arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dragan Vujičić

Komentar: Josip

Događaji iz 1992. godine sami za sebe govore o smislenosti predloga funkcionera HDZ Josipa Perkovića o preuređenju Bosne i novom hrvatskom entitetu u koji bi ušli delovi RS Josip Jerković, potpredsednik RS i funkcioner HDZ, iznese predlog da bi se Bosna mogla preurediti tako da u novi, hrvatski entitet uđu Brod, Derventa, Odžak, Modriča, Vukosavlje, Šamac, Pelagićevo… Tako bi Hrvati u Bosni, reče Jerković, „mogli da nađu svoj kutak“! Tačno je da su u Sijekovcu 27. marta 1992, hrvatske falange mogle da prekolju devetogodišnjeg Sašu Miloševića, ali nije dao komšija Pejo. Stavio mu je nož pod grlo, ali se smilovao: „Tebe nećemo, ti si još mali“. Ubili su Sašinog oca

Branimir Nešić

Zaveštanje Draže Mihailovića

Direktor izdavačke kuće Catena mundi objašnjava zašto je Knjiga o Draži neizostavno štivo svake privatne srpske biblioteke. Izdavačka kuća Catena mundi, poznata po kapitalnim izdanjima iz istoriografije i društvenih nauka, koja okuplja najeminentnije srpske intelektualce (Kostu Čavoškog, Vasilija Krestića, Milovana Danojlića, Mila Lompara, Slobodana Antonića. Slobodana Reljića, Jovana Dušanića, Miloša Kovića, Srđu Trifkovića, Mišu Đurkovića, Jovana Pejčića, Marinka M. Vučinića, Vladimira Dimitrijevića, Dragana Hamovića, Antonija Đurića, Zorana Čvorovića, Zorana Avramovića, Dušana Prorokovića, Kostu Dimitrijevića, Zoricu Kuburović, Nebojšu Katića, Dejana Mirovića, Branka Dragaša i dr.) objavila je pretplatu na malo poznat i izuzetno značajan pisani spomenik: Knjigu o Draži. O tome šta ovaj izdavački poduhvat predstavlja i po čemu je ova

Prava istina o Tesli: Ne, nikad nije govorio da je Hrvat

Telegram koji je Tesla poslao 1936. godine u Zagreb dr Mačeku ima svoj kontekst. Pismo tadašnjem vođi opozicije bilo je pre svega ljubazna zahvalnost za telegram koji je stigao u hotel „Njujorker“, a kasnije je poptuno istrgnuto iz konteksta Teslino poreklo i ime nisu bili sporni ni 1931. godine kada je bio na naslovnoj strani Tajma. Ali, s vremena na vreme, u javnosti, srpskoj i hrvatskoj, pojavilo bi se nešto čime bi oni manje stručni pokušali da potkrepe svoje tvrdnje o tome da je veliki pronalazač bio podjednako ponosan na „svoje srpsko poreklo i hrvatsku domovinu“ i da je u stvari sve vreme bio isključivo Jugosloven ili samo – kosmopolita.

Dr Dario Vidojković

Dr Dario Vidojković: Šta sa genocidom nad Srbima?

REGENZBURG – Prošle godine, 19. avgusta 2016. navršilo se tačno 75 godina otkako je u Jasenovcu, u ondašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj uspostavljen ustaški koncentracioni logor, koji će se pretvoriti u jedan od najvećih logora smrti u Evropi, u kome je na stotine hiljada Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma, u najgorim mukama, skončalo živote. Jasenovac je bio samo najveći od mnoštva stratišta gde su izvršeni masovni zločini ustaša tokom NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima. Ritualno i arhaično su ubijani još i u Gospiću, na Pagu, u Loborgradu, Jastrebarsku, Kninu, Srebrenici, kao i na mnogim drugim mestima, bacani su u jame, širom teritorije na kojoj je izvikana fašistička NDH, Hitlerov

© Flickr/ U.S. Army Europe

Američki plaćenici obučavaju ubice Srba

Penzionisani veterani američke vojske, diplomate i bivši pripadnici obaveštajnih službi zaradili su ogromne pare obučavajući i naoružavajući Hrvate, Muslimane i Albance za rat protiv Srba. Privatna vojna kompanija „Military Professional Resources“ (MPR) bila je „desna ruka“ Pentagona u svim „ratnim pohodima“ na Balkanu — od Hrvatske do Kosova. Njeni pripadnici su još aktivni na Kosovu gde učestvuju u obuci buduće vojske Kosova. Firma je osnovana 1987. godine i vlasništvo je osmorice penzionisanih oficira američke vojske. Prvi čovek i osnivač te američke paravojne organizacije je penzionisani general Benc Džon Kredik, inače bivši radnik Pentagona, a biznis im ide tako dobro da su 2010. godine (poslednji dostupan izveštaj) inkasirali 15,7 miliona dolara. Pentagon je tu firmu prvi put na Balkanu angažovao za obuku hrvatske

Iz „Knjige o Draži“: Saveznici i građanski rat

Iz „Knjige o Draži“ pročitajte drugi deo čuvenog memoranduma dr Živka Topalovića „Situacija u Jugoslaviji maja 1944“. Između dva dela narodne revolucije Već od početka 1943. godine svi razumni Jugosloveni bili su zabrinuti činjenicom da naša velika narodna oslobodilačka borba protiv okupatora ide sve više ka opasnoj stranputici. […] Nestajalo je sve više narodnooslobodilačkog rata, a rastao je u ogromnim razmerama građanski rat. Borba se razvijala i podela vršila na unutrašnjim socijalnim i političkim problemima, oko toga: kakav će biti budući ekonomski i socijalni poredak Jugoslavije, kakav njen unutrašnji politički i narodnosni uređaj, kakva njena međunarodna orijentacija budućnosti posle rata. Izvesna snaga Titovog pokreta, organizaciona snaga koja ga drži i

Miloš Ković

Gde je, u stvari, fašizam

U javnosti zapadnih zemalja sve češće se čuju reči „fašizam” i „fašisti”. Rezervisane su za Donalda Trampa, Gerta Vildersa, Marin le Pen i ostale „desne populiste”. Pri tome, korišćenje tako teških reči pravda se pozivanjem ovih političara na nacionalne vrednosti, zahtevima da se zaustave masovna useljavanja u njihove zemlje i ksenofobičnim ispadima njihovih pristalica. Fašizam je, međutim, pojam čije značenje se ne može brzo i lako odrediti. Tako je, uostalom, sa svim političkim ideologijama. Nema opšteprihvaćene definicije liberalizma, socijalizma ili konzervativizma. Poznato je da se pod pojmom „fašizam” kriju tako raznoliki pokreti kakvi su italijanski fašisti, nemački nacisti ili hrvatske ustaše. Sve to, ipak, ne bi trebalo da nas zbuni i

Fotografije Vukice Mikače na „Zidu sećanja” (Foto: V. Mikača)

Fotografije Vukice Mikače posvećene holokaustu

Na impozantnoj izložbi koja je otvorena u Hobokenu u SAD, posvećenoj holokaustu, na Zidu sećanja, radovi su Vukice Mikače, umetničkog fotografa. – Prvi put u umetničkoj karijeri učestvujem na ovako monumentalnom poduhvatu i to u SAD, što je san svakog umetnika – kaže Mikača za „Politiku”. – Prvi put sam se pozabavila temom holokausta, na poziv dr Grajfa sa izraelskog Instituta za holokaust, i inicijatora dr Ljiljane Nikšić koja mi je mesecima pokazivala dokumentarne fotografije iz logora sa jezivim mučenjima, kako bi utonula u temu. Poznat mi je Aušvic, Dahau, ali nešto najgnusnije što sam videla jeste Jasenovac sa neviđenim metodama mučenja. Mesecima nisam spavala od prizora dece skeleta, probodenih

Junaci Ravnih Kotara

Do 1993. u Ravnim Kotarima na srpskoj strani poginulo 348 vojnika i civila Hrvatske oružane snage 22. januara 1993. godine izvršile su agresiju pod kodnim nazivom „Maslenica“ na južne delove Republike Srpske Krajine, iako je to područje bilo pod zaštitom plavih šlemova. Osmog dana od početka agresije Ravnim Kotarima i Bukovicom bolno je odjeknula vijest da je poginuo komandant benkovačke brigade pukovnik Momčilo Bogunović (42), rodom iz Biljana Donjih, sela na prvoj liniji fronta. Pričalo se da je poginuo jurišajući na neprijatelja ispred svojih boraca i da je život izgubio zbog neadekvatne prve pomoći. Iako sam tih prvih dana agresije na ravnokotarska sela dnevno beležio i po desetak imena poginulih

Jelena Radojičić i Gojko Rončević preživeli logoraši (Foto: N.T.)

Čorbuljak od pokošene trave

Na konferenciji o Jasenovcu držanoj kao pratećem događaju izložbe posvećene stradanjima u NDH govorili su preživeli koji su kao deca odvedeni u dečji logor Jastrebarsko Od našeg specijalnog izveštača Hoboken, Nju Džersi – Na konferenciji o Jasenovcu, održanoj u gradiću Hobokenu, u državi Nju Džersi, govorio je Gojko Rončević koji je kao sedmogodišnjak bio tri meseca u dečjem logoru Jastrebarsko 1942. godine. Rončević je rođen u selu Trstenica, 40 kilometara južno od Zagreba, u etnički čistom srpskom selu, kao i većina sela na Kordunu, sa oko 900 stanovnika. Ustaše su mu ubile oca, majku, sestru i dva brata. – Ustaška NDH stavila je van zakona, bez ikakvih građanskih prava Srbe,

Kosovo 1999. godine

Britanski Kanal 4: Da li danas NATO treba da otera Srbe fašiste sa granice sa Kosovom?

Uveče na Savindan 2017. godine, u emisiji vesti britanskog „Kanala 4“ glavni reporter te stanice Aleks Tomson, u pokušaju da opravda nasrtaj NATO-a na Srbiju 1999. godine, nazvao je Srbe „fašistima“. Glavna tema ovih vesti bila je poseta Tereze Mej Americi – njen sastanak i razgovor sa novim predsednikom. Teme razgovora bile su i uloga NATO-a, zid prema Meksiku i posebno potreba da se prekinu vojne intervencije (zapravo, ratni zločini) jastrebovskih zapadnih vlada. „Dani britanskih i američkih intervencija su prošlost”, izjavila je Tereza Mej i sa odobravanjem reagovala na Trampovu novu političku doktrinu. Međutim, komentatoru „Kanala 4”, Aleksu Tomsonu, nije se svidela Trampova nova mirovna politika, te je rekao kako je

Josip Broz Tito

Simo Krajišnik: Srbi zarobljeni u komunizmu, titoizmu i jugoslovenstvu

Kao Srbin iz Dalmacije, izneću jedno sasvim lično zapažanje koje u kombinaciji sa određenim istorijskim činjenicama iz ne tako davne prošlosti, pomaže da se lociraju neke krupne zablude srpskog naroda, koje nas i danas vuku prema ambisu i pružaju izuzetno pogodno tle za sejanje novih zabluda i fatalnih političkih grešaka, koje ne samo da ugrožavaju srpsko kulturno-istorijsko nasleđe, već idu ka potpunoj negaciji i reviziji nespornih istorijskih istina na ovim prostorima, a samim tim, utiču i na egzistencijalnu opasnost čitavog srpskog naroda. Ovaj kratak zapis je zasnovan na strogo ličnom iskustvu i zaključcima do kojih se došlo neposrednim razgovorima sa predstavnicima više generacija Srba iz Dalmacije i sublimiranjem nekih njihovih

Mesićev gorki kraj: Odriču ga se svi, od desnice do antifašista

Nekadašnji predsednik SFRJ i kasnije Hrvatske, neslavno okončao svoju političku karijeru ZAGREB – OD STALNOG DOPISNIKA Bivši hrvatski predsednik Stjepan Mesić dao je ostavku na dužnost počasnog predsednika Saveza antifašista Hrvatske nakon što je objavljen kompromitujući snimak iz 1992. godine uz obrazloženje da tu organizaciju želi da poštedi negativnih posledica. „Biće tih snimki još“, najavio je Mesić, uz ocenu da su njegove tvrdnje na snimku iz Novske, gde govori da je Jasenovac bio radni logor u kojem ustaše nisu ubijale Jevreje i Srbe, apsolutno neprihvatljive. Mesića su se sada odrekli svi, od levice do desnice i doživeo je potpuni krah političke karijere u svojoj osamdeset i trećoj godini. Nedavno je

Sjekira je još služi – Milka Škiljo

Bolje robija nego dug

Ponosna i hrabra povratnica: Kad je baka Milka Škiljo iz Kozaperovice na Baniji čula da mora plaćati dug za slivne vode, predložila je službenicama da će biti uzorna i vrijedna zatvorenica Kada vremešna Milka Škiljo iz Kozaperovice, sela u srcu Banije, od penzije koju je naslijedila od pokojnog supruga plati struju, slivne vode, kućarinu i ratu kojom otplaćuje drva za ogrijev, ostane joj, ni manje ni više nego jedva 400 kuna, pa joj je na raspolaganju dnevno svega 13 kuna. Svake večeri povratnica Milka konta kako će preživjeti sutrašnji dan i kako će rasporediti tih 13 kuna. Preživjeti može samo ako pažljivo gospodari s tim, više nego skromnim iznosom, a

Zločin na Vijačkom lugu u Prnjavoru 1. februara 1942. godine

Piše: Bojan Milijašević Ustaše su 31. januara 1942. godine sa imanja lokalnog gazde Mihaila Hartmana odveli skupinu Srba u prnjavorski zatvor odakle su ih dan kasnije povezane žicom 2 po 2 poveli u pravcu Dervente i strijeljali u Vijačkom lugu 300 metara od kuća porodica Šikarac. Srbi iz Lužana koje su pohvatani na Hartmanovom imanju su se nalazili u zaštiti kod gazde Mihaila i neko vrijeme stanovali kod njega a zauzvrat su izrabljivani radeći na pilani i ciglani bez plate i hrane. Ostali Srbi koji su pohvatani tada bili su iz sela Štrpci, a taj dan su došli kod Hartmana preuzeti određen broj crijepa za Rajka Brkovića koji je organiziovao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.