arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Sređuje se Ćele-kula kosti ostaju netaknute

31. mart 2018.

Užurbano se priprema renoviranje dela najvažnijeg i najposećenijeg istorijskog kompleksa u Nišu. Zbog specifičnosti objekta radiće se samo dvorište, fasada kapele, prilaz lokalitetu Za svet je Ćele-kula čudo, a za srpski narod ponosni simbol toga kako se plaćala cena slobode. Turskog Huršid-pašu istorija je upamtila po varvarstvu i surovosti, dok legendu o junaštvu Stevana Sinđelića ne može prekriti patina vremena, što se ne može reći i za sam objekat koji simbolizuje stradanje jednog naroda u borbi protiv osvajača. Novina je da grad Niš najavljuje renoviranje kapele koja „štiti“ kulu, dok je za ozbiljniju zaštitu potrebno angažovanje republičkog Zavoda za zaštitu spomenika. Huršid-paša je kulom od lobanja srpskih vojnika hteo da

Dolazak Srpske vojske u Solun 1916. godine

Zemljodelac se spasao kad je potopljena lađa francuska

31. mart 2018.

Kreće se lađa francuska, još se peva pesma iz Velikog rata. Pevao ju je i Vladislav V. Petronijević Aćimović (1885–1943), srpski ratnik iz zlatiborskog sela Golova, iako je jedva živu glavu sačuvao tokom plovidbe na jednoj takvoj lađi od Tulona ka Solunu i savezničkom frontu, koju je neprijatelj torpedovao i potopio. Danima je potom na nevelikom splavu plutao Vladislav s nekoliko vojnika po otvorenom moru, ali se čudom spasao i posle rata to do detalja opisao. Beleška Vladislava V. Petronijevića Aćimovića o tome, sačuvana u ličnoj arhivi Žarka Božanića sa Zlatibora, naslovljena je „Rat na moru“. Piše zemljodelac iz Golova da je sa drugim srpskim vojnicima 19. septembra 1916. došao

Miodrag_Linta.jpg

Linta o „krvavom Uskrsu“: Cilj je bio stvaranje hrvatske države bez ili sa što manje Srba

31. mart 2018.

Na današnji dan pre 32 godine na Plitvičkim jezerima desio se prvi oružani sukob između pripadnika MUP-a Hrvatske i pripadnika milicije SAO Krajine. Na današnji dan pre 32 godine na Plitvičkim jezerima desio se prvi oružani sukob između pripadnika MUP-a Hrvatske i pripadnika milicije SAO Krajine, u javnosti poznat kao „krvavi Uskrs“, saopštio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. Tom prilikom poginuo je pripadnik milicije SAO Krajine Rajko Vukadinović (32), koji je prema navodima Linte, branio Plitvička jezera od pokušaja hrvatske policije da ih zauzmu. Linta smatra da Srbija i krajiški Srbi treba da svake godine obeležavaju godišnjicu pogibije Rajka Vukadinovića, iza koga su ostali roditelji, supruga i

Dan odbrane Grada Bijeljina

Gradska Boračka organizacija obilježila „Dan odbrane Grada Bijeljina“

31. mart 2018.

Parastosom za sve poginule borce u crkvi Svetog Georgija i polaganjem vijenaca i cvijeća na Trgu Kralja Petra Prvog Karađorevića, danas je obilježena 26. godišnjica odbrane grada Bijeljina. „U svim sukobima u svijetu, pored stradanja stanovništva i materijalnog razaranja, strada istina. Ne radi se o napadu na nenaoružani, nesrpski narod, nego se radi o tome da su muslimanske snage blokirale Bijeljinu. Da i pored više pokušaja da se uspostavi red i mir nije došlo do sporazuma“, rekao je predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić. On je istakao da je zato značajno obilježavati datume iz naše novije istorije kako bi se budućim generacijama prenijela prava istina o ovim dešavanjima. „Dok god budemo

U porti Manastira Svete Petke u Bijeljini danas je parastosom palim borcima i poginulim civilima odbrambeno-otadžbinskog rata, polaganjem vijenaca ispred spomen-ploča na kojima su zlatnim slovima uklesana njihova imena, te kulturno-duhovnim programom obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva.

Obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva

31. mart 2018.

U porti Manastira Svete Petke u Bijeljini danas je parastosom palim borcima i poginulim civilima odbrambeno-otadžbinskog rata, polaganjem vijenaca ispred spomen-ploča na kojima su zlatnim slovima uklesana njihova imena, te kulturno-duhovnim programom obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva. „Saborovanja i ovakvi skupovi veoma su važni za nas kako bismo očuvali sjećanje i uspomene na sve te događaje. Desilo se – neka se ne ponovi, ali i desilo se – neka se ne zaboravi. Zato, mi smo uvijek tu da oživimo sjećanje na važne datume za istoriju srpskog naroda, pogotovo u bližoj prošlosti“, rekao je Milenko Zupur, predsjednik Udruženja građana „Prijatelji Ilijaša“, koje svake godine organizuju ovakvo okupljanje. Treba

Foto: Neda Radulović-Viswanatha

Ugriz prošlosti

31. mart 2018.

Pa tko ne bi za njih imao razumjevanja? Za te skupine Hrvata potpuno sluđene činjenicom da ih se gura u nešto na što od početka ove države nisu navikli, to jest na neposlušnost, na suprostavljanje najdražoj partiji koja ih je prije četvrt vijeka doslovce izmislila, kao svoju falangu i vjernu glasačku mašinu. Pa se eto dogodilo ono što se i moralo dogoditi, da se potpuna šizofrenija vladajuće stranke prelije i na njene najodanije podanike, i to zbog jednog prilično bezveznog detalja, kakvim većina ovdašnjih kleronacionalista zapravo smatra Istanbulsku konvenciju. Jedan se dokument Vijeća Evrope, kakvih je u Hrvatsku već stiglo na stotine, odjednom pokazao kao strašni kamen razdora, prvo unutar

Malobrojni Srbi u Sarajevu teško ili gotovo nikako ne mogu da ostvare svoja prava, što potvrđuje i primjer Rajke Đurić koja 16 godina uporno nastoji da vrati svoju imovinu koju su joj, uz pomoć lokalnih vlasti, uzurpirale komšije.

Bitka za pravdu duga 16 godina

31. mart 2018.

Želja Sarajke Rajke Đukić da vrati svoju imovinu ne jenjava, uprkos svim vrstama opstrukcija, omalovažavanja i fizičkih napada. U nastojanju da dođe do svoje imovine, angažovala je i advokata koji je ubrzo odustao od njenog slučaja, a za pomoć se bezuspješno obraćala i nevladinim organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Piše: Vera BUGARIN Malobrojni Srbi u Sarajevu teško ili gotovo nikako ne mogu da ostvare svoja prava, što potvrđuje i primjer Rajke Đurić koja 16 godina uporno nastoji da vrati svoju imovinu koju su joj, uz pomoć lokalnih vlasti, uzurpirale komšije. Đurićeva, koja je iz izbjeglištva sa sestrom došla u Sarajevo 1999. godine radi ostavinske rasprave nakon smrti roditelja, rekla je

Miloš Obilić

JOŠ JEDNO HRVATSKO LUDILO: Miloš Obilić je Hrvat, iz Turopolja, kod Zagreba

31. mart 2018.

Kad čovek pomisli da su dotaknute krajnje granice nacionalnog inženjeringa hrvatskih istoričara, intelektualaca, novinara, pojavi se nešto što tu vrstu posla kod Hrvata gurne u predvorje ludila. Za tako nešto zaduženi su hrvatski portali, poznati kao utočišta tzv. desnog hrvatskog ekstremizma, preciznije i jasnije-ustaštva, ali i neki instituti u Zagrebnu, osnovani još krajem devedesetih. Među spomenutim portalima najpoznatiji i najposećeniji je dnevno.hr, čiji urednici svakodnevno objave nekoliko antisrpskih tekstova. Uglavnom su na meti Srbi iz Hrvatske, ono što je preostalo od njih, ali i Srbija kao država, Republika Srpska, Milorad Dodik, srpski sportisti, klubovi… Dnevno ima i dopisnika iz Beograda, zove se Dragan Ilić, koji je prošle godine objavio tekst

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo ni nakon 26 godina od početka građanskog rata u BiH nije dobila zvaničan odgovor o tome kakva je sudbina 180 sarajevskih Srba, za čijim se posmrtnim ostacima bezuspješno traga.

Sudbina 180 sarajevskih Srba skrivena i nakon 26 godina…

31. mart 2018.

Prije 26 godina, nelegalni referendum muslimansko-hrvatske koalicije u BiH, ubistvo srpskog svata na Baščaršiji, potom agresija i napadi hrvatske vojske na Srbe u Kupresu, Sijekovcu, te selu Ravno, bili su neki od prvih detonatora krvavog građanskog rata u BiH… Pripremio: Ognjen BEGOVIĆ Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo ni nakon 26 godina od početka građanskog rata u BiH nije dobila zvaničan odgovor o tome kakva je sudbina 180 sarajevskih Srba, za čijim se posmrtnim ostacima bezuspješno traga. „Mi nismo posustali, ne smijemo stati, a na umor smo navikli. U Sarajevu, gradu iz kojeg smo morali da odemo, mi još uvijek tražimo naše najmilije… Čekamo na

Doprinos velikog Orsona Velsa četništvu

31. mart 2018.

Gotovo šokantno na hrvatsku javnost delovali su nedavno objavljeni podaci o tome kako su Amerikanci i Englezi za vreme Drugog svetskog rata gledali, i još uvek gledaju, na četnike i generala Dražu Mihailovića Najveći problem kopanja po prošlosti u vezi je sa mogućim neugodnim otkrićima. To se ovih dana događa Hrvatima, a ceo slučaj, naravno, u najdirektnijoj je vezi sa Srbima. Šta su pronašli? Četnike, ali u drugačijem svetlu i ulogama od onih u kakve ih je u svojim filmovima gurao Veljko Bulajić. Šira hrvatska javnost se prvi put suočava sa neoborivim činjenicama koje govore da četnici nisu isto što i ustaše, da je demokratski i slobodni svet na čelu

U Oslu promovisano drugo izdanje knjige „Radi ti, dijete, svoj posao!“

31. mart 2018.

U dvorani Crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Oslu promovisan je roman „Radi ti, dijete, svoj posao!“ srpskog pisca Momira Vasiljevića. Vasiljević je rekao Srni nakon sinoćnje promocije da je ovo biografski roman o životu i herojskom stradanju novovjekovnog velikomučenika Vukašina Jasenovačkog, koji je svojom smrću, kao i ukupnim zemaljskim bivstvovanjem, postao simbol stradanja Srba u 20. vijeku. „Njegova poslednja rečenica koju je izgovorio u trenutku kada se na njega obrušila sva silina satanske mržnje ustaša i njihove crkve prema Srbima i pravoslavlju – `Radi ti, dijete, svoj posao` – u srpskom je narodu i u njegovoj novovekovnoj istoriji, postala najveća srpska reč“, pojašnjava pisac izbor naslova svog romana. Roman je

General Mladen Markač. Krvavi Uskrs Plitvice 1991. godine. Foto: Vale Z. Leindl @tinaleina_vale

Danas 27 godina od „krvavog Uskrsa“ na Plitvicama

31. mart 2018.

Danas se navršava 27 godina od upada hrvatskih specijalaca na područje Nacionalnog parka „Plitvice“, kada je poginuo srpski teritorijalac Rajko Vukadinović /32/ iz Korenice, dok je 17 Srba zarobljeno i krvnički mučeno do razmjene zbog pogibije „redarstvenika“ Josipa Jovića, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“. Iz „Veritasa“ podsjećaju da Hrvatska svake godine na vrlo visokom nivou obilježava pogibiju Jovića, koji je proglašen „prvom žrtvom domovinskog rata“, iako je tadašnji ministar policije Josip Boljkovac više puta javno govorio i u svojoj knjizi „Istina mora izaći van“ zapisao da je obdukcija pokazala da je pogođen metkom iz takozvane „pumparice“ – jurišne američke automatske puške uvezene iz Singapura, kakve je imala hrvatska policija. Poslije

Kolinda zna istoriju, a divi se ustašama

31. mart 2018.

Teatralna šetnja predsednice Hrvatske pacovskim leglima pacovskih kanala sastavni je deo projekta rehabilitacije ustaških zločinaca Ono što ne bi smelo nikada da se dogodi, upravo se događa u Hrvatskoj. Sveukupne antifašističke snage, unutrašnje i spoljne, polako ali sigurno gube bitku protiv rehabilitacije ustaštva jer je svaki njihov protest pucanj u prazno. Otpori ustaštvu sve su bleđi: srpska manjina je iz pragmatičnih razloga zvanično u koaliciji sa proustaškim HDZ; država Srbija je uvela tromesečni moratorijum na izjave o problemima iz prošlosti koji opterećuju međudržavne odnose; osudu Hrvatske od strane jevrejskih organizacija anulira partnerski odnos jevrejske države sa Hrvatima oko kupovine eskadrile polovnih lovaca i tako ukrug. Kritike od strane dela hrvatske

Egzodus sarajevskih Srba

Danas obilježavanje godišnjice egzodusa Srba iz Sarajeva

31. mart 2018.

Godišnjica egzodusa Srba iz Sarajeva biće u Bijeljini obilježena danas, ispred spomenika na kojem su upisana imena 1.370 sarajevskih boraca i civila koji su živote ugradili u odbranu Republike Srpske. Organizator obilježavanja 22 godine od egzodusa zavičajno je udruženje „Prijatelji Ilijaša“, koje je i izgradilo veleljepni spomenik u porti manastira Svete Petke u Bijeljini. Predsjednik ovog udruženja Milenko Zupur najavio je na konferenciji za novinare u Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“ da će u 12.00 časova biti služen parastos palim borcima i civilnim žrtvama rata, položeni vijenci i kroz izložbu fotografija iz egzodusa evocirane uspomene na ovo stradanje Srba u Sarajevu. „Iz Sarajeva je u Republiku Srpsku u egzodusu prešlo 120.000

Patrijarh Gavrilo / Slobodan Mandić i dosije komandanta logora Banjica / Foto Ž. Knežević

„Novosti“ imale uvid u dokumentaciju BIA: Patrijarha Gavrila pratile sve tajne službe

30. mart 2018.

Reporteri „Novosti“, prvi novinari u Istorijskom arhivu Beograda kojima je predstavljena građa BIA. Pojedine dosijee počeli da vode Specijalna policija i Gestapo, a posle rata nastavila Udba Korice sa 131 dosijeom, u kojima je 4.600 dokumenata na više od 20.000 strana, a među njima i dosije srpskog patrijarha Gavrila Dožića, koga su, čini se, pratile sve službe, kao i dve kutije opšte arhive – to je sadržaj dokumentacije koju je BIA dostavila još 2003. Istorijskom arhivu Beograda, a danas je dostupna istraživačima. Ova arhiva, u koju su zavirili reporteri „Novosti“, pominjana je početkom nedelje pred Višim sudom u Beogradu, kao dragocena građa koju bi sud trebalo da zatraži u postupku rehabilitacije

NAJNOVIJE VIJESTI

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA