arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Veličani ispred Crkve Svetih mučenika Kirika i Julite, Foto: M. Sekulović

73. godine od masakra: Nepoznato još 140 žrtava

Od stravičnog pokolja u Velici kod Plava prošle su 73 godine, a spisak stradalih još nije kompletiran. Stručni tim potvrdio je 455 imena ubijenih u genocidu koji se dogodio 28. jula 1944. Ni 73 godine od nezapamćenog zločina u selu Velika, na obroncima Čakora, nedaleko od Plava, kada su pripadnici nacističkih divizija „Princ Eugen“ i „Skenderbeg“ uz pomoć vulnetara i pripadnika muslimanske milicije iz Bihora, Plava i Gusinja, za svega nekoliko sati pobili na stotine žena, dece i staraca, nije poznat konačan broj žrtava koje su ubijene na načine do tada nepoznate u istoriji ratovanja. Razmere ovog zločina su nečuvene, a ukrštanjem dostupnih podataka u potpunosti su potvrđena imena 455

HVO - Orašje Foto: RTRS

Hrvatske jedinice u Posavini ubile 3.684 srpska civila i otvorile 54 logora

Haški tribunal, koji je osudio Hrvatsku za agresiju na BiH i okupaciju dijela njene teritorije, „zaboravio“ je vojni udar dirigovan iz Zagreba na Srbe u Posavini, gdje su hrvatske jedinice za nekoliko mjeseci ubile 3.684 srpska civila i otvorile 54 logora za Srbe, pišu „Večernji novosti“. Prema navodima ovog lista, hrvatske jedinice su od 26. marta 1992. godine, kada su prešle Savu, i narednih dana okupirale Šamac, Brod, Modriču, Odžak, Orašje, Derventu, Gradačac i Brčko, gdje su počinile masovne zločine. Hrvatski general Vinko Štefanek prošle godine je rekao da je komandovao Taktičkom grupom Hrvatske vojske u Posavini i da je komandna linija bila jedinstvena sa Zagrebom. Prvi masovni zločin u

Foto: Tanjig/AP

Indeks: Nemci se čude – Hrvati tuguju zbog ratnog zločinca

Nemački „Špigl“ je na svom portalu objavio članak u kom se zgražava nad činjenicom da “Hrvatska tuguje zbog jednog ratnog zločinca”, prenosi zagrebački „Indeks“ “Inscenacijom svog suicida u sudnici bivši general Slobodan Praljak postigao je da se Hrvatska iza njega ujedini u tugovanju. Kritička procena njegovih zločina postala je nemoguća, dakle njegova poslednja kalkulacija je uspela“, piše „Špigl“ i dodaje da je Praljkovo samoubistvo “u Hrvatskoj izazvalo politički potres, koji se proširio na celi zapadni Balkan“. Navodi se kako su i predsednica Kolinda Grabar Kitarović i premijer Andrej Plenković dali pohvalne izjave o Praljku, te da “većina hrvatskih medija sa strahopoštovanjem izveštava o ‘hrabrom zapovedniku s tri diplome“’, kao i

Foto: M. Drobnjak

Obeležena sedamdeset šesta godišnjica od Pljevaljske bitke

Polaganjem cveća i venaca na Memorijalni centar na Stražici obeležena je 76. godišnjica Pljevaljske bitke Polaganjem cveća i venaca na Memorijalni centar na Stražici obeležena je 76. godišnjica Pljevaljske bitke. Na Memorijalnom centru „Stražica“ dve boračke organizacije obeležile su 76. godišnjicu Prvodecembarske pljevaljske bitke. U 10 sati vence su položili predstavnici Subnora i antifašista Crne Gore i Udruženja boraca NOR-a Zabljaka i Tivta. Na herojsku borbu prtizana u Pljevaljskoj bici prisutne je podsetio Veljo Mitrović i član predsedništva SUBNOR-a i antifašista Boro Banović. U organizaciji boraca NOR 1941-45. Godina u 11 sati cveće na kriptu palim borcima položili su.:predsednik Opštine Mirko Đačić, delegacija Boračke organizacije Pljevlja, Berane, Bijelo Polje, Budva, Kotor, Podgorica, Prijepolje, Cetinje,

U Srpskoj Tišini kod Šamca služen je parastos i položeni su vijenci u znak sjećanja na poginule u odbrambeno-otadžbinskom i Drugom svjetskom ratu.

Služen parastos za poginule u otadžbinskom i Drugom svjetskom ratu

U Srpskoj Tišini kod Šamca služen je parastos i položeni su vijenci u znak sjećanja na poginule u odbrambeno-otadžbinskom i Drugom svjetskom ratu. U ovom mjestu, u odbrambeno-otadžbinskom ratu poginulo je 10 boraca i troje civila, a u Drugom svjetskom ratu 128 mještana, od kojih su 1. decembra 1944. godine ustaše svirepo ubile 59 Srba, među kojima 10 djece. Načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević rekao je novinarima da su ubijeni 1944. godine stradali samo zbog toga što su bili Srbi. „Sedamdeset i tri godine nakon toga odajemo im poštu, s porukom da pravoslavni narod prašta, ali da radi svoje istorije ne može i ne treba da zaboravi“, naveo je Milićević.

NAJAVA – U Banjaluci promocija projekta: „Dušu nisu ubili“

Udruženje Srpsko-ruski Most iz Banjaluke s blagoslovom Njegove Svetosti patrijarha srpskog gospodina Irineja realizovalo je projekat Dušu nisu ubili koji je promovisan na 62. Međunarodnom sajmu knjige u Beogradu a u subotu 2.12.2017 u 12 časova biće promovisan i u Banjaluci u Narodnom pozorištu Republike Srpske (ulaz je slobodan). Na promociji će govoriti uz autore, izdavača i recenzenti: Prof. dr Miloš Ković Prof. dr Goran Latinović Književnik i novinar Mihajlo Orlović Projekat se sastoji od istoimenog dokumentarnog filma ( produkcija RTRS i Udruženje Srpsko-ruski Most-trajanja 82 minute), knjige svjedočenja “Dušu nisu ubili” autora Mire Lolić Močević ( novinara RTRS i publiciste) i istoriografske monografije “Zatiranje Srba u Bosni i Hercegovini

Miloš Ković

Miloš Ković: Kad se identitet gradi na antisrpstvu

Naročito je u Hrvatskoj jaka antijugoslovenska retorika, pri čemu se svesno zaboravlja da su Srbi mogli da biraju između „Velike Srbije“ i Jugoslavije Mada je Srpska akademija nauka i umetnosti posle 31 godine i zvanično „stavila tačku“ i predala Memorandum istoriji, u bivšim jugoslovenskim republikama taj nezavršeni i nezvanični dokument i danas se smatra izvorom svih zala koje su zadesila Balkan. Još nezavršena Deklaracija o zaštiti i opstanku srpske nacije, koju bi predsednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik trebalo da predstave 1. decembra, u susedstvu je već dočekana na nož kao „novi Memorandum“ ili „novo Načertanije“, koje bi trebalo da dâ novi vetar u leđa „velikosrpskim

Zagreb oblijepljen smrtovnicama: ''Izdahnula je Republika Hrvatska" (Foto: Dnevnik.hr)

Zagreb oblijepljen smrtovnicama: „Izdahnula je Republika Hrvatska“

Grad Zagreb osvanuo je oblijepljen neobičnim smrtovnicama. Autor je obavijestio kako je preminula Republika Hrvatska. Autor smrtovnica obavještava građane „kojima je još stalo“ da je u 27. godini preminula Republika Hrvatska. Kao datum smrti naveden je 1. januar 2018. godine. Na vrhu smrtovnice citirane su navodne posljednje riječi Slobodana Praljka, po kojima je on rekao: „Živite i borite se, nemojte završiti kao ja. Ne predajte se nikada!“, ali za to nema nikakve potvrde. Cijeli tekst smrtovnice glasi: „U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i državljanima, kojima je još stalo, tužnu vijest da je u 27. godini života nakon duge i teške borbe protiv lopovluka, korupcije, uhljeba te zbog neizlječive

Foto: Ilustracija | Nobilo: Hrvatska će biti proglašena agresorom na BiH, Herceg-Bosna je bila paradržava

Anto Nobilo: Ako je Hrvatska pametna…

Zagreb, Banjaluka — Poznati hrvatski advokat Anto Nobilo izjavio je da Hrvatska treba da osudi zločine koje je Hrvatsko veće odbrane počinilo u BiH. Kako je rekao, time bi se distancirala od politike nekadašnjeg predsednka Franje Tuđmana u BiH. „Hrvatska sada, ako je pametna, neće preuzimati krivicu Tuđmanove politike u BiH. Hrvatska, ako je pametna, zauzeće stav u kojem će sve ono što je bilo loše osuditi. Nema razloga da mi u budućnosti nosimo teret ratnih sukoba iz BiH“, rekao je Nobilo za banjalučke „Nezavisne novine“. On smatra da nije dobro politizovanje presude u slučaju „Prlić i drugi“, koja je, između ostalog, utvrdila i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata i umešanost

Proglašenje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Izraz težnje da se svi Srbi nađu u jednoj državi

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca formirana je kao izraz težnje da se svi Srbi nađu u jednoj državi, što je plaćeno trošenjem velike energije čitavih generacija i velikim brojem žrtava u balkanskim i Prvom svjetskom ratu, u kojem je poginulo više od 25 odsto srpske populacije, rekao je Srni istoričar Ljubodrag Dimić. „Dok je Jugoslavija bila samo ideja, imala je puno pristalica, ali kada je pretočena u državu i kada se od ideje došlo do ideologije, istorija Jugoslavije, a to je čitav 20. vek srpskog naroda, postaje istorija zaostalih oblasti Balkana, puna loših iskustava koja se završila ne samo rušenjem države, nego i velikim žrtvama“, rekao je Dimić, koji je

Čedomir Antić

Antić: Hrvatska izvršila agresiju na Bošnjake i Srbe

Istoričar Čedomir Antić smatra da je Hrvatska devedesetih godina prošlog vijeka izvršila agresiju na Bošnjake u BiH, ali i na Srbe, dok su Jugoslavija i Srbija, uglavnom, posredno podržavale Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu. „Jugoslavija i Srbija su povukle svoje organizovane oružane formacije i branile svoj narod od oružanog napada ne samo Bošnjaka i Hrvata, nego i Hrvatske i velikih sila NATO-a. Međutim, nisu učestvovale na način kako je učestvovala Hrvatska“, rekao je Antić. Antić, koji je i predsjednik „Naprednog kluba“, kaže za „Glas Srpske“ da je Hrvatska godinu dana ratovala protiv Bošnjaka s idejom da stvori svoju državu u BiH, iako je sebe neprekidno predstavljala kao ugroženu i

Foto: IN4S

Kristofer Blek: Slučaj Mladić – Mrlja na obrazu civilizacije

General Mladić je žrtveni jarac ratnih zločina NATO u Jugoslaviji, zločina koje Haški tribunal zataškava „Sve su to laži. Ovo je NATO suđenje“. Prkosne reči generala Mladića sudijama ad hoc sida za ratne zločine u Jugoslaviji, koji je pod NATO kontrolom, odjeknule su jasno i glasno u danu kada su odglumili da su mu izrekli presudu. Mogao je dodati: „ali istorija će me osloboditi“, i mnogo toga još da ga glavni sudija Ori nije izbacio iz sudnice u svom pokroviteljskom maniru kao da se obraća nestašnom učeniku, a ne čoveku optuženom za zločine koje nije počinio. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ponovila je generalove reči 23. novembra: „Moramo

Vladimir Gaćinović: Hajduk zapadnih manira (VIDEO)

O čoveku kroz čije su prste prošli svi vidovdanski atentatori, koji je dao smisao i ime Mladoj Bosni i misteriozno umro pre tačno sto godina u Švajcarskoj „Srpski revolucionar, ako hoće da pobedi, mora biti i umetnik i konspirator, imati talenta za borbu i stradanja, biti mučenik i zaverenik, čovek zapadnih manira i hajduk, koji će zaurlati i povesti boj za nesrećne i pogažene“, pisao je Vladimir Gaćinović. Dečko koji je poveo boj za nesrećne i pogažene, boj protiv kolonijalizma koji će barem trajati narednih 60 godina, rođen je 1890. u Hercegovini, a umro 1917. u Švajcarskoj. Živeo je samo 27 godina, a život je posvetio borbi za slobodu. Zato

Logor Dretelj

Brisel uslovljava Zagreb!?

Hrvatska će morati da se odrekne ratnog zločinca Franje Tuđmana pod pritiskom EU! Posle haške presude u kojoj stoji da su Tuđman i Hrvatska organizovali udruženi zločinački poduhvat u Bosni i Hercegovini, Zagreb će morati da preispita odnos prema prvom predsedniku Hrvatske, ocenjuju sagovornici Srpskog telegrafa. U najmanju ruku, zagrebački aerodrom i mnogi drugi objekti i ulice neće moći da nose Tuđmanovo ime. Prva počast koja je dodeljena Tuđmanu bila je imenovanje glavne ulice u Vukovaru njegovim imenom na dan njegove smrti, 10. decembra 1999. Najpoznatiji je sigurno aerodrom u Zagrebu koji nosi njegovo ime. Ustanove su se takođe utrkivale da daju ime po bivšem hrvatskom predsedniku, tako da se

Zastava Kraljevine Jugoslavije Foto: Wikipedia

Prva zajednička država Južnih Slovena proglašena prije 99 godina

Na današnji dan 1918. godine proglašena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, prva zajednička država Južnih Slovena. Stvaranje nove države u palati Krsmanović na Terazijama u Beogradu proglasio je regent Aleksandar Karađorđević, koji je 1921. godine postao kralj. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca zauzimala je teritoriju današnje Srbije, BiH, Makedonije i Crne Gore, te najveći dio današnje Hrvatske i Slovenije. Na čelu monarhije bila je dinastija Karađorđevića. Kraljevina Srbija je još početkom Prvog svjetskog rata zvanično objavila da su njeni ratni ciljevi ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca, što je potvrđeno Niškom deklaracijom Skupštine Kraljevine Srbije 7. decembra 1914. godine. Formiranje Jugoslovenskog odbora uslijedilo je 1915. godine, a sačinjavali su ga

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.