška u opštini Derventa pisao je čak i nemački izaslanik u Zagrebu, inače poznati srbomrzac, general Glez fon Horstenau, zgražavajući se i sam nad surovošću ustaškog režima. Naime, u avgustu 1941. g. ustaše su pohapsile sve starije Srbe od sedamnaest godina iz Dervente (do tada Lužani Bosanski), zajedno sa Srbima iz sela Barice, Kostreš i Novi Lužani i odveli ih u logor u Slavonsku Požegu, koji je formiran sporazumom između NDH i Nemačke 4. juna 1941, radi preseljenja izvesnog broja Slovenaca u Srbiju i tzv. ,,odstranjenju “ Srba iz NDH. Taj logor je imao  imao status i kategoriju useljeničko

FILIP RODIĆ: Maestralnost srpskog autošovinizma

Hvalospev ustaškom dirigentu u „Politici“ predstavljao bi mnogo veći skandal da mu poslednjih nedelja i meseci nisu prethodila mnogo ozbiljnija ogrešenja o Srbe postradale u NDH počinjena u Beogradu, u medijskoj, ali i „naučnoj“ sferi. Piše: Filip Rodić Na više od pola stranice u „Kulturnom dodatku“ najstarijeg dnevnog lista na Balkanu, beogradske „Politike“, od prošle subote imali smo priliku da pročitamo veličanstveni omaž jednom pukovniku oružanih snaga NDH i vrhovnom vojnom kapelniku ustaške tvorevine, dirigentu Lovru fon (plemenitom) Matačiću. Da stvar bude još gora, u celom tekstu pod naslovom „Maestralni maestro Lovro Matačić“ nijednom rečju nije pomenuta njegova svesrdna podrška jednom kanibalističkom režimu kakav je bio onaj ustaški, u čijoj

Norveški istoričar Knut Flovik Turasen, o filmu koji opisuje stradanje Srba u Norveškoj, koji je u izradi

Knut: ,,Ne koristim izraz Jugosloveni za zatvorenike, 93% njih su bili Srbi, i zato koristim izraz Srbi. Jugoslavija više ne postoji, a ni Jugosloveni osim nekih nostalgičara. Norvežani su ih tokom rata nazivali srpskim zarobljenicima“. Za sajt Srpska istorija govori, norveški istoričar Knut Flovik Turasen ,,Na ovoj temi radim  mnogo godina, nažalost bilo je nekoliko pokušaja da se manipuliše pričom o zatvorenicima. Važno je povezati se s empirijskim činjenicama i istovremeno predstaviti priču na pošten i objektivan način. Istina je da je u logorima radilo oko 200 norveških stražara, od kojih je oko 50 bilo vrlo brutalno i osuđeno je za zlostavljanje i ubistvo nakon rata. Ovo nećemo kriti, takve

Komemoracija na Dan sećanja na žrtve stratišta u Jajincima

„Mir, skoro po svaku cenu, to je ono što ponavljamo tokom prethodnih sedam godina, od kada je Srbija počela dubinski da se menja i da se vraća sebi i vrednostima svojih predaka, od kojih su neki svoje živote ostavili upravo na ovom mestu“, rekla je Brnabić koja je predvodila državnu komemorativnu svečanost u Spomen-parku Jajinci. Poučeni turbulentom istorijom i stradanjem srpskog naroda tokom 20. veka, Srbija je danas čvrsto opredeljena za put mira, poručila je predsednica Vlade Ana Brnabić na komemorativnom skupu povodom obeležavanja Dana sećanja na stradanje Srba, Roma i Jevreja u Jajincima. Premijerka je kazala da Srbija danas neumorno ističe da su nam na putu napretka glavni postulati

Bojanić: Groblje koje nišlije zovu Staro vojničko groblje ili Englesko ili Francusko, a treba Srpsko, zar ne?

Zašto na Starom vojničkom groblju u Nišu nema obeležja za Srpske stradalnike kao što ima za austrougarske i nemačke vojnike kao i obeležje Britanskog komonvelta? To je velika sramota, za sve nas… koja traje decenijama. Red je da tu grešku i nemar ispravimo. Piše: Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta Srpska istorija Zašto su nam uvek preče tuđe žrtve od naši sopstvenih? Tužno je što na takozvanom “Engleskom groblju” u Nišu spomenike imaju Englezi, Austrougari, Nemci a samo Srbi nemaju svoje obeležje (spomenik)? Tragično je da kada delegacije posete ovo naše ,,Staro“ vojničko groblje vence postavljaju na goli beton, zašto se nije smoglo volje i snage da se podigne, spomenik, ili

Objavljeni prvi kadrovi filma i serije „Oluja“, emotivne scene lede krv u žilama

Bez i jedne izgovorene reči, prve scene filma „Oluja“ uzdrmaće i najjače među nama. Film i serija „Oluja“, projekat koji obrađuje temu jednog od najvećih srpskih stradanja u novijoj istoriji, dobio je svoj prvi tizer video sačinjen od potresnih scena koje će nesumnjivo izazvati naboj emocija kod svakoga ko ga pogleda. Prvi kadrovi prožeti strahom, tugom, neizvesnošću i hrabrošću potvrđuju nameru reditelja i scenariste Miloša Radunovića da kroz ovaj film i seriju oda počast sudbinama „običnih“ ljudi koji su kroz istoriju najviše propatili, a zbog politike ostali zanemareni. Da je Radunović napravio dobar izbor kada je kasting glavnih uloga u pitanju, jasno je već iz ovog prvog najavnog videa. Glumci

Emisija Veče preko Drine – Nenad Kecmanović i Slobodan Antonić (VIDEO)

Šta nas čeka sa ove, ali i sa one strane Drine, govore istaknuti politikolog dr Nenad Kecmanović i vodeći sociolog dr Slobodan Antonić. Voditelj emisije je Mladen Stojanović. U drugoj emisiji iz serijala „Veče preko Drine“, između ostalog se govori: Da li je ljudskost pojedinca u globalističkom pogledu na svijet svedena isključivo na konzumiranje roba, lako promjenjljivu radnu snagu i izvor seksualnog zadovoljstva? Ko i zašto želi svjetsku vladu? Zašto je građanska ideja nemoguća u BiH? Hoće li se Republika Srpska otcijepiti ili nestati u nekom novom ratnom sukobu? Šta je nacionalni identitet i kome on smeta? Da li stranci upravljaju prostorom od Drine do Bihaća, i da li je

Đorđe Pražić: ZLOUPOTREBA SAMOUBISTVA ADMIRALA BAROVIĆA

Već trideset godina u prizemne političke svrhe, traje propagandna zloupotreba samoubistva kontraadmirala Vladimira Barovića, jednog od omiljenih i poštovanih oficira u JRM. Kontraadmiral Vladimir Barović izvršio je samoubistvo 29. septembra 1991. godine, u kancelariji Komande Vojnopomorskog uporišta Vis. Tih dana trebao je da primi dužnost načelnika štaba Komande Vojnopomorske oblasti (KVPO) a na Vis je došao sa dužnosti komandanta 5. Vojnopomorskog sektora (VPS) Pula. Prethodni načelnik štaba KVPO kontraadmiral Fridrih Moreti je na vlastiti zahtjev otišao u penziju a u otvorenom pismu u dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ optužio je JRM (JNA) za agresiju i zločin prema Hrvatskoj. Kontraadmiral Barović je imao dobar profesionalni ugled među pripadnicima JRM. U svom oproštajnom

Hrvati se bune protiv „nametanja” ćirilice u Republici Srpskoj

Hrvatsko narodno vijeće u Bosni i Hercegovini (HNV BiH) ocenilo je da je nedopustivo nametanje srpskog jezika i ćiriličnog pisma svim narodima i građanima u Republici Srpskoj kroz Predlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma. HNV BIH smatra da cilj tog zakonskog predloga nije zaštita i očuvanje načina korišćenja jezika i ćiriličnog pisma u Republici Srpskoj, kao nematerijalnog kulturnog nasleđa, već da je to „još jedan u nizu pokušaja sistemske diskriminacije nesrpskog stanovništva i eliminisanje njihovih ionako ugroženih prava”. HNV smatra da je neshvatljiv izostanak reakcije onih koji se, kako je navedeno, „kunu” u nacionalne interese Hrvata u BiH, pa i reakcije službenog Zagreba, kada

NE PRIČEŠĆUJTE NAS OTROVOM: JASENOVAČKE ŽRTVE I BORBA ZA ISTINU

U martu ove, 2021. godine, Aleksandar Nećak, Jevrejin koji se godinama bori za kulturu sećanja na žrtve Drugog svetskog rata među srbijanskim Jevrejima, ali i među Srbima, jasno i glasno je poručio:“Kad kod se pomenu sećanja na jevrejske žrtve iz perioda Holokausta, kao eho odjekne:“A naše srpske žrtve, njih je bilo najviše?“ TUĐA RUKA SVRAB NE ČEŠE Ni jedan Jevrejin iz Srbije nikada nije sporio postojanje i brojnost srpskih žrtava, NIKADA. To što se mi sećamo naših žrtava, i što se na isti način i uz dužno poštovanje sećamo i svih drugih žrtava, ne znači da smo jedini dužni da se borimo i za memorijale srpskim žrtvama. Naravno da smo

SRPSKA DOBROTVORKA, LEDI LEJLA PEDžET: „Samo da me moji Srbi ne zaborave“

24. septembra 1958. godine umrla je ledi Lejla Pedžet, heroina koja je svojom nesebičnom žrtvom zadužila srpski narod. Lejla Pedžet bila je engleska plemkinja. Ujedno – dobrotvor i požrtvovana bolničarka u jednom od najtežih perioda u srpskoj istroriji, žena koja je samopregornim radom u ratno vrijeme sačuvala živote mnogih naših sunarodnika. U Beograd je stigla 1910. godine. Ubrzo je počeo Prvi balkanski rat, a potom i Drugi, u kojima se ledi Pedžet posvetila brizi o drugima, postala je jedna od prvih dobrovoljnih bolničarki u vojnim bolnicama u Beogradu. Iako je 1913. godine napustila Beograd i vratila se u London, već u novembru 1914. godine, po izbijanju Prvog svjetskog rata, stigla

Srpski mučenici na Krfu, ostrvu homerske princeze

Danas je godišnjica dolaska srpske vojske na Krf i Vido. Posle neuspelog pokušaja da se srpska vojska povlači dolinom Vardara, a zbog prodora bugarske armije i presecanja komunikacija, kao i izostanka planiranog prodora saveznika iz Soluna u susret srpskoj vojsci, Vrhovna komanda je 24. novembra 1915. odlučila da se trupe povuku preko Crne Gore i Albanije na Jadransko primorje. Posle više od mesec dana teških marševa po najtežem vremenu i bespuću, srpska vojska se prikupila kod Skadra, Drača i Valone odakle se povukla na Krf na kojem se do aprila našlo 151.828 vojnika, u Bizerti oko 13.000 vojnika, a na Korzici i u Francuskoj njih oko 5.000. Knjiga Željka Popovića

Slobodan Antonić: Naše crvene linije – deca i Kosovo

Moramo da zaustavimo i obrnemo proces – da tražimo da nam se vrati naša okupirana teritorija, i da odavde ode nepozvana vojska tuđinaca. Naše crvene linije su deca i Kosovo. Bezočno nas guraju i sabijaju, mi smo se i branili i povlačili, ali za to dvoje stvarno nemamo više gde. U senci izbora 2017. pokušano je da se u srpska obdaništa i u škole na mala vrata uvede „seksualno obrazovanje“ (o tome sam pisao ovde). Bilo je, recimo, predviđeno da deca u obdaništima odgovaraju na pitanja ko ih sve dole „dodiruje“ (ovde 12) i gde vole, a gde ne vole da ih „dodiruju“ (ovde 30), a srednjoškolci je trebalo da uče kako se stavlja „zaštita“ na anus

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.