arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dusan_T_Batkovic.jpg

ALBANCI ŽELE DA PROGLASE NEZAVISNU KOSOVSKU CRKVU

Dušan T. Bataković Direktor Balkanološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti Dušan Bataković upozorio je da je krajnji cilj predstavljanja srpskog spomeničkog nasljeđa kao albanskog da se na Kosovu proglasi stvaranje nezavisne kosovske eparhije ili crkve, koja bi se spojila sa Albanskom pravoslavnom crkvom. On ocjenjuje da bi se to desilo vjerovatno kada takozvana „republika Kosovo“ stekne puni suverenitet i poslije dovođenja određenog broja pravoslavnih Albanaca u srpske kosovske manastire. „Česte posete `pravoslavne braće iz Albanije` pojedinim srpskim manastirima nije motivisano samo hrišćanskom solidarnošću, nego ima jasnu političku pozadinu, koja se sve manje prikriva“, ocijenio je Bataković za „Večernje novosti“. Bataković napominje da su učestala predstavljanja srpskog spomeničkog nasljeđa kao

Clanice_Udruzenja_zena_zrtava_rata_RS_na_oporavku_u_Banji_Laktasi.jpg

ZAVRŠENA REHABILITACIJA U BANjI LAKTAŠI

Članice Udruženja žena žrtava rata RS na oporavku u Banji Laktaši Članice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske boravile su u Banji Laktaši na četvorodnevnom odmoru i rehabilitaciji, a sredstva za ove namjene obezbijedila je Vlada Republike Srpske. „Ova rehabilitacija vratila im je vjeru u život i dala snagu da nastave sa borbom za dokazivanje istine o svom stradanju tokom odbrambeno-otadžbinskog rata“, rekla je Srni predsjednik ovog udruženja Božica Živković Rajilić. Ona je navela da su u ovoj grupi bile članice Udruženja koje su prvi put bile na ovakvoj rehabilitaciji. „Riječ je o starijim ili teže oboljelim ženama. Važno je napomenuti da su one preživjele razne oblike torture po brojnim

Promocija_knjige_Prognani_Orfeji_u_Prijedoru.jpg

Promovisana antologija poezije „Prognani Orfeji“

Promocija knjige „Prognani Orfeji“ u Prijedoru Antologija izbjeglih srpskih pjesnika „Prognani Orfeji“, promovisana je večeras u Galeriji „`96“ u Prijedoru. Antologija srpske izbjegličke poezije sa područja Hrvatske, BiH i Kosova i Metohije s kraja 20. vijeka objavljena je prije četiri dana u izdanju kulturne institucije „Brankovo kolo“ i večeras je prvi put promovisana. Antologiju je sastavio direktor „Brankovog kola“ Nenad Grujičić koji je istakao da je ova knjiga posebna zbog toga što se ovom tematikom na Balkanu i šire do sada niko nije bavio. U antologiji čitaoci mogu naći 116 pjesnika, od najstarijih, rođenih prije Drugog svjetskog rata, pa do najnovijih koji su još bili djeca u vrijeme izbjeglištva i

Kolona_izbjeglica_iz_Krajine.jpg

U SARAJEVU I ZAGREBU OBILjEŽAVANjE GODIŠNjICE ZLOČINA NAD SRBIMA U “OLUJI“

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, u saradnji sa Centrom za žene žrtve rata – ROSA Zagreb, organizovaće u ponedjeljak, 3. avgusta, u Sarajevu i Zagrebu polučasovno stajanje kao znak sjećanja na zločine nad Srbima u vojnoj akciji Hrvatske vojske pod nazivom „Oluja“ 1995. godine. Iz UDIK-a je saopšteno da polučasovna stajanja počinju u 11.00 časova i da će istovremeno biti održana ispred zgrade Ambasade Hrvatske u Sarajevu i na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu. Osim toga, stajanja predstavljaju mirni protest povodom hrvatskog državnog organizovanog poricanja zločina počinjenih u akciji „Oluja“. UDIK će uputiti i otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović

Ranjeni_vojnik_JNA.jpg

MEMORIJALNI CENTAR DA OBUHVATI I VOJNIKE JNA UBIJENE U SLOVENIJI

Ranjeni vojnik JNA Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji apelovalo je danas da memorijalni centar koji će biti izgrađen u Beogradu za srpske žrtve stradale u ratovima dvedesetih godina prošlog vijeka obuhvati i vojnike nekadašnje JNA ubijene 1990. godine u Sloveniji. Ovo udruženje osudilo je odluku da memorijalni centar, koji će biti izgrađen u Beogradu, obuhvati samo žrtve od 1991. do 1999. godine, i podsjetilo da je na Kosovu i Metohiji po dolasku međunarodnih snaga do 2000. godine kidnapovano i ubijeno više od 1.300 Srba i Roma. „Građanski rat nije počeo 1991. godine u Hrvatskoj, već je krvavo počeo 1990. godine u Sloveniji ubistvima 55 nenaoružanih vojnika

Marinko_Culic.jpg

Hrvatska mora razviti novu kulturu sećanja

Marinko Čulić Tešku, deprimirajući blamažu doživela je vlada Zorana Milanovića uoči skore dvadesete godišnjice „Oluje”. Sve zemlje pozvane da učestvuju na vojnoj paradi u Zagrebu, a pozivnica je uredno poslata članicama NATO- a, jednako su uredno otklonile taj poziv. Ne, naravno, osorno i s visoka, naprotiv pozvani su uložili mnogo hvale vrednog truda da se ne zamere najmlađoj koleginici unutar Severnoatlantskog saveza. Ali, ispod te naglo zapečene pokorice uljudnosti probijala je na sve strane debela naslaga izmotavanja. Pa su Slovenci javili u Zagreb da su mislili kako je reč o nekakvom vojnom mimohodu NATO-a, nevešto se praveći da ne znaju kakvu ratnu godišnjicu slavi prvi sused preko Sutle. Amerikanci, jasno,

Hrvatski_gardisti_ispod_kninske_tvrdjave.jpg

Frljić u Rijeci organizuje kontra-Oluju

Reditelj Oliver Frljić organizuje javni razgovor „Drugi rat“ na dan proslave „Oluje“. U riječkom pozorištu pet proteranih žena različitih nacionalnosti govoriće o svom viđenju rata Hrvatski gardisti ispod kninske tvrđave U RIJECI će se 5. avgusta, na dan kada će se u Kninu obeležiti dvadeseta godišnjica „Oluje“, održati javni razgovor „Drugi rat“, što je u Hrvatskoj već nazvano „Kontraolujom“. Kako je predviđeno, u velikoj dvorani riječkog Hrvatskog narodnog kazališta pet proteranih žena različitih nacionalnosti govoriće o svom viđenju rata i sećanju kako su morale da napuste svoja ognjišta. Reditelj Oliver Frljić želi ovim razgovorom da se suprotstavi glorifikaciji rata, pa se veče u Rijeci najavljuje i kao „mirovni kontrapunkt“ kninskoj

Aleksandar_Vulin_4.jpg

Vulin: Još čekam da mi Gotovina kaže da nije ustaša

Aleksandar Vulin Istog dana, istim povodom, 4. avgusta, na dvadesetogodišnjicu početka vojne akcije „Oluja”, Vukovarskom ulicom u Zagrebu marširaće više od 2.000 vojnika, a oko 300 kilometara dalje, sa komemorativnog skupa kraj mosta kod Sremske Rače, zaoriće se „Vostani Serbie”. Oba događaja deo su državnih manifestacija: u Hrvatskoj, Dana pobede i domovinske zahvalnosti, a u Srbiji, Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe. To što imamo suprotna, na čak i suprotstavljena vrednovanja događaja iz naše zajedničke, srpsko-hrvatske istorije, no mišljenju ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Aleksandra Vulina ne bi trebalo da bude prepreka dobrosusedskim, diplomatskim odnosima. Uprkos tome što je Antu Gotovinu nazvao ustaškim generalom, a

Surmanacka_jama_002.jpg

BRATSKA POMOĆ I PODRŠKA SVETIM PREBILOVCIMA

U prebilovačkom Domu kulture, 7. avgusta uveče, zajedno ćemo otvoriti izložbu o Prebilovcima koja će tu biti izložena kao stalna postavka. Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banje Luke, pomoglo je obnovu Hrama Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima sa 600.00 konvertibilnih maraka, što je samo dio neprestane podrške i pomoći ovog bratskog Udruženja Prebilovcima i Srpskom nacionalnom društvu Prebilovci. Udruženje Jadovno nam je darovalo vrijednu izložbu dokumenata i fotografija „Prebilovci“ i prenijelo prava organizatora ove izložbe na SND Prebilovci i na potpisnika ovih redova. Ukrasili su obnovljeni Dom kulture u Prebilovcima srpskim nacionalnim znamenjima: crkvenom, narodnom i državnom zastavom . Ako Bog da, u ovom Domu, ćemo zajedno 7. avgusta uveče, uoči

Hram_Svete_Trojice_u_Tumarama.jpg

POČETAK IZGRADNjE KAPELE SRPSKIM ŽRTVAMA U TUMARAMA

Hram Svete Trojice u Tumarama Njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osveštaće danas zemljište u porti Hrama Svete Trojice u Tumarama, u federalnoj opštini Lukavac, na kojem će biti izgrađena spomen-kapela srpskim žrtvama odbrambeno-otadžbinskog rata sa ovog područja, rečeno je Srni u Zavičajnom udruženju „Ozren“ u Doboju. U spomen-kapeli u Tumarama biće uklesana imena 420 poginulih pripadnika Druge ozrenske brigade Vojske Republike Srpske i civilnih žrtava rata sa ovog područja. Zemljište za gradnju spomen-kapele biće osveštano u okviru tradicionalnog narodnog saborovanja posvećenog Svetoj Velikomučenici Marini. Vladika Hrizostom služiće Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Svete Trojice u 10.00 časova.   Izvor:   Vezane vijesti: Krenuo marš “Stazama egzodusa” U subotu na Ozrenu

Kolona_izbjeglica_iz_Krajine_pred_mostom_Raca.jpg

SRBIJA ĆE STATI TAČNO U PODNE

Kolona izbjeglica iz Krajine pred mostom Rača Dan sjećanja na stradale Srbe, Srbija i Republika Srpska će obilježiti 4. avgusta velikom manifestacijom kod mosta na Rači i 5. avgusta Danom žalosti, sirenama i crkvenim zvonima tačno u podne. Petog avgusta će, pored parastosa, biti održana centralna manifestacija u Centru „Sava“. „Tačno u podne Srbija će stati na jedan minut. Oglasiće se sva crkvena zvona i sve sirene kako bismo zastali i odali poštu svim ubijenima i proteranima“, rekao je za „Blic“ ministar rada Srbije Aleksandar Vulin, navodeći da na isti način Jevreji obilježavaju Dan Holokausta. Očekuje se dolazak više hiljada građana u Raču, kao i predstavnika Vlade i diplomatskog kora,

Crkva_Sv.jpg

SLUŽEN PARASTOS ZA NEVINO POBIJENE LIVANjSKE SRBE

Paroh livanjski Željko Đurica služio je juče u banjalučkom hramu Svetog Jovana Bogoslova parastos za više od 1.600 nevino postradalih Srba sa livanjskog područja, koje su ustaše pobile krajem jula 1941. godine. Služenje pomena organizovalo je Udruženje građana „Ognjena Marija Livanjska“. Branko Laganin iz banjalučkog Pododbora ovog Udruženja rekao je Srni nakon parastosa da se u Banjaluci pomen služi već desetak godina uoči praznika Svete Velikomučenice Marine – Ognjene Marije. On je podsjetio da se već više godina parastos za nedužno postradale Srbe livanjskog kraja služi i u Hramu Svetog Marka u Beogradu u nedjelju koja prethodi Ognjenoj Mariji. Na praznik Ognjene Marije, u Livnu će u kapeli u spomen

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 30. jul 1941. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna, Banije i Livanjskog polja

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u 1941. godini: Glina – Srpska pravoslavna crkva „Rođenja Bogorodice“ – Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina Bajić jame, kod Kostajnice, ustaše usmrtile 800 Srba. Samo 29, 30. i 31. jula 1941. poklale 280 srpskih seljaka. Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca,

Nikola_Puzigaca.jpg

IMOVINU POKLANjAJU ANGELI MERKEL I BARAKU OBAMI

Nikola Puzigaća Radnici i invalidi rada izbjegli iz Hrvatske odlučili su da zbog višegodišnje opstrukcije u rješavanju njihovih statusnih pitanja u toj zemlji svoju imovinu i stanarska prava poklone njemačkom kancelaru Angeli Merkel i predsjedniku SAD Baraku Obami. Na današnjem sastanku republičkog i banjalučkog odbora udruženja koja okuplja ovu kategoriju zaključeno je da se ne isključuje mogućnost da s ciljem rješavanja statusnih prava protestuju pred njemačkim Bundestagom i sjedištem EU u Briselu. Na sjednici je istaknuto da je to jedna od mogućih mjera koje će preduzeti, osim onih pravnih. Pravni zastupnik Udruženja Željko Bubić izjavio je Srni da će se članovi Udruženja obratiti nadležnim ambasadama u BiH i EU da

Hram_Hristovog_Vaskrsenja_u_Prebilovcima_003.jpg

DODIK: ŽIVOT TREBA DA ZAŽIVI U OVOM STRADALNIČKOM MJESTU

Hram Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su mnogi mislili da su ubili Prebilovce, ali da je najvažnija poruka ovih dana da su Prebilovci živi, da živi uspomena na one koji su stradali i da treba da zaživi život u ovom stradalničkom mjestu. Dodik je istakao da bi Prebilovci mogli i trebalo da budu mjesto pomirenja i mjesto u kome bi počela da se piše jedna nova istorija. „Nekolicini nas ostalo je da svojim entuzijazmom napravimo hram koji će biti posvećen žrtvama Prebilovaca i cijelog ovog kraja. Želimo da zaokružimo spiralu zločina“, rekao je Dodik novinarima u Prebilovcima povodom osveštanja Hrama Vaskrsenja Hristovog u

NAJNOVIJE VIJESTI

ALEJA ZLOČINACA

Marija Zelić. Hrvatica iz Dalmacije. Upravnica zloglasnih Titovih ženskih koncentracionih logora u

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.