arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Vehabija iz BiH na crnoj listi SAD

Radikalni islamista Bajro Ikanović (39) iz Hadžića, koji se bori u Siriji u redovima Islamske države, stavljen je na američku crnu listu ljudi povezanih s terorizmom Islamista Bajro Ikanović RADIKALNI islamista Bajro Ikanović (39) iz Hadžića, koji se bori u Siriji u redovima Islamske države, stavljen je na američku crnu listu ljudi povezanih s terorizmom. Ikanović je 2013. godine napustio BiH i otišao da ratuje na strani islamista. – On je za dve godine ratovanja došao do mesta komandanta „bosanskog odreda“ u Islamskoj državi, koji broji oko 300 ljudi. Ovaj odred važi za specijalce ID. Bili su na ratištima u Iraku, a poslednje informacije kažu da se nalaze kod Rake,

Armija BiH

Bošnjaci opet zbijaju redove kao nekadašnji muslimani devedesetih!

Piše: Miroslav Janković Bošnjaci (ne)očekivano opet zbijaju redove kao nekadašnji muslimani devedesetih, kako su se tada zvali današnji Bošnjaci. Fahrudin Radončić prilazi Bakiru Izetbegoviću, kao komunisti njegovom ocu Aliji pred početak rata ’92. godine. Politički analitičari u Sarajevu su susret i dogovor ove dvojice Bošnjaka na drugi dan Kurban-bajrama, u gradskom restoranu „Kod Kibeta“, proglasili najvažnijim političkim događajem za bošnjački narod u poslednjih pet godina, koliko otprilike i traje rastakanje i sitnjenje političkog tela ovoga naroda u Bosni. Sad je vreme da se smer promeni, jer je pred Bosnom veliko (ne)vreme. Bošnjaci u svojoj tradiciji i naravi imaju i instinkt i naviku i disciplinu da se zbiju i stisnu kada

Episkop Nikanor

Vladika banatski Nikanor – Ne ruše moju malenkost već autoritet SPC

Razgovarala Nataša Jovanović Iskreno sam upitan nad tim šta to znači tvrda linija u SPC? Ako tvrda linija znači čuvanje vere pravoslavne onda bi svi trebalo da budemo tvrdolinijaši, da čvrsto verujemo, i ostanemo kako nas jevanđelje uči verni kanonima Poslednjih nekoliko godina najveći napadi na Crkvu, episkope, sveštenstvo, manastire, eparhije i pojedince dešavaju se u vreme ili neposredno pre zasedanja Svetog arhijerejskog sabora. U medijski prostor u vreme trajanja Sabora izliva se kao žuč more lažnih optužbi, materijala, neproverenih izjava, iskrivljenih činjenica koje sve zajedno imaju za cilj rušenje autoriteta Crkve i njenih predstavnika. Provereni izvori iz vrha SPC na koje se obično autori ovakvih tekstova pozivaju daju tobože

Mobilisani vojnici crno-žute armade iz Bosne

Pucajte, bez oklevanja, u svakoga

Crno-žuti komandanti su govorili: Ovo neće biti ratni pohod, već izlet. Promenada. Soldatski špacirung do Niša, da se rastera ta hajdučija i u prolazu kazne nepoćudni Srbi. Opasne su komite, od oružja opasuju bombe i duge, oštre noževe. ĆUTE vojnici, katolici, protestanti, pravoslavci, mojsijevci, unijati, muhamedanci, verujući i neverujući. Neki taj papin blagoslov i ne razumeju, jer jezik ne znaju. Istina, i sveštenik vojni jezik samo natuca. A njegova pastva, regruti, u svakodnevnim vežbama i drilu naučili su i razumevali komande na nemačkom jeziku, ali malo šta iznad toga. Zgledaju se podanici Austrougarske, Mađari, Česi, Slovaci, Hrvati, Tirolci, Bosanci i Hercegovci, Jevreji rasuti po Srednjoj Evropi, Srbi sa širokoga područja

Njegomir Nedić kraj ćerkinog polomljenog spomenika , Desa Milošević polako gubi nadu

Desa Milošević: Pet puta mi ruše spomenik ocu, majci, bratu, polomili ploču tromesečne bebe!

U Gostoviću od 1992. više nema srpskih žitelja, a i danas neprestano skrnave grobove njihovih najmilijih. Bezdušnici su polomili i obnovljenu nadgrobnu ploču Mileni Nedić, detetu koje je sa tri meseca umrlo davne 1962. U PRVOM naletu nakon njihovog proterivanja 1992. godine na osam mesnih grobalja Gostovićana koji su morali da napuste svoja ognjišta, porušeno je preko 80 odsto nadgrobnih spomenika. Dvadeset tri godine kasnije i dalje se ruše čak i obnovljeni spomenici, neki i po peti put. Poslednji slučaj desio se ovih dana na groblju Čardak, kad je oskrnavljeno i porušeno devet spomenika. Proterane Gostovićane za rodni kraj još jedino vežu grobovi predaka, zbog čega oni porušene spomenike iz

Promocija knjige "Hronika prognanih Krajišnika" i knjige o etničkom čišćenju Srba u Hrvatskoj na engleskom jeziku "Gone with the Storm".

RAD SAVE ŠTRPCA PREVAZIŠAO USKE NACIONALNE INTERESE

Rad Save Štrpca na dokumentovanju stradanja srpskog naroda u Hrvatskoj prevazišao je uske nacionalne interese i zaslužuje veću podršku, istaknuto je na predstavljanju trećeg toma Štrpčeve „Hronike prognanih Krajišnika“ i knjige o etničkom čišćenju Srba u Hrvatskoj na engleskom jeziku „Gone with the Storm“. Na promociji u Biblioteci grada Beograda istoričar Čedomir Antić uporedio je značaj Dokumentaciono informacionog centra „Veritas“ Save Štrpca za Srbe sa značajem Centra „Simon Vizental“ za Jevreje. Antić je istakao da je srpskom narodu učinjena takva nepravda da je to prevazišlo nacionalno pitanje jednog naroda i podsjetio na stradanja u genocidu od 1941. do 1945. godine i devedesetih godina prošlog vijeka „kada je kao narod koji

ZA MATURANTE NDH NIJE BILA FAŠISTIČKA

Splitski gimnazijalci sa svojim profesorom i ustaškim pozdravom Skoro tri četvrtine maturanata u Hrvatskoj smatra da Nezavisna Država Hrvatska (NDH) nije bila fašistička, dok se 40 odsto njih zalaže za prekid sudskog progona hrvatskih ratnih veterana za zločine počinjene u proteklom ratu, rezultati su istraživanja o političkoj pismenosti maturanata. Istraživanje „Politička pismenost učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj“ proveli su „GOOD inicijativa“, „GONG“ i Institut za društvena istraživanja na reprezentativnom uzorku od 1.146 hrvatskih maturanata. „Jutarnji list“ piše da je maturantima postavljeno 19 relativno jednostavnih pitanja u tri područja – politički pojmovi, ustavno-političko uređenje i politička informisanost, ali da su oni pokazali katastrofalno neznanje. Samo jedan od 1.146 ispitanih

Izložba dokumentarnih fotografija

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA IZ ARHIVA SPOMEN PODRUČJA „DONjA GRADINA“

U Kozarskoj Dubici večeras je otvorena izložba pod nazivom „Ciglana“, koja prikazuje 40 dokumentarnih fotografija iz arhiva Spomen-područja „Donja Gradina“. Direktor Spomen-područja Milorad Bukva izjavio je da je izložba dio niza aktivnosti te javne ustanove u okviru obilježavanja 70 godina od proboja jasenovačkih logoraša, ali i da je otvorena povodom obilježavanja Dana evropske baštine, čija je ovogodišnja tema „Industrijsko nasljeđe“. „Ovom izložbom pokazujemo da industrijsko nasljeđe ne mora i nije uvijek sastavni dio i izraz napretka društva, već da može biti upotrijebljeno i u krajnje retrogradne svrhe, jer je ciglana kao industrijski kompleks u sastavu logora Jasenovac bila industrija smrti za ogroman broj ljudi“, izjavio je Bukva. On je naveo

Mrkonjić Grad poslije napada hrvatske vojske

USKORO DOKUMENTARNI FILM O STRADANjU SRBA

Dokumentarni film „O kontinuitetu stradanja Srba“ biće snimljen na području opštine Mrkonjić Grad, sa posebnim akcentom na protekli rat i masovnu grobnicu u kojoj su 1996. godine pronađeni posmrtni ostaci 181 osobe. Ugovor o snimanju filma danas su potpisali načelnik opštine Mrkonjić Grad Divna Aničić i direktor „Istok filma“ Miroslav Stanković. Predsjednik Skupštine opštine Mrkonjić Grad Milenko Milekić rekao je da će ova lokalna zajednica pružiti pomoć prilikom snimanja filma u kojem će biti dosta materijala iz proteklog rata koji do sada nije prikazan. Milekić je naveo da se to posebno odnosi na materijal snimljen prilikom otkopavanja masovne grobnice koja je pronađena 1996. godine, u kojoj su bili posmrtni ostaci

Izbjeglice iz Krajine u koloni kod Topuskog

Promocija knjige Hronika prognanih krajišnika 3 (Najava)

Izbjeglice iz Krajine u koloni kod Topuskog Savo Štrbac Vas poziva na promociju svojih knjiga HRONIKA PROGNANIH KRAJIŠNIKA 3 GONE WITH THE STORM O knjigama će govoriti: dr Čedomir Antić, istoričar Ratko Dmitrović, novinar Novak Lukić, advokat Dušan Đaković, književni kritičar Savo Štrbac, autor Promocija će se održati u četvrtak 01. oktobra 2015. godine u 18 časova u Biblioteci grada Beograda, Knez Mihailova 56/II (u čitaonici Fonda umetnosti).   Pozivnica za promociju knjiga Save Štrbca   Vezane vijesti: „RAT I RIJEČ“ SAVE ŠTRPCA – Jadovno 1941. Savo Štrbac, 27.10.2013. – ODREŠENA NEMAN – Jadovno 1941. KULTURA U IZBJEGLIŠTVU – Jadovno 1941.

Sud_BiH.jpg

Ubistva Srba u Livnu

Na suđenju Zdenku Andabaku, Muamiru Jašareviću i Seadu Velagiću za zločine počinjene nad srpskim civilima u Livnu, svjedok Tužilaštva BiH Milutin Crnčević rekao je da je 1992. godine čuo da su neki Srbi ubijeni, istakavši da je među njima bio i njegov otac. Svjedok je rekao da je kasnije čuo da mu je oca ubio vojni policajac Ilija Pavić, kog je Kantonalni sud u Livnu osudio na tri godine zatvora zbog zločina počinjenih u tom gradu, ali je presuda nepravosnažna. „Pitao sam Zdenka Andabaka, komandira Vojne policije, šta je bilo. On mi je rekao da je čuo za slučaj, ali da je tada bio u Zagrebu. Na suđenju Paviću, Andabak

Mitropolit Amfilohije na premijeri filma ''Vi idite, ja neću''

SRPSKI NAROD VIJEKOVIMA NA KOSOVSKOM RASPEĆU

  Njegovo preosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije rekao je na svečanoj premijeri dokumentarnog filma o stradanju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji „Vi idite, ja neću!“, da je srpski narod vijekovima „sarazapet Hristu“ na kosovskom raspeću, čime je postao i ostao Božiji narod.  „Samo narodi koji se saraspinju Hristu, koji se penju na njegovu golgotu i postaju pričasnici njegove vaskrsle žrtve za život svijeta, su zreli istorijski narodi“, rekao je mitropolit Amfilohije u beogradskom Domu sindikata. On je poručio da je film svjedočanstvo o novom raspeću Kosova i da posebno govori o Milošu Ćirkoviću, Srbinu iz Peći koji je „kao novi Obilić ostao rekavši: `Vi idite, ja neću` i sebe žrtvovao

Mali Zejtinlik

Osluškivanje tišine na Malom Zejtinliku

Sve češće dolazim ovdje, reče dok je spuštao pogled sa bijelog mermernog krsta. A ranije sam dolazio rijetko, jednom godišnje, na zadušnice. Piše: Vukašin Beatović Na trenutak je zaćutao, kao da je skupljao snagu da kaže ono što je želio. Na njegovom licu primijetio sam blagu nesigurnost koju je brzo raznijela gromoglasna tišina Malog Zejtinlika. Potom je stavio ruku na hladnu krstaču i ispričao priču koja me dugo prati, pa sam riješio da je zapišem. Da ostane. – Dok sam bio dijete ovo groblje za mene je predstavljalo susret sa onim od čega sam bježao. Nisam mogao da prihvatim da je otac poginuo dok je branio Ilidžu. Duboko u sebi

Služen parastos u Donjem Zabrđu kod Ugljevika

GODIŠNjICA POVRATKA SRPSKIH ZAROBLjENIKA SA LISAČE

U Donjem Zabrđu kod Ugljevika danas je obilježeno 20 godina od povratka srpskih boraca koji su 11 mjeseci bili zatočeni nakon zarobljavanja na majevičkoj Lisači. Povodom ovog događaja i Dana Mjesne zajednice služen je parastos poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata i u Drugom svjetskom ratu. U proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu u redovima Vojske Republike Srpske poginulo je 16 mještana Donjeg Zabrđa, a na spomen obilježju upisano je 246 imena palih boraca i civilnih žrtava iz protekla dva rata. Načelnik opštine Vasilije Perić rekao je da svaki građanin Ugljevika i Republike Srpske ima dužnost i obavezu da slijedi ideale za koje su se srpski borci žrtvovali. On je rekao da se na Dan

Milomir Savčić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Foto: SRNA

BORS: Potreban program pomoći oboljelim od PTSP-a

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) Milomir Savčić smatra da bi Srpska trebalo da donese program pomoći borcima Vojske Republike Srpske oboljelim od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i da kao država stane iza tog programa. „Potrebno je da Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, BORS i druge organizacije koje se bave ovom problematikom sagledaju veličinu ovog problema, te da donesu odgovarajući program iza kojeg će stati država“, izjavio je Savčić. Savčić je podsjetio da je ranije bila ideja u BORS-u da se saborcima oboljelim od PTSP-a pomogne osnivanjem klubova veterana u Srpskoj, ali je to praktično ostalo „mrtvo slovo na papiru“, jer su za

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.