arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Knjiga_Prognani_Orfeji.jpg

„Prognani Orfeji“, prva izbjeglička pjesnička antologoija na Balkanu

Knjiga poezije „Prognani Orfeji“, prva izbjeglička pjesnička antologija na Balkanu, pojavila se danas u knjižarama, uoči obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe, 5. avgusta. Izdavač jedinstvene antologije je kulturna institucija „Brankovo kolo“ sa sjedištem u Sremskim Karlovcima. Antologiju je sastavio pjesnik Nenad Grujičić, direktor „Brankovog kola“, a u njoj je našlo 116 pjesnika iz Hrvatske, BiH, kao i sa Kosova i Metohije. U antologiju su uvršteni samo oni pjesnici koji su u ličnom iskustvu osjetili vatru najnovijeg rata u drami prisilnog napuštanja kućnog praga. Većina pjesnika svoje novo stanište pronašla je u Srbiji, ali i u Evropi, Kanadi, Australiji, kao i u drugim dijelovima svijeta. Moto antologije oličen

Parastos_pobijenim_Srbima_iz_Rance.jpg

PARASTOS POGINULIM SRBIMA IZ HRANČE

Parastos pobijenim Srbima iz Hranče Na gradskom groblju u Bratuncu danas je služen parastos, položeno je cvijeće kod spomen-krsta i prislužene svijeće za pokoj duša 20 Srba iz bratunačkog naselja Hranča koji su poginuli u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, a od kojih je sedam ubijeno na današnji dan 1992. godine. Delegacije Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i Boračke organizacije Bratunac položile su cvijeće, a članovi porodica i komšije okadili su humke i prislužili svijeće za pokoj duša njihovih ubijenih srodnika i prijatelja. Na današnji dan 1992. godine muslimanske snage iz okolnih sela i Srebrenice upale su u ovo selo sa više strana, ubijajući srpske civile kod

Milica_Gaj.jpg

SRBI UVIJEK PREKOMJERNO STRADALI ZA SLOBODU

Milića Gaj Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je sinoć u Milića gaju kod Kozarske Dubice da je sloboda najvažnija riječ u istoriji srpskog naroda, koji je zbog nje uvijek stradao prekomjerno. Obraćajući se okupljenima, Dodik je naglasio da se zbog borbe i žrtava srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu, a zatim i u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu mora čuvati Republika Srpska i za nju se boriti jer se danas borba za slobodu brani na drugi način demokratijom, procedurama i referendumom. „Ja sam spreman da budem žrtvovan da bi ostvarili svoje pravo na referendum u Republici Srpskoj jer je Srpska smisao istorijske borbe ovog naroda. Mi smo danas u Srpskoj slobodni.

General_Mladic_01.jpg

Rusija daje garancije za generala Mladića!

Vlada Rusije daće garancije Haškom tribunalu za privremeno puštanje na slobodu generala Ratka Mladića, saznaje „Pres“. General Ratko Mladić Kako navodi beogradski list, ova odluka ruske vlade donesena je na osnovu detaljnog uvida u medicinske nalaze tima ruskih ljekara koji su nedavno pregledali generala Mladića u pritvorskoj jedinici u ševeningenu. Te pretrage su pokazale da je general Mladić u teškom zdravstvenom stanju, navodi Blic. Preliminarni rezultati medisinskih testiranja su poslati u Moskvu, a danas bi u prostorijama ruske Ambasade u Hagu trebalo da bude održan sastanak članova tima odbrane generala Mladića i ruskih diplomata u Holandiji. Izvor: Radio Televizija BN   Vezane vijesti: Rajko Doleček: Poseta generalu Mladiću u Hagu –

Polozeni_vijenci_na_partizansko_groblje_u_Knezici.jpg

POLOŽENI VIJENCI NA PARTIZANSKO GROBLjE U KNEŽICI

Polaganje vijenaca na partizanskom groblju u Knežici Polaganjem vijenaca na partizansko groblje u naselju Knežica kod Kozarske Dubice, juče je počelo obilježavanje 74 godine od podizanja ustanka protiv fašizma u BiH. Vijence su položili izaslanik predsjednika Republike Srpske Aleksandar Vranješ, delegacije Narodne skupštine i Vlade Srpske, konzul Srbije u Republici Srpskoj Vladimir Nikolić, kao i delegacije opštine Kozarska Dubica, republičkog i opštinskog SUBNOR-a. U znak sjećanja na datum kada je narod Potkozarja digao ustanak protiv fašizma i okupacije, vijence na partizansko spomen-obilježje u Knežici položili su i pripadnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka, delegacije Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i Saveza organizacija i udruženja ratnih

Arheolog_Janis_Karageorgiu.jpg

Solunci koji su ostali ispod Kajmakčalana

Srpski vojnici koji su izgubili živote u prvim bitkama na Solunskom frontu i dalje počivaju na mestima gde su pali Arheolog amater Janis Karageorgiu (Foto Lična arhiva) Gumenica, severna Grčka  – Planine severozapadno od Soluna i dalje kriju ostatke više hiljada srpskih vojnika koji su živote izgubili krajem leta i tokom  jeseni 1916. godine. Tada se srpska vojska, posle oporavka na Krfu, prvi put sukobila sa Bugarima na Solunskom frontu. Tragovi tih borbi  vidljivi su i danas, na samo desetak kilometara od auto-puta prema Solunu. – Tada još nije bio formiran klasičan front sa rovovima i skloništima,  tako da je najveći deo vojnika nastradao od artiljerije. Srbi su bili u

Spomenik_u_Srbu.jpg

OBILjEŽEN DAN USTANKA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Spomenik u Srbu U Srbu je danas obilježen Dan ustanka naroda Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, a nedaleko od Spomenika ustanku održan je i skup desničara na čije provokacije policija nije reagovala. Obilježavanje dana ustanka organizovali su Srpsko narodno vijeće (SNV) i Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, čiji predsjednik Franjo Habulin je istakao da, iako je Hrvatska danas punopravna članica EU, u njoj postoje snage koje žele da ukinu prava manjina, saopšteno je iz SNV-a. Habulin je rekao da je Hrvatska jedinstvena u okviru svojih granica i da isti zakoni koji važe u jednoj regiji, vrijede i u drugoj i da nema razloga da se isti odnosi prema nacionalnim

Spomenik_poginulim_borcima_VRS_u_Rogoljima_kod_Gradiske.jpg

ODRŽAN MEMORIJALNI ZBOR U ROGOLjIMA

Spomenik poginulim borcima VRS u Rogoljima kod Gradiške U Spomen-komleksu u Mjesnoj zajednici Rogolji u opštini Gradiška danas je održan tradicionalni Memorijalni zbor, služen je parastos i položeni su vijenci i cvijeće na spomen-obilježja borcima poginulim u proteklim ratovima. Vijence su položili načelnik opštine Gradiška Zoran Latinović i načelnik opštinskog Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Vujadin Miljić, te predstavnici SUBNOR-a, opštinske i mjesne Boračke organizacije, Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila u ovoj mjesnoj zajednici, porodice poginulih i mještani. Načelnik opštine Latinović rekao je da spomen-kompleks u Rogoljima, kao i brojna spomen-obilježja na području Gradiške, svjedoče o stadanjima naroda ove opštine u proteklim ratovima. „Danas treba da se

Vladika_Fotije_1.jpg

SRBI U HRVATSKOJ – GRAĐANI DRUGOG REDA

Vladika Fotije Srbi u Hrvatskoj su građani drugog reda koji nemaju pravo da obilježavaju mjesta svog stradanja i ispišu ga svojim pismom, izjavio je Njegovo preosveštenstvo episkop dalmatinski Fotije. Vladika Fotije istakao je da o tome svjedoči činjenica da su Srbi pokušavali da obilježe mjesta stradanja tokom građanskog rata devedesetih godina prošlog vijeka, ali da to ide mnogo teško „jer su ti spomenici preko noći uništavani“. On je kao primjer naveo uništavanje spomenika postradalim Srbima u Golubiću kod Knina, koji je srušen iste noći kad je i podignut. Episkop Fotije rekao je za „Večernje novosti“ da će Njegova svetost patrijarh srpski Irinej uoči Preobraženja doći u dvodnevnu posjetu Dalmatinskoj eparhiji,

Biciklisti_iz_Visegrada_na_ostrvu_Krf.jpg

BICIKLISTI ODALI POŠTU SRPSKIM JUNACIMA NA KRFU

Biciklisti iz Višegrada na ostrvu Krf Biciklisti Vladislav Mikavica i Igor Mučibabić iz Višegrada, koji su zajedno sa Vidosavom Andžićem iz Užica krenuli na Vidovdan na put dug 4.000 kilometara, stigli su na Krf i položili cvijeće na spomen-kosturnici srpskim junacima na ostrvu Vido. Mučibabić je rekao Srni da su do Krfa prešli 2.700 kilometara, te da je putovanje bilo uzbudljivo, jer su upoznali mnoge gradove, kulture i različite ljude. „Ovo je bio naš cilj, da se poklonimo sjenama srpskih junaka i to smo učinili, a ujedno smo posjetili i `Srpsku kuću` na Krfu“, rekao je Mučibabić. On je dodao da su upoznali predstavnike srpsko–grčkog društva na Krfu, srpske muzeje

Konferencija_za_novinare_fondacije_Sveti_Aleksandar_Nevski.jpg

PAMTITI I POPISATI SVE SRPSKE ŽRTVE

Konferencija za novinare Fondacije Sveti Aleksandar Nevski Narod koji pamti svoje žrtve neće lako biti izložen novim žrtvama, niti napadima, a svi oni koji su imali genocidne namjere prema srpskom narodu imaju ih i dalje i u tom pogledu se ne treba zavaravati, poručeno je danas sa konferencije za novinare u beogradskom Medija centru koju je organizovala Fondacija „Sveti Aleksandar Nevski“. Istaknuto je da će Fondacija „Sveti Aleksandar Nevski“ i Srpska narodna partija u Skupštini Srbije zbog toga pokrenuti inicijativu da se izgradi memorijalni kompleks srpskih žrtava genocida, koji će imati i naučno-istraživački i obrazovni institut koji bi se bavio istraživanjem genocida, etničkih čišćenja i masovnih zločina nad Srbima u

Crkva_Svetog_Marka_u_Beogradu.jpg

U BEOGRADU SLUŽEN PARASTOS UBIJENIM LIVANjSKIM SRBIMA

Crkva Svetog Marka u Beogradu Parastosom u Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je počelo obilježavanje 74 godine od ustaškog zločina nad 1.600 Srba u Livnu tokom Drugog svjetskog rata. Parastos, kome je prisustvovalo 70 ljudi, služio je otac Mirko Jamedžija, prijeratni livanjski paroh, rekao je Srni Miloš Damnjanović iz Udruženja Ognjena Marija Livanjska. Otac Jamedžija je pozvao okupljene da održe sjećanje na postradale i da ne prekidaju veze sa krajem iz kojeg potiču. Parastosi i molitvena sjećanja za sve pravoslavne Srbe koji su prije 74 godine mučenički nastradali od ustaškog terora u Livnu biće održani i sutra u Novom Sadu u 12.00 časova, 29. jula u Banjaluci, 30. jula

Sadilovac_parastos_2012_16.jpg

U SADILOVCU SLUŽENA PRVA SVETA LITURGIJA NAKON RATA

Prva Sveta liturgija, nakon proteklog rata služena je u Sadilovcu, na Kordunu, u obnovljenoj Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u kojoj su ustaše u Drugom svjetskom ratu pobile i zapalile 463 Srba, među kojima 149 djece mlađe od 13 godina. Svetoj liturgiji, koju su služili sveštenici Srpske pravoslavne crkve (SPC), prisustvovali su potomci sadilovačkih žrtava, delegacija banjalučkog Udruženja „Jadovno 1941.“, zamjenik župana Karlovačke županije Siniša Ljubojević. Paroh plaščanski Goran Slavnić rekao je Srni da je u Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Sadilovcu služena Sveta liturgija, i to 20 godina od hrvatske vojne i policijske akcije „Oluja“ i prvi put nakon rata. Poslije liturgije služen je pomen za 463 mučenički postradalih stanovnika

Ratko_Dmitrovic.jpg

Zavera bez teorije

Ako postoji istorijski kontinuitet u antisrpskoj politici, onda ga nalazimo kod Engleza. Evo dokaza Ratko Dmitrović Engleski ambasador u Srbiji, Denis Kif, dao je pre neki dan intervju Radiju Slobodna Evropa. Komentarišući lavinu kritika srpske javnosti na račun britanske politike prema Srbiji i Srbima, Kif je sve to podveo pod „sumanutu antibritansku teoriju zavere“. Rečju: srpske budalaštine. Da vidimo šta kaže istorija. Prvo veliko englesko uplitanje u srpsko pitanje zabeleženo je 1878. godine. Nakon što je Bizmark odbacio engleski predlog da Albanci na Berlinskom kongresu, makar na marginama, iznesu ideju stvaranja sopstvene države (Bizmark je kazao da su Albanci „tursko pitanje“) na Kosovu je održana Prva prizrenska liga, na kojoj

Srebrenica_001.jpg

Smrtonosna opomena, ili šta zna jedan londonski student o Srebrenici, a ne zna o Bratuncu

BBC je 6. jula gledaocima u Britaniji prvi put prikazao svoj polučasovni dokumentarni film “Smrtonosna opomena. Ponovo u Srebrenici”, a tri reprize su usledile već 18. jula. I verovatno će ih biti još. BBC je, što je jasno već iz naslova, dok su stručnjaci iz Forin ofisa smišljali, pisali i prepravljali svoju rezoluciju za Ujedinjene nacije, uradio svoj deo posla, te se i on uspešno uklopio u kampanju za još jedno obeležavanje srpskog naroda kao genocidnog. Novinarka-narator Mirijam Fransoaz-Sera i reditelj Gilijen Bankroft procenili su da će gledaocima srebreničku tragediju najbolje predstaviti ako se u ovom dokumentarcu pojave i četvoro engleskih dvadesetogodišnjaka i time posebno istakne koliki je bio zločin

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.