arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Odavanje počasti žrtvama tzv. Prihvatilišta za djecu

Fotogalerija Na djelu je radikalni povijesni revizionizam

Danas se nerado govori kako o stradanjima u ustaškim dječjim logorima, tako i o onima koji su uz najveći rizik spašavali djecu. Na djelu je radikalni povijesni revizionizam koji pokušava negirati ta stradanja te proglašava revizionistima one koji ukazuju na verificiranu istinu o tzv. NDH, kazao je Aleksandar Tolnauer povodom Dana sjećanja na stradanje ratne siročadi u Sisku Nekoliko stotina ljudi s bijelim ružama i svijećama u rukama okupilo se jučer na dječjem groblju Viktorovac u Sisku, na dostojanstvenom skupu odavanja počasti žrtvama tzv. Prihvatilišta za djecu koje je bilo u funkciji od početka avgusta 1942. do početka januara 1943. Od gladi, iscrpljenosti i bolesti u njemu je, prema podacima

Mirjana Bobić – Mojsilović

MIRJANA BOBIĆ – MOJSILOVIĆ BEZ DLAKE NA JEZIKU: Srbijo, čuvaj se izdajnika!

U novinama je pre nekoliko dana osvanula vest da će početkom decembra u Višem sudu u Beogradu biti održano prvo ročište u postupku rehabilitacije generala Milana Nedića, čoveka koji je proglašen narodnim izdajnikom zbog saradnje sa okupatorskom nemačkom vlašću, i koji je uz pomoć Udbe izvršio samoubistvo 1946. godine. Podnosioci zahteva za rehabilitaciju su Srpski liberalni savet, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, kao i porodica Nedić. Pretpostavimo da većina građana nema vremena da se bavi istorijom, pogotovo ne njenim redefinisanjem: Milan Nedić je za većinu koji su učili istoriju u poslednjih pedesetak godina bio vođa marionetske vlade koja je kapitulirala pred nemačkom okupacijom, čovek koji je zagovarao saradnju

Savanović i Vulin posjetili Milevu Župić, majku tri poginula borca

Savanović posjetio Milevu Župić, majku tri poginula borca (VIDEO)

Ministar Savanović juče je u Mrkonjić Gradu, posjetio i porodicu Mileve Župić, koja je u proteklom ratu izgubila tri sina. O sudbini ove, kao i još četiri porodice koje su u toku ratnih dešavanja izgubile po troje djece snimljen je i dokumentarni film „Djeca“ u produkciji naše televizije, čija se premijera uskoro očekuje. Povodom obilježavanja 20 godina od stradanja Srba u Zapadnoj Krajini ministar Savanović i resorni ministar u Vladi Srbije, Aleksandar Vulin, posjetili su Milevu Župić, majku koja je za Republiku Srpsku dala tri sina. Savanović je naglasio kako je naša obaveza da brinemo o porodicama čiji su najmiliji dali život za Stvaranje Srpske. – Posjete koliko god česte

Benjamin fon Kalaj

Nametanje sreće

  Sloveni vole slobodu, Germani strpljivo trpe tiraniju. Kod Slovena preovladava osećaj za zajednicu, kod Germana za državu, smatra Hendrik Volfgang van der Mej Holandski „Handelsblad” od 29. juna 1914. daje prikaz prilikana Balkanu: „Kao što je poznato, u poslednje vreme je često dolazilo do erupcija fanatizma u slovenskim područjima, koje su pre svega podstakle nedavne pobede Srba, kao i vojne mere koje je Austrija dosad dvaput preduzela protiv Srbije i Rusije. Dosad su guverneri i istaknuti činovnici pali kao žrtve tog fanatizma.” Kao što je to i ranije u istoriji bio slučaj – setimo se austro-turskih ratova – Austrija nije imala nameru da dozvoli širenje ruskog uticaja. U Holandiji

Film o Hitleru podelio Nemačku

  Komedija „Er ist wieder da“ (Gle ko se vratio), koja se od četvrtka prikazuje u nemačkim bioskopima, govori o munjevitom usponu popularnosti Adolfa Hitlera u Nemačkoj danas. BERLIN – Komedija „Er ist wieder da“ (Gle ko se vratio), koja se od četvrtka prikazuje u nemačkim bioskopima, govori o munjevitom usponu popularnosti Adolfa Hitlera u Nemačkoj danas, ali i o tome da populističke ideje i ekstremna desnica više nisu marginalne pojave. Vreme izlaska filma – adaptacije satiričnog romana Timura Vermesa iz 2012. (u srpskom prevodu „Opet on“, u izdanju Lagune), koji se prodao u milionskom tiražu, poklapa se sa trenutkom u kom se Nemačka suočava sa talasom izbeglica, praćenim izvesnim

Ćirilica

Zlodela novosadskog „Dogovora“ iz 1954. godine

Novosadski „dogovor“ iz 1954. godine su navodno doneli lingvisti i književnici, koji su se pred narodom samo pojavili kao njegovi potpisnici. Međutim, ovde su lingvisti i književnici bili samo izmanipulisani od strane onih koji se u javnosti nisu videli, a koji su bili investitori i naručioci posla, a to su bili Vatikan i komunističke vlasti u Jugoslaviji (krojač Aleksandar Ranković), dok je uloga zaprege i izvođača radova poverena Matici srpskoj, a uloga nadzornika nad izvođačem radova i kočijaša sa kajasama i bičem u rukama je bila poverena Matici hrvatskoj. Zvanično, pred javnošću je saopšten cilj ovog „dogovora“: Jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca je jedan jezik, sa dva izgovora – ekavskim

Ministar Milenko Savanović

Savanović: Stradanje 1995. – genocid i nastavak projekcije NDH

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio je da je stradanje Srba u zapadnoj Krajini 1995. godine bio strašan genocid i nastavak projekcije Nezavisne Države Hrvatske.Savanović je u Mrkonjić Gradu, na obilježavanju 20 godina od stradanja Srba u 13 zapadnokrajiških opština, izrazio uvjerenje da će u vremenu koje slijedi, uz pomoć čestitog dijela međunarodne zajednice, odgovarati počinioci nezapamćenih zločina nad Srbima na ovom prostoru.  „Hrvatska je nakon protjerivanja Srba 1995. godine namjeravala da sa svojim međunarodnim mentorima praktički riješi srpsko pitanje u BiH protjerivanjem preko Drine, što je projekat koji je odavno prisutan“, rekao je Savanović. On je dodao da je patološka obrada žrtava proteklog rata, nakon

Prijedor: Bacanje vijenaca

Prijedor: Obilježen Dan sjećanja na egzodus Srba iz Sanskog Mosta

Simboličnim spuštanjem vijenaca i cvijeća u rijeku Sanu sa gradskog mosta u Prijedoru obilježen je Dan sjećanja na egzodus Srba iz Sanskog Mosta iz 1995. godine. Na mostu se okupio veliki broj Sanjana, među kojima i danas mnogi imaju prijedorsku adresu, kao i predstavnici gradske Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i prijedorske Boračke organizacije. „Ovo je druga godina kako obilježavamo sjećanje na egzodus Srba iz Sanskog Mosta. Ovaj dan obilježavamo prije svega zbog istine koja se dešavala u i oko Prijedora, jer je mnogo neistine otišlo u svijet“, kaže predsjednica prijedorske gradske Organizaciji porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Zdravka Karlica. Prema riječima tadašnjeg

Krajišnici u Vojvodini

Glas Krajine u Vojvodini: Svedočanstvo o golgoti Krajišnika

  Milan Livada, rođen pre sedamdeset godina u Krajini, u selu Gornje Primišlje na Kordunu, u januaru 1945. godine, kako kaže u ondašnjoj „Endehaziji“ (NDH). Posle završene osnovne škole u rodnom mestu, kao petnaestogodišnjak je došao u Banat, u Zrenjanin i tu je završio srednju ekonomsku školu. Diplomirao je u leto 1968. na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Novinarstvom je počeo da se bavi 1969. u međuopštinskom listu NAŠ GLAS u Smederevu, da bi 1972., povratkom u Zrenjanin, postao dopisnik novosadskog DNEVNIKA, a kasnije glavni i odgovorni urednik lista „Zrenjanin“. U redakciju dokumentarnog programa Radio-televizije Novi Sad došao je 1990., odakle je 2010. otišao u penziju. Tokom 40-godišnjeg novinarskog stvaranja

Srpska vojska

Ovako su istorijske ličnosti i velikani govorili o Srbima

Evropa se spasila Turske invazije zahvaljujući uglavnom Srbima. Oni su bili meso koje je išlo u klanice za spas drugih. (Gabrijel Mije, 1919) – Srbe više cenim od Hrvata ali su me Srbi više puta ujeli za srce. (Adolf Hitler) Možda niste znali, ali prema zvaničnoj istoriografiji naziv „Srbija“ se prvi put pominje kod Grka sredinom 10. veka, i to najpre kao „Servlija“, „Serblija“, a zatim i „Servija“, „Serbija“, što znači „zemlja Srba“. Srbi su međutim su jednostavno za ovaj prostor govorili „srpske zemlje“. Postoje mnoge teorije o nastanku imena „Srbi“, a najverovatnije je da je ono izvedeno iz stare slovenske reči sa korenom „serb“, što znači „isto“. Druge teorije

Nedeljko Čabrinović

Sloboda ili smrt

  Poneseni primerom Srbije, balkanski narodi pod stranom vlašću počeli su da dižu glavu, računajući u svojim slobodarskim težnjama i na pomoć Rusije. Još početkom šezdesetih godina, 25. aprila 1960, holandski „Telegraf” postavio je znak pitanja uz nostalgičnu sliku Dvojne monarhije „koja se sada u blagoj svetlosti naknadnog premišljanja predstavlja kao idealno stanje, a zapravo nije bilo nimalo ružičasto”. Šteta što nismo mogli da upoznamo Bena Barnarda sa Vladimirom Pištalom, nekadašnjim stanovnikom Bosne, a sada stanovnikom sveta. Kao Barnardov savremenik i on piše o kakanijskoj nostalgiji, ali sa manje ružičaste tačke gledišta ogromnih socijalnih razlika: „U doba komunizma u Centralnoj Evropi, Dvojna monarhija, koja je komunizmu prethodila, izgubila je svoju

Milan Nedić

PROCES ZA REHABILITACIJU MILANA NEDIĆA POČINjE 7. DECEMBRA

Milan Nedić Prvo ročište u procesu za rehabilitaciju Milana Nedića, predsjednika srpske vlade u vrijeme njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu, zakazano je za 7. decembar pred Višim sudom u Beogradu. Zahtjev ze rehabilitaciju u ime potomaka podnio je praunuk Milana Nedića – Aleksandar Nedić, koji je najavio da će u procesu učestvovati brojni svjedoci, među kojima ima i javnih ličnosti. „To su ljudi koje je Milan Nedić svojim odlukama spasao sigurne smrti streljanjem ili deportacijom u logore. Među njima su neki istaknuti komunisti, kao i veliki broj pripadnika pokreta Draže Mihailovića“, naveo je Aleksandar Nedić. On je istakao da će se tokom procesa „pokazati da Nedićeva vlada nije imala

Aleksandar Vulin

Vulin sutra na parastosu stradalim Srbima u Mrkonjić Gradu

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin prisustvovaće sutra u Mrkonjić Gradu parastosu Srbima stradalim u Zapadnoj Krajini u posljednjem ratu. Vulin će zajedno sa ministrom rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenkom Savanovićem položiti vijence i odati počast stradalim kod spomen-obilježja masovne grabnice postradalih, saopšteno je iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije. Predviđeno je da se ministi Vulin i Savanović obrate učesnicima skupa „Stradanje Srba u Zapadnoj Krajini“ koji će biti održan u Kulturnom centru „Petar Kočić“ sa početkom u 13.15 časova. Zamjenik predsjednika Odbora za dijasporu i Srbe u regionu u Skupštini Srbije Miodrag Linta potvrdio je da će prisustvovati

Aleksandar Čotrić

NE ZABORAVITI ŽRTVE I DA SU SRBI IMALI DVA ANTIFAŠISTIČKA POKRETA

Predsjednik stalne delegacije Skupštine Srbije u Interparlamentarnoj skupštini pravoslavlja Aleksandar Čotrić istakao je na međunarodnoj konferenciji u Dizeldorfu da je srpski narod dao veliki doprinos i žrtve u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu i da je imao dva antifašistička pokreta – partizanski i rojalistički. Čotrić je na konferenciji pod nazivom „Drugi svjetski rat – hrišćansko stanovište sedamdeset godina kasnije“ naglasio da je svijest o prošlosti jedan od preduslova da se izbjegnu slični zločini u budućnosti, a da moralna ocjena i osuda zločina igraju važnu ulogu u obrazovanju mladih, saopšteno je iz Skupštine Srbije. „U Drugom svetskom ratu poginulo je oko 1,2 miliona Srba, a najviše ih je stradalo

Krupa na Uni - zgrada Skupštine opštine

USVOJENA REZOLUCIJA O GENOCIDU NAD SRBIMA

Skupština opštine Krupa na Uni usvojila je Rezoluciju o genocidu nad srpskim narodom na prostoru Podgrmeča, opštine Bosanska Krupa, koji su u periodu 1941-1945. godine počinile NDH i njene sluge, i o počinjenom progonu i etničkom čišćenju Srba iz Podgrmeča u periodu 1992-1995. godine. U dokumentu je naznačeno da je od 1941. do 1945. godine počinjen genocid na području lijeve i desne obale Une u Podgrmeču i nad srpskim izbjeglicama sa Banije, Korduna i Like s namjerom da se zatre svaki trag o 21.000 stradalih Srba, od kojih je oko 8.000 djece i 7.500 žena, starih i iznemoglih, zbog ideologije NDH-a da se trećina Srba pobije, trećina pokatoliči, a trećina

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.