arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
strpci_1942.jpg

75 godina od pokolja u Štrpcima kod Prnjavora

Na današnji dan, 7. februara 1942. godine, navršava se tačno 75 godina od ustaškog pokolja Srba, uglavnom žena i djece u prnjavorskom selu Štrpci. Ovaj zločin se dogodio na isti dan kada i najveći hrvatski zločin u jednom danu u toku Drugog svjetskog rata, odnosno zločin genocida u banjalučkim selima Drakulić, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac kada je usmrćeni između 2.300 i 2.700 Srba, od čega 551 dijete. U spomen-hramu Svetog Jovana Bogoslova u štrbačkom zaseoku Ganinci, danas je služena zaupokojena liturgija i pomen za sve nevino postradale u februaru 1942. Događaj koji se zbio prije ravno 75 godina je u narodu našeg kraja izblijedio, te je ovo jedan od načina da se molitveno

Danas parastos ubijenim Srbima u Drakuliću

Služenjem liturgije i parastosa, te polaganjem vijenaca na spomenik u banjalučkom naselju Drakulić danas će biti obilježeno 75 godina od ustaškog pokolja nad srpskim stanovništvom u selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac. Obilježavanje počinje u 9.00 časova služenjem Svete liturgije u Spomen-hramu Svetog Velikomučenika Georgija u Drakuliću, rečeno je Srni u Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini Drakulić. U 12.00 časova kod Spomen-kosturnice u Drakuliću biće služen parastos za nevino ubijene, nakon čega će biti položeni vijenci i održani prigodni govori. Ustaše su u ranim jutarnjim časovima 7. februara 1942. izvršile pokolj nad srpskim stanovništvom u banjalučkim selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, a, prema do sada prikupljenim zvaničnim podacima,

Logor na Starom sajmištu

Jevrejska zajednica će se žaliti Strazburu?

Sud odbio zahtev za uključivanje u Nedićevu rehabilitaciju. Dajč: Loša poruka Odbija se zahtev Saveza jevrejskih opština Srbije i Jevrejske opštine Beograd da učestvuju u postupku rehabilitacije Milana Nedića, u svojstvu umešača. Ovo je odlučio, 27. januara, Viši sud u Beogradu. Odluka je izazvala pravu buru u jevrejskoj zajednici, a mogu se čuti i najave da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. U obrazloženju, sudija Anđelka Opačić navodi da je rehabilitacija vanparnični postupak, koji ne poznaje suprotstavljene stranke, pa samim tim ni instituciju umešača, koji bi stupio u parnicu bilo na strani jedne ili druge strane. U konkretnom slučaju, nema protivnika predlagača rehabilitacije (a to su

Parastos u Drakuliću, 01. februara 2015. Foto: D. Borković

Ovdje upravo anđeli Božiji plaču

Besjeda Oca Srđana Roljića na parastosu u Drakuliću Pomaže Bog, draga braćo i sestre! Sabrali smo se na ovom svetom mjestu stradanja. Sveti vladika Nikolaj o stradanju pravoslavnih Srba upečatljivo svjedoči: “Pitao me jedan Rus, koliko je žrtava dala Srbija u prošlom ratu. Jednu četvrtinu svoga stanovništva, odgovorio sam. A koliko to iznosi? pitao je on dalje. To je, rekoh mu, više nego sve stanovništvo Albanije. Ili to je kao kad bi Italija ili Francuska žrtvovale po 10 miliona, ili Nemačka preko 15 miliona, ili recimo kad bi Amerika izgubila 30 miliona, ili Rusija 40 miliona, ili Indija 90 miliona, ili Kitaj 100 miliona. Tek tada je taj dobri brat

Dječji logor u Staklani, Sisak, 1942. Foto: JUSP Jasenovac

Stradala 721. 000 Srba, što je 80 odsto ukupnih gubitaka

U Drugom svjetskom ratu, na području današnje BiH, stradala je 721.000 Srba, muslimani su imali 68.000 stradalih, a Hrvati 24.000. Posljedica svega je radikalna promjena demografske slike, navodi Direktor beogradskog Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. veku Milivoje Ivanišević. Priredila: Vesna ŠURBAT Tokom Drugog svjetskog rata, na području današnje BiH, od 904.000 stradalih – 721.000 su Srbi, koji su činili gotovo 80 odsto ukupnih gubitaka, ističe istoričar Milivoje Ivanišević. Muslimanski gubici u BiH iznosili su 68.000 lica, odnosno 7,5 odsto, a hrvatski 24.000 ili 2,7 odsto od ukupnih gubitaka BiH. Stradala su i 11.024 Jevreja. Ivanišević ukazuje da je razlog za prikrivanje srpskih gubitaka to što su pokazatelji prvog

Hrvatska otvara arhive iz perioda bivše SFRJ

Hrvatska priprema usvajanje izmene zakona koje će omogućiti otvaranje arhiva iz perioda bivše SFRJ, do 22. decembra 1990. Očekuje se da će to ujediniti, inače, veoma podeljeno hrvatsko društvo. Predlagač izmena zakona je Most nezavisnih lista, manja članica vladajuće koalicije, na čijem je čelu Božo Petrov, koji je i predsednik Sabora. Petrov u intervjuu za zagrebački Večernji list objašnjava da je hrvatsko drustvo opterećeno podelama koje, kako kaže, uglavnom počivaju na iskrivljenim činjenicama i namerama zbog sticnja pollitičkih poena. Te podele, prema njegovim rečima, deluju destruktivno na celo društvo u odnosu na samo suočavanje s istinom, što omogućava manipulaciju podacima, osobama, ali samo u svrhu jeftinog i ličnog interesa. –

Antikorupcijski protesti

Posle demonstracija u Rumuniji: Vigemark priziva proteste u Bosni?!

Posle dešavanja u Rumuniji, specijalni predstavnik EU osvrnuo se na korupciju u Bosni i Hercegovini. Ivana Marić: Poruka upućena političarima i međunarodnoj zajednici Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH ambasador Lars-Gunar Vigemark zapalio je društvene mreže komentarom na „Tviteru“: „Da li bi i u BiH moglo da se dogodi ovako nešto?“ Komentar Vigemarka odnosio se na najnovija dešavanja u Rumuniji, na velike antikorupcijske proteste građana u ovoj zemlji koji se ne slažu sa odlukama vlasti i sa uvođenjem blagih kazni za koruptivna dela. Sagovornici „Novosti“ kažu da građani u BiH jesu dosta pasivni kad je u pitanju borba protiv korupcije, ali i dodaju da Vigemark ne bi trebalo otvoreno da

Mrkonjić Grad: Spomen ploča Foto: RTRS

Mrkonjić Grad: Obilježena 21 godina od povratka stanovništa na ognjišta

U Mrkonjić Gradu danas je, povodom Dana opštine i 21 godine od povratka stanovništva na svoja ognjišta, u kapeli Svetog apostola Marka na pravoslavnom groblju služen parastos za sve stradale u proteklom ratu. Nakon parastosa, brojne delegacije položile su vijence na spomen-obilježje masovne grobnice i centralni spomenik poginulim borcima Vojske Republike Srpske na Trgu srpske vojske. Obilježavanju je prisustvovao i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, koji je rekao da se dan povratka u Mrkonjić Grad obilježava nizom manifestacija, te podsjetio na strašne razmjere zločina nad Srbima na ovom području u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu – ljudske žrtva i materijalna razaranja. „Ta prva slika, prvi dojam kad smo

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

U Gospiću je odpočelo masovno hapšenje Srba već 11. aprila 1941.

Povjerio mi je Mila Stilinović, da ih voze u Janjče i tamo ih streljaju i kolju i bacaju u jamu Izjava Drage Stilinovića i Mate Antonovića o uspostavljanju ustaške vlasti u Gospiću, prvim hapšenjima, kaznionici Okružnog suda, zlostavljanju i ubijanju Srba u aprilu i maju 1941. godine. Ja Stilinović Drago bio sam 1941. općinski namještenik kao pisar općine Gospić. Dana 10. aprila 1941. g. nalazio sam se u službi u općini kao dežurni i oko pet sati poslije podne, došli su u prostorije općine s lijeva prvi kat gdje sam se ja nalazio i tadanji bilježnik Ive Stilinović: Josip Samardžija, Lovre Duić mlađi i Zvonko Janjić, te su od nas

Ratko Dmitrović

Lojolina deca

Ovde su karte davno podeljene, sve je nacrtano i sve jasno. Srpska šansa leži u jednoj od metoda Miloša Velikog Ko misli da bi Srbija nešto dobila da sada, danas, u ponedeljak, prizna nezavisnost Kosova, taj ništa ne razume ili razume vrlo malo. Nakon tog priznavanja, već sutradan Vučića i Nikolića zaskočio bi zadatak da što pre pošalju ambasadora Srbije u Prištinu, da odrede zgradu u centru Beograda za kosovsku ambasadu. Pa onda glasanje za prijem Kosova u Ujedinjene nacije, FIFA, Savet Evrope… i ohoho toga. Zauzvrat Srbija bi dobila… duplo golo. Ništa. Kao što nije dobila ni za jedan ustupak do sada, počev od onih koje je činio Slobodan

Piše: Ljuban Karan

Obaveštajne igre SAD na Balkanu još nisu zaustavljene

Američki predsednik Donald Tramp imao je stotinu razloga da se pravo sa inauguracije sjuri u sedište Centralne obaveštajne agencije, CIA. Shvatio je da ga protivnici podrivaju upravo preko najsnažnijih institucija državnog aparata. Zato je promenio ne samo rukovodstvo nego i način rukovođenja ovom agencijom, priključivši je Savetu za nacionalnu bezbednost. On je prvi američki predsednik koji praktično mora da preotima američki obaveštajno-bezbednosni sistem i da se bori za njihovo poverenje jer su ga službenici CIA pod uticajem bivše garniture smatrali protivnikom, a ne novim šefom. Čini se da se Tramp potpuno koncentrisao na CIA, a zanemario Obaveštajnu odbrambenu agenciju, DIA, odnosno vojnu obaveštajnu službu. To bi moglo da se pokaže

Bijela kuća blokirala saopštenje Stejt departmenta o Holokaustu

Saopštenje Stejt departmenta SAD, pripremljeno za Međunarodni dan sjećanja na Holokaust 27. januar u kome se posebno pominju jevrejske žrtve, blokirano je i zamijenjeno kontroverznim saopštenjem u kome se Jevreji ne pominju uopšte, prenose izraelski mediji pisanje američkog magazina „Politiko“. Novo saopštenje, koje je navodno napisao Boris Epštajn, specijalni pomoćnik predsjednika SAD Donalda Trampa, predstavlja značajno odstupanje od saopštenja njegovih prethodnika povodom sećanja na Holokaust u kojima se jasno navodi gubitak šest miliona jevrejskih života i usredsređenost nacističkog režima na Jevreje. Kancelarija specijalnog izaslanika Stejt departmenta za pitanja Holokausta napisala je saopštenje slično ranijim, rekli su magazinu neimenovani izvori bliski toj temi. Međutim, jedan zvaničnik Bijele kuće je rekao da

Strahinja Sekulić (Foto Z. Anastasijević)

Sudska rehabilitacija ne podrazumeva vraćanje imovine

Agencija za restituciju prošle jeseni je predložila Ministarstvu pravde izmene zakona, kako bi bilo onemogućeno da počinioci ratnih zločina budu rehabilitovani samo zato što ne postoji potpis ili pečat na nekom od dokumenata sa suđenja Pripadnici okupacionih snaga čija je imovina konfiskovana posle Drugog svetskog rata, kao i njihovi potomci, ne mogu da se nadaju da će im oduzeto biti vraćeno, stav je Agencije za restituciju. Zakon o restituciji propisuje da kuće, stanovi ili zemljište ne mogu biti vraćeni čak i ako su nekadašnji pripadnici okupacionih snaga u međuvremenu sudski rehabilitovani. Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju, izjavio je za naš list da će upravo ovih dana biti odbijen zahtev

Poljski bilbord s porukom da su logori bili nemački putuje Evropom

Poljska je na putovanje kroz Nemačku, Belgiju i Veliku Britaniju poslala veliki mobilni bilbrod s fotografijom Aušvica, Hitlerovim brkovima i porukom „Logori smrti su bili nacistički, nemački“ Poljska je na putovanje kroz Nemačku, Belgiju i Veliku Britaniju poslala veliki mobilni bilbrod s fotografijom Aušvica, Hitlerovim brkovima i porukom „Logori smrti su bili nacistički, nemački“. Bilbord, dimenzija tri puta šest metara, krenuo je iz Vroclava u Berlin i druge nemačke gradove, a zatim će preko Belgije stići u London i Kembridž. Ispod engleskog napisa „Death Camps Were Nazi German“ istaknut je poziv nemačkoj televiziji ZDF da se izvini za to što je svojevremeno upotrebila izraz „poljski logori smrti“ za Aušvic i

Vladimri Božović

Borimo se protiv zaborava

U celom svetu 27. januara obeležen je dan sećanja na Holokaust. Centralna manifestacija održana je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, dok je jedna od pratećih manifestacija bila izložba povodom 75 godina od osnivanja zloglasnog logora Jasenovac, koja je otvorena u gradu Hoboken u američkoj državi Nju Džerzi. Delegaciju Srbije u Generalnoj skupštini UN predvodio je Vladimir Božović, savetnik i specijalni izaslanik predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vućića. Božović je razgovorao i sa Generalnim skretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guteresom i zamolio ga da sledeće godine Republika Srbija učestvuje u obeležavanja dana Holokausta i u samoj zgradi UN, pratećim programom i izložbom. Kako je istakao, posebno ga je impresionirala poruka ovogodišnjeg glavnog govornika,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.