arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Program stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj u funkciji etničkog čišćenja Srba

Više od dve decenije traju problemi bivših nosilaca stanarskog prava, među njima i Srba izbeglih iz hrvatskih gradova kojima je država stanarsko pravo oduzela na osnovi zakonskih odredbi SFRJ, po kojima je nosilac gubio stanarsko pravo ako u stanu nije boravio duže od šest meseci. Ti se propisi, međutim, nisu primenjivali na Hrvate s područja bivše Krajine ili izbeglice hrvatske nacionalnosti iz BiH i sa Kosova i Metohije, s apsurdnim obrazloženjem da su oni svoje domove morali prisilno napustiti dok su Srbi to, činili „dobrovoljno“!  S obzirom na to da je pravna utemeljenost termina „stanarsko pravo“ nestala devedesetih, njegovi bivši nosioci ostali su u svojevrsnom vakuumu do 2003. godine kada

Uglješa Danilović o odmazdi hercegovačkih ustanika nad muslimanima

Uglješa Danilović, od septembra do decembra 1941. godine bio je u Hercegovini, gdje je radio na reorganizovanju ustaničke vojske i stvaranju partizanskih odreda. Od septembra 1941. godine, bio je komandant štaba NOP odreda u Hercegovini. U svom izvještaju o početku ustanka u Hercegovini i stanju na terenu, između ostaloga, pisao je i o razlozima odmazde ustanika nad hercegovačkim muslimanima. Danilović navodi dva faktora od uticaja na tok događaja: „Prvo, to su ljudi koji su ili sami preživjeli jame ili im je cjelokupna porodica poklana. Ovi su bili najaktivniji u klanju i oni su prvi pokolj na Dabru i izvršili. Drugi faktor bio je taj što su ovo granični krajevi gdje

Doboj ovih dana / Foto Lj. Đ.

Samo Srbe krive za zločine

Posle presude Suda BiH za ratna dešavanja u Doboju, pripremaju se novi procesi. Karagić je osmi u nizu sa srpske strane koji je osuđen za zlodela 1992. Doboj, sudeći prema presudi od 12 godina zatvora bivšem pripadniku “Crvenih beretki” i VRS Slobodanu Karagiću koju je nedavno izrekao Sud BiH, nastavlja da plaća ceh za navodne zločine u ratnim dešavanjima u BiH 1992. Karagić je osmi u nizu sa srpske strane koji je osuđen za ratni zločin, a protiv još četvorice ratnih čelnika u gradu Doboju vodi se sudski proces. Već dve godine traje sudski proces bivšem članu Predsedništva BiH i predsedniku Kriznog štaba Borislavu Paravcu, osnivaču i nekadašnjem predsedniku SDS

Parastos stradalima u Ravnim Kotarima i Malom Alanu

Parastos će se služiti u crkvi Sv. Marka, u Beogradu, 22. januara 2018. godine (ponedjeljak), s početkom u 11 časova. Ove godine kao i do sada, porodice nestalih i poginulih Krajišnika obilježiće Parastosom 25. godišnjicu stradanja srpskog naroda u Ravnim Kotarima (Maslenica 93.) i na Malom Alanu. Operacija hrvatske vojske „Maslenica 93.“ izvedena je 22. januara 1993. godine na području Ravnih Kotara i Velebita, koje je bilo pod zaštitom UN. U zločinu hrvatske vojske, sa područja Ravnih Kotara protjerano je više od 10.000 Srba, tako da je to područje etnički očišćeno od Srba. U toj operaciji poginulo je 348 srpskih vojnika i civila, među kojima 35 žena i troje djece uzrasta do 12 godina. Krajem 1996. godine,

„Ledena tišina“ – sećanja na žrtve Novosadske racije

  LEDENA TIŠINA Sećanje na žrtve Novosadske racije 22. 1. – 29. 1. 2018. Kulturni centar Novog Sada Kulturni centar Novog Sada i ove godine nizom kulturnih događaja obeležava jedan od najtragičnijih događaja u istoriji grada Novog Sada, „Novosadsku raciju“. U okviru programa „Ledena tišina“ sugrađani će imati priliku da se od 22. do 29. januara, kroz izložbu, predavanja i projekcije filmova bolje upoznaju sa ovim nemilim događajem. U okviru obeležavanja 76. godišnjice Novosadske racije, u utorak, 23. januara u Likovnom salonu u 20 sati biće otvorena izložba posvećena stvaralaštvu Milenka Đurića, a autor postavke je umetnik Vojislav Radovanović. Novosađani će izložbu imati prilike da vide do ponedeljka 29. januara 2018.

Dokument Službe državne bezbednosti Srbije / Poručnik Bora Blagojević ubijen 8. marta 1975.

Ubistva tajne policije u ime države

Uloga UDBe u likvidacijama uglednijih članova srpske političke emigracije. Na desetine aktivista u Evropi i SAD žrtve „državnog terorizma“ U decembru 1971. godine pojavio se jedan krajnje zanimljiv dokument Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova Srbije, odnosno Službe državne bezbednosti. Pod oznakom strogo poverljivo – isključivo za ličnu informaciju, na 72 strane data iscrpna analiza „Neprijateljska aktivnost srpskih i albanskih imigrantskih organizacija na Zapadu usmerena prema našim građanima na privremenom radu u inostranstvu“. Ova informacija, upućena na tri stotine adresa, najvišim saveznim i republičkim funkcionerima, šefovima Službe bezbednosti i operativcima objašnjava nastanak i sastav političke organizacije na Zapadu, njihova programska načela i neposredne aktivnosti, sa imenima svih članova i njihovih simpatizera. Na

Planinarskim maršom u Pjenovcu kod Han Pijeska poslije gotovo tri decenije obnovljen je "Čičin memorijal" u znak sjećanja na pogibiju narodnih heroja Milana Ilića Čiče Šumadijskog, Slaviše Vajnera Čiče Romanijskog, Dragana Pavlovića Šilje i 59 proletera, koji su poginuli na ovom mjestu 21. januara 1942. godine.

Obnovljen „Čičin memorijal“ poslije gotovo tri decenije

Planinarskim maršom u Pjenovcu kod Han Pijeska poslije gotovo tri decenije obnovljen je „Čičin memorijal“ u znak sjećanja na pogibiju narodnih heroja Milana Ilića Čiče Šumadijskog, Slaviše Vajnera Čiče Romanijskog, Dragana Pavlovića Šilje i 59 proletera, koji su poginuli na ovom mjestu 21. januara 1942. godine. Antifašistički marš u Pjenovcu, koji je okupio oko 160 učesnika, počeo je na stazi dugačkoj 12 kilometara od Han Pijeska do Pjenovca. U maršu su učestvovali članovi planinarskih društava iz Han Pijeska, Pala, Sokoca i Vlasenice. Najmlađa učesnica marša bila je sedmogodišnja Viktorija Gavrilović iz Han Pijeska. Planinarski marš okupio je predstavnike Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata /SUBNOR/, Saveza udruženja antifašista i boraca narodnooslobodilačke

Ulazak partizana u oslobođeni Beograd - Foto Arhiva "Borbe"

Englezi nam podmeću novu Jugoslaviju

Stotinu godina posle stvaranja Kraljevine SHS sve češće inicijative da se region ponovo ujedini. Nil Klark na kanalu RT: Za probleme na Balkanu rešenje – povratak u prošlost Kada je Jovan Dučić, pre skoro 80 godina, u Americi, gde je živeo, čuo da se u krvi raspada Kraljevina SHS, napisao je: – Jugoslovenstvo nije poniklo ni iz kakvih pozitivnih odnosa, nego iz tragičnog nesporazuma, produkt je poremećaja svih zdravih načela. To je jedna fatamorgana koja je u katastrofu odvela Srbiju… Mi prisustvujemo ne samo katastrofi naše nesrećne države, osnovane na laži i izdajstvu, nego i rasulu jednog društva. Danas, sto godina posle osnivanja te kraljevine 1918. godine, i uprkos tome

Tribina o Stepincu: Šta Hrvati kažu o radu Mješovite međureligijske komisije SPC i Hrvatske biskupske konferencije (VIDEO)

Prvi put od okončanja rada Mješovite međureligijske komisije Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije, koja je razmatrala ulogu zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata, te davali razloge pro et contra za proglašenje svetim ovog „časnika Rima“, imamo priliku čuti kako su izgledali ovi susreti kroz sve njihove etape, a iz analize ekspertskog člana hrvatskog tima za odbranu Stepinca, dr Jura Krišta. Gostujući kao predavač na tribini „Stepinac – razbijanje mitova“, koja je održana 7.11.2017. godine u organizacija Studentskog Pastorala (SPAS) u Studentskom domu „Stjepan Radić“, dr Krišto je govorio o radu Mješovite komisije o Stepincu. Sa kojih stanovišta su srpski episkopi osporavali pravednost

Masakr nad Srbima u zoni UN nekažnjeni i nakon četvrt vijeka

Danas se navršava 25 godina od agresije hrvatskih oružanih snaga na južne dijelove Republike Srpske Krajine /RSK/, izvršenoj u akciji pod kodnim nazivom „Maslenica“, u kojoj je 1993. godine ubijeno 348 Srba, među kojima 35 žena i troje djece uzrasta do 12 godina, saopštio je Dokumentaciono informacioni centar „Veritas“ iz Beograda. Osam osoba se i dalje vode na listi nestalih, a u zbjegovima je umrlo još 165 lica, uglavnom starije populacije. Iz ravnokotarskih sela protjerano je više od 10.000 Srba, koji su se raselili širom svijeta. Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i pred očima mnogobrojnih pripadnika UNPROFOR-a, do sada, ni pred međunarodnim ni pred domaćim sudovima, niko

Sveti Sava

Priredio – Đorđe Bojanić Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvetitelj. Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava. Rastko se na Svetoj Gori zamonašio uprkos snažnom protivljenju roditelja. Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godineutemeljena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva. Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira, i tako ostao zabeležen kao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj Gori. U Studenici je osnovao 1209. godine bolnicu, prvu na području srpske države. Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti, pa je stoga i zaštitnik prosvetnih ustanova. Sveti Sava je 1219.

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (32): Hrvati bombarduju izbjegličku kolonu

Naveče na televiziji njihova samo kurtoazna konstatacija uz tvrdnju da „kolona ne bi bila bombardovana da u njoj nije bilo i vojnih vozila i nosača raketa posebno“ 7. avgust 1995. Kod Kapljuha, samo malo dalje od birtije „Na petrovačkoj cesti“, avion Hrvatskog ratnog zrakoplovstva bombardovao je kolonu izbjeglica… Nisam tu bio, ali sam saznao od kolege Milorada Zorića koji je to prvi snimio kamerom, da je poginulo desetak nesrećnika, isključivo civila iz Donjeg Lapca… Stranci i međunarodne kadije nisu se zbog toga baš tako puno uznemirili… Naveče na televiziji njihova samo kurtoazna konstatacija uz tvrdnju da „kolona ne bi bila bombardovana da u njoj nije bilo i vojnih vozila i

Zaslužena kazna konačno stigla

Nisam u stanju da bilo šta govorim u svoju odbranu, jer bih onda morao ponovo posegnuti u tu nečovečnu moralnu prljavštinu od koje se gadim i užasavam – rekao je pred sudom Marton Zeldi SUĐENjE optuženima za ratne zločine počinjene u raciji u Južnoj Bačkoj trajalo je od 22. do 30. oktobra 1946. godine.Sala Doma kulture bila je stalno dupke puna. Samo prvog dana, ulaz je bio slobodan, a za sve ostale su se, zbog ogromnog interesovanja, dobijale posebne propusnice, za koje su zainteresovani morali da se prijave bar dan ranije. Već smo videli šta su pred većem Vrhovnog suda Vojvodine rekli mađarski vojni generali Ferenc Sombathelji-Knaus i Ferenc Feketehalmi-Cajdner

Sveti ispovednik Dositej Vasić, Mitropolit zagrebački

Pravoslavija nastavniče, blagočestija učitelju i čistoti, vseljenija svjetilniče, Arhijerejev Bogodohnovenoje udobrenije Dositeje premudre: učenmi tvoimi vsja prosvjetil jesi, cjevnice duhovnaja, moli Hrista Boga spastisja dušam našim. Mitropolit Dositej rođen je u Beogradu 5. decembra 1878. godine, gde je učio gimnaziju i bogosloviju, koju je završio 1899. godine. Kao pitomac Fonda mitropolita Mihaila upućen je 1900. godine u Rusiju gdje je stupio u kijevsku Duhovnu akademiju koju završava 1904. sa stepenom kandidata bogoslovskih nauka. Iz Rusije je otišao u Nemačku i stupio na Univerzitet u Berlinu, gde je izučivao protestansku bogoslovsku nauku. Nakon dvogodišnjih studija u Berlinu, prešao je u Lajpcig, gde je izučavao filosofske nauke kod profesora Vunta, Hajnca i

Broz u vili jednom prespavao, a Ćosić tu pisao "Korene" / Foto J. Lemajić

Titova vila predratnim vlasnicima

Agencija za restituciju doneće ubrzo odluke o vraćanju tri značajna vojvođanska zdanja. Zahtev za povraćaj dva dvorca u Starom Lecu podneli potomci Danijelovih. Preminuli potomak grofa radio u selu kao poštar Potomcima industrijalca Vilima Konena uskoro će biti vraćena čuvena „Titova vila“, na Paliću, u kojoj je Dobrica Ćosić pisao „Korene“. Ovo, za „Novosti“, otkriva Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju.  Prema njegovim rečima, stekli su se uslovi da to zdanje, koje duže od decenije propada, bude vraćeno u naturi. Porodica Konen bila je jedna od najbogatijih u Vojvodini, imala je fabrike, hladnjače, njive, farmu, trgovine i petnaestak vila u Subotici, Novom Sadu i Beogradu. Njeni članovi su suosnivači velike

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.