arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Bugarski bukvar-čitanka iz kog su deca učila

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (3) Poziv na totalno istrebljenje Srba

Svi natpisi na javnim mestima, knjige i drugi pisani materijali bili su na bugarskom jeziku. Sve srpske škole su zatvorene, a nastavno osoblje otpušteno, ubijeno ili deportovano Prepreka ostvarivanju velikobugarskih ciljeva bila je snažno nacionalno osećanje srpskog naroda, definitivno dovršeno još u 19. veku. Da bi ga slomio bugarski okupator svuda je intenzivno širio propagandu da su zauzeti krajevi Srbije, u stvari, oslobođene bugarske zapadne pokrajine. „Srbija je zauvek nestala kao država i u tim krajevima uopšte nema Srba, nego tu žive srbizovani stari Bugari“ – bila je osnovna premisa u svim međusobnim kontaktima. Zato je, po zamisli bugarske vlade i generalštaba, trebalo u okupiranim krajevima silom ukloniti sve što

Junge velt

I dalje traje laž o srpskoj krivici za sukobe

„Junge velt“ upozorava da se još uvijek njeguju stereotipi prema kojima su samo Srbi krivi za raspad Jugoslavije i rat u BiH, te da se „osmanska epoha relativizuje, dok se vrijeme Kraljevine i socijalističke Jugoslavije – satanizuje“. Prije 25 godina predstavnici muslimana i Hrvata, po naredbi Zapada, a protiv jednoglasne volje Srba, proglasili su nezavisnost tadašnje BiH. Tada je počeo građanski rat, ističe dugogodišnji poznavalac prilika u eks-Jugoslaviji Gerd Šuman. On ukazuje na to da u ratu „prva umire istina“, pa je tako bilo i u slučaju BiH, kao i da je insceniranju rata prethodilo „uklanjanje istine“, tako što su sva pozitivna iskustva prethodnih decenija lažima pretvarana u svoju suprotnost.

Naziv Doma srpskog društva Dušan Silni u Dubrovniku, s kraja 18. veka ispisan ćirilicom

Srpsko sokolsko društvo “Dušan Silni” u Dubrovniku (1)

Posle Majskog prevrata u Beogradu 1903. jačala je aktivnost srpske omladine u Austro-Ugarskoj. Novi duh u Srbiji posle prevrata, slom režima grofa Kuena u Hrvatskoj, teška kriza režima u Bosni posle Kalajeve smrti, buran protestni pokret u Dalmaciji, ustanak u Makedoniji i sporazum o reformama turske uprave u Evropi zaključen u Mircštetu sve je to budilo nove nade. Krajem septembra 1903. održana je skupština srpske akademske omladine u Sremskim Karlovcima, da rešava o „novim zadacima omladine“. Na sastanku su učestvovali đaci iz svih srpskih pokrajina i pratili svoje reči živim primerima iz Dalmacije, Vojvodine, Bosne i Makedonije. Osnovan je Srpski soko u Sremskim Karlovcima, a osnivač njegov Laza Popović, predložio

Spomenik u Čelebiću na kojemu brojevi zamjenjuju imena stradalih iz ovog mjesta (snimak iz 1990. godine)

Mrtva usta ne govore

Bog sami zna zašto li je taj brežuljak podno sela Čelebića nazvan Barjak. Legenda kaže da se nekakvom turskom begu to učinilo zgodno mjesto odakle će imati cio begluk na oku pa je tu pobio barjak i poperio čardak. Blaga uzvišica u sjenci brda Klanac i nije baš mjesto za barjak, ali odatle odista puca divan pogled niz široko Livanjsko polje koje se prostrlo u nedogled prema Livnu na jednoj i Crnom Lugu na drugoj strani. Cijelom dužinom polje je s jedne strane uramljeno vijencem brda Klanac a sa druge planinom Dinarom. I ovog jutra kao i prije četrdeset i devt godina, zapisao sam 2. avgusta, na Ilindan 1990. godine,

Na suđenju 1946. godine (Foto kamenjar.com)

I o Stepincu sa dokazima

„U Politici“ od 2. marta objavljen je tekst dr Darija Vidojkovića, istoričara sa Univerziteta u Regenzburgu, pod naslovom: „Zašto Stepinac nikada ne može postati svetac“. Odgovor na pitanje iz naslova dr Vidojković daje u vidu 11 teza, koje deluju veoma ozbiljno i uverljivo. Evidentno je da je Vidojković uložio znatan napor u proučavanje ličnosti i dela nekadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa i u utvrđivanje razloga zbog kojih on „nikada ne može postati svetac“. Ali je evidentno i to da u tom naporu nije uspeo da dođe do nekih novih rezultata, ili, bar, rezultata koji bi bili primereni jednom ozbiljnom naučnom radniku i članu Međunarodne ekspertske grupe „GX7 – stop revizionizmu“. Iako ovaj

Draza_Planinica.jpg

Velika nepravda: Prećutana istorija Ravne gore

Borba za prevlast nad suvoborskim platoom Ravna gora, kao „mestom sećanja“, traje od 1941. do danas, a posledice su katastrofalne. Planinska sela preživela su mnoge ratove, bune i ustanke, ali ne i dugotrajan mir u SFRJ, a iz nacionalnog sećanja je izbrisan podatak da je Kolubarska bitka dobijena na Suvoboru, kažu foto-reporter Saša Savović i istoričar Miloš Timotijević, autori monografije „Ravna gora“. Oni su opisali prirodu, naselja i stanovništvo planinskih predela koji su od kraja Drugog svetskog rata do devedestih bili ideološki osuđeni na nerazvijenost. – Istočno od mesta zvanog Damnjanov kamen na Ravnoj gori, na lepoj zaravni u blizini izvora, svojevremeno je trebalo da se podigne planinarski dom, ali

Parastos Savi Bjelanoviću, srpskom lideru Dalmacije druge polovine XIX vijeka

KISTANjE – U selu Đevrske koje se nalaze u sastavu opštine Kistanje, održan je parastos nekadašnjem vođi dalmatinskih Srba Savi Bjelanoviću koji se svojim političkim radom u drugoj polovini 19. vijeka zalagao za prava Srba u Dalmaciji, ali i narodno opismenjavanje.  Parastos za upokojene služio je sveštenik Eparhije dalmatinske Đorđe Veselinović u prisustvu pedesetak okupljenih mještana, poštovaoca lika i djela Save Bjelanovića. Sava Bjelanović rođen je u dalmatinskom selu Đevrske 1850. godine. Bio je osnivač Srpske narodne stranke u Primorju, ali i osnivač i urednik Srpskog lista i Srpskog glasa. U svojoj političkoj borbi borio se za prava Srba, ali i Hrvata, a njegovi zemljaci i poštovaoci njegovog lika i djela

Akademik Matija Bećković

Matija Bećković: O trijumfu najgorih đaka

Nedavno smo bili na proslavi stogodišnjice naše škole. Pored profesora, na svečanosti su se okupili i najgori đaci iz svih generacija! A koga drugog da zovu: najgori đaci su jedino i uspeli u životu. Možete zamisliti kakav je to bio trijumf: najgori učenici u frakovima, a najgore učenice u svečanim toaletama pod najskupocenijim nakitom – plešu sa svojim profesorima koji su, siroti, još uvek u onim istim pohabanim i još u ono doba kad su sašivena, demodiranim odelima. Najboljih učenika nigde nema. Ko zna gde su zaglavili, ili su u Nemačkoj, ili ovde, ali bez posla, ili još uče, ili su na nervnim klinikama, ili su se nesrećno oženili nekom

Zakonom zaštititi ćirilicu

U Republici Srpskoj je neophodno donijeti zakon kojim bi se zaštitila ćirilica, a početak primjene bio bi zajednički bukvar koji bi objedinio sve srpske zemlje, poručeno je sa naučno-političkog skupa „Govori srpski-piši ćirilicom“, koji je održan u Trebinju. Učesnici skupa, lingvisti i naučnici iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore najavili su da će najvišim organima Republike Srpske uputiti deklaraciju kojom će tražiti izradu zakona o službenoj upotrebi ćirilice. Zakon bi, između ostalog, uredio da nazivi firmi ili drugi natpisi ne mogu biti ispisani na engleskom jeziku i latinici, ukoliko nema i ćirilice. „Zalaganjem za pismo, jezik i jedan bukvar sačuvaćemo naš narod i našu budućnost“, poručili su učesnici skupa.

Posjeta ženama logorašima - 8. martFoto: SRNA

„Svaka posjeta potvrđuje da žene-logoraši nisu zaboravljene“

Predstavnici Udruženja logoraša regije Posavina danas su povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena, posjetili 11 žena-logoraša, koje su članovi ovog udruženja i uručili im cvijeće i novčani poklon. Predsjednik Udruženja logoraša Modriča Vlado Dragojlović, koji je i koordinator Regionalnog udruženja logoraša Posavina, rekao je da su žene-logoraši iz Modriče, Vukosavlja i Šamca svjedočile u predmetima ratnih zločina silovanja, počinjenih u logorima za Srbe u Odžaku 1992. godine. Dragojlović je rekao da u Regionalnom udruženju logoraša Posavina, koje čine udruženja u Modriči, Šamcu, Brodu i Vukosavlju, ima više od 200 žena-logoraša nad kojima su tokom proteklog rata na prostoru tadašnjeg Bosanskog Broda, Odžaka, Modriče i Šamca počinjeni ratni zločini. Cvijeće

Hrvatska uručila Srbiji protest zbog spomenika Tepiću

Hrvatska je Srbiji uputila „oštar“ usmeni protest povodom zaključka Vlade Srbije o podizanju spmenika narodnom heroju Milanu Tepiću, saopštio je danas potpredsednik vlade i šef srpske diplomatije Ivica Dačić Hrvatska je Srbiji uputila „oštar“ usmeni protest povodom zaključka Vlade Srbije o podizanju spmenika narodnom heroju Milanu Tepiću, saopštio je danas potpredsednik vlade i šef srpske diplomatije Ivica Dačić. Dačić je novinarima rekao da je usmeni protest uručen ambasadorki Srbije u Zagrebu Miri Nikolić, koja je jutro pozvana da hitno dođe u hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova. Dačić je objasnio da je protest ambasadorki Nikolić uručen sa obrazloženjem da je za Hrvartsku neprihvatljivo podizanje spomenika čoveku koji je samoubilačkom akcijom

Policija Crne Gore (Foto: rtcg.me)

Nasilje hrvatskog pravosuđa

Mediji u Srbiji i Crnoj Gori objavili su nedavno kratku vest da je crnogorska policija izručila Hrvatskoj Miodraga Jovića (48) iz Gline, za kojim je raspisana poternica NCB Interpol Zagreb Mediji u Srbiji i Crnoj Gori objavili su nedavno kratku vest da je crnogorska policija izručila Hrvatskoj Miodraga Jovića (48) iz Gline, za kojim je raspisana poternica NCB Interpol Zagreb, po kojoj je i uhapšen 29. novembra prošle godine u Tivtu. Potražuje se radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 15 godina, koja mu je izrečena zbog krivičnog dela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Nakon hapšenja, sudija za istragu Višeg suda u Podgorici je za Jovića odredio ekstradicioni

Milan Tepić

Vulin o Tepiću: Nama „Oluja“ zločin, vama herojski čin…

Beograd — Spomenik Milanu Tepiću biće podignut nedaleko od lokacije gde mu se u Beogradu nalazi bista, navodi ministar za rad Aleksandar Vulin. Osim toga, Vulin je poručio predstavnicima Hrvatske da se uzdrže od pokušaja da nametnu Srbiji svoju istinu. Vulin je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da nije potrebno niti objašnjenje, niti obrazloženje zašto se narodnom heroju podiže spomenik i da je on, kao i vojnici koji su bili s njim, svojim delom zaslužio sećanje srpskog naroda. Na konstataciju da iz Hrvatske stižu negodovanja na odluku da se Tepiću podigne spomenik, Vulin je odgovorio da od te države očekujemo da prihvati da Srbija drugačije posmatra poslednje istorijske događaje, da

Fočanski Centar za kulturu i informisanje i Opštinski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" objavili su poetsku rukovet "Pred sjenima srpskih mučenika" u kojoj su sabrane 33 pjesme o stradanju srpskog naroda u 20. vijeku.

Objavljena zbirka pjesama „Pred sjenima srpskih mučenika“

Fočanski Centar za kulturu i informisanje i Opštinski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ objavili su poetsku rukovet „Pred sjenima srpskih mučenika“ u kojoj su sabrane 33 pjesme o stradanju srpskog naroda u 20. vijeku. Priređivač zbirke, profesor srpskog jezika iz Foče Rade Lalović, čije su tri pjesme zastupljene u knjizi, naveo je u predgovoru da ova rukovet doprinosi kulturi sjećanja i poštovanja nedužnih žrtava. „Jedini cilj rukoveti je da nas vječno podsjeća na nevino stradale pretke i da nas opominje i obavezuje da potomcima predamo sadašnjost u kojoj neki novi pjesnici neće nalaziti motive za poeziju sličnu ovoj. Put nedužnih ka slobodi ima i svoje putokaze od Šumarica

Milutin Mišić

Mišić: Prioritet – ekshumacije srpskih masovnih grobnica

Predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Milutin Mišić rekao je Srni da će prioritet u njegovom radu u narednih osam mjeseci na ovoj funkciji biti da deblokira proces traženja nestalih Srba u BiH, odnosno zastoj u ekshumacijama srpskih masovnih grobnica, te da budu sačinjeni prioriteti i redoslijed. Mišić, koji je 1. marta od Amora Mašovića preuzeo funkciju predsjedavajućeg Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH, upozorio je da Tužilaštvo BiH ne odgovara na zahtjeve za ekshumacijama srpskih masovnih grobnica jer ne procesuira ni ratne zločine počinjene nad Srbima. „Prioriteti su ekshumacije srpskih masovnih grobnica na po dva lokaliteta na Ozrenu i Sarajevu, te na lokalitetima u Odžaku, Istočnom

NAJNOVIJE VIJESTI

Zavet i ispovest

Uzrastanje bez zaveta, mora stvoriti slabe, perverzne i koristoljubive ljude. Narcise i

Zločini ustaša

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANjA I SVJEDOČENjA Urednik mr

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.