arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Otvorena_izlozba_Banjaluci_u_Drugom_svjetskom_ratu.jpg

OTVORENA IZLOŽBA „BANjALUKA – OKUPACIJA I OSLOBOĐENjE“

Otvorena izložba o Banja Luci u Drugom svjetskom ratu Izložba arhivskih dokumenata pod nazivom „Banjaluka – okupacija i oslobođenje“ otvorena je danas u galeriji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, povodom obilježavanja 70 godina od oslobođenja Banjaluke u Drugom svjetskom ratu i Dana grada. Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović rekao je, otvarajući izložbu, da su na 38 panoa smješteni dokumenti i fotografije koje svjedoče o teškom vremenu ovog grada, o periodu od 1941. do 1945. godine sa brojnim podacima o onima koji su aktivno učestvovali u tome da donesu slobodu. On je naveo da je u tim ratnim godinama oko 4.500 Banjalučana položilo život, ističući da su mnogi od njih utkali

Parastosom u crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima i polaganjem cvijeća ispred Spomen-kosturnice u Istočnom Novom Sarajevu danas je obilježen Dan nestalih Srba Sarajevsko-romanijske regije u odbrambeno-otadžbinskom ratu.

OBILjEŽEN DAN NESTALIH SRBA SARAJEVSKO-ROMANIJSKE REGIJE

Služenje parastosa u crkvi Svetog Đorđa u Miljevićima Parastosom u crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima i polaganjem cvijeća ispred Spomen-kosturnice u Istočnom Novom Sarajevu danas je obilježen Dan nestalih Srba Sarajevsko-romanijske regije u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Vijence su, pored porodica nestalih, položili izaslanik predsjednika Republike Srpske Miladin Dragičević, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Milorad Kojić, predstavnici boračkih organizacija, institucija Republike Srpske i BiH i načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Ljubiša Ćosić. „Prošle su 23 godine od kada su nestali prvi sarajevski Srbi, a te tragične događaje obilježavamo kao znak sjećanja na dan prvog masovnijeg nestanka takozvane `grupe osam`. Oni su nestali u jednom

Oskar Groning

„RAČUNOVOĐA AUŠVICA“ NAPOKON PRED SUDOM

Oskar Grening „Računovođa Aušvica“ i bivši komandant SS-omladine Oskar Grening (93) napokon će pred sudom odgovarati za pomaganje u ubistvu 300.000 ljudi. Grening je desetljećima vodio normalan život u mjestu Lineburg Hajd u sjevernoj Njemačkoj i niko ga nije dirao. Nakon što se svojeremeno dobrovoljno prijavio u „elitni“ Vafen-SS, Grening je služio u Aušvic-Birkenau, najvećem koncentracionom logoru koji je organizovala nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu. U tom logoru ubijeno je više od milion ljudi, većinom Jevreja. „Špigel“ je u profilu iz 2005. Greninga nazvao „računovođom Aušvica“. Gerning je tada pričao o vremenu koje je proveo u Aušvicu i nije negirao da su se tamo dogodila masovna ubistva. „Brojao je

Crkva_Svete_Petke_u_brcanskom_naselju_Grcica.jpg

SLUŽEN PARASTOS ZA POGINULE BORCE PRVE POSAVSKE BRIGADE

U Spomen-kapeli poginulim borcima Vojske Republike Srpske u porti hrama Svete Petke u brčanskom naselju Grčica danas je služen parastos za poginule pripadnike Trećeg bataljona Prve posavske brigade. „Treći bataljon Prve posavske brigade sve vrijeme minulog odbrambeno-otadžbinskog rata brojao je oko 700 boraca. Nažalost, slobodu nije dočekalo njih 74, čija se imena i fotografije nalaze u ovoj spomen-kapeli“, rekao je novinarima ratni komandant ovog bataljona Mišo Jović. On je izrazio žaljenje što današnjem parastosu nije prisustvovao veći broj građana i saboraca poginulih junaka. „Danas smo odali poštu našim dragim saborcima koji su dali živote u odbrani Brčkog i u stvaranju Republike Srpske“, rekao je zamjenik komandanta Trećeg bataljona Prve posavske

Ratko_Dmitrovic.jpg

Kuda mi idemo

Na koga se Srbi još mogu ugledati a da to nije Đoković? Zna li neko kuda mi idemo? Ratko Dmitrović Znamo li kome se dive naše kćerke, o čijoj karijeri sanjaju? Jesmo li sigurni da to nisu Soraja, Stanija, Maca Diskrecija, ili u boljem slučaju Jeca, Seka, Ceca, Goca…Pitamo li se ko su idoli naših sinova, čije karijere i snove oni sanjaju, koji su im životni ciljevi, šta nikada nikome ne bi dozvolili, po koju cenu bi branili očevo prezime, čast predaka, ako im se posrećilo da su takvo nešto nasledili. Kome apsolutno verujete? Ne iz interesa, očekivanja, već na osnovu biografije toga kome biste mogli da verujete? Jesmo li

Jedan_od_primjera_mrznje_Hrvata_prema_Srbima_datira_jos_iz_sredine_18_veka.jpg

Jedan od prvih primera mržnje prema Srbima od strane Hrvata, datira još iz sredine 18. veka

Godine 1741., proturila su svetovna i duhovna gospoda na ugarskom Saboru zakonski članak, kojim je pravoslavna vera zabranjena na području Hrvatske. Carica Ugarske, Marija Terezija, nije ga mogla priznati, jer su joj Srbi trebali, kad je morala voditi borbu na život i smrt sa Pruskom. Posle svršetka i drugog, takozvanog sedmogodišnjeg rata, hrvatska gospoda obnavlja svoje napade na Srbe. 1674. godine sastao se ugarski sabor u Požunu. U Hrvatskoj se izvršio izbor hrvatskih delegata za taj Sabor po županijama. Tim delegatima su županijske plemićke skupštine davale uputstva za rad. Evo, ukratko, uputstva Virovitičke županije: 1. Ne dopušta se slobodno vršenje obreda pravoslavcima, jevrejima, luteranima i kalvinima. 2. Ne dopušta im

Manastir_Rodjenja_Svetog_Jovana_Krstitelja_u_Jasenovcu.jpg

OBILjEŽAVANjE GODIŠNjICE PROBOJA POSLjEDNjIH JASENOVAČKIH LOGORAŠA

Manastir Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu Njegova svetost patrijarh srpski Irinej služiće u srijedu, 22. aprila, Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu, povodom obilježavanja 70 godina od proboja posljednjih jasenovačkih logoraša, saopšteno je iz Eparhije pakračko-slavonske. Sveta arhijerejska liturgija počeće u 9.00 časova. Eparhija pakračko-slavonska, ovim povodom, organizuje sutra večernje bogosluženje u hramu Svetog proroka Ilije u Mlaki sa početkom u 18.00 časova. Izvor:  Vezane vijesti: POTRESNO SVJEDOČENjE JEDNOG OD NAJMLAĐIH LOGORAŠA ZVANIČNICI POLOŽILI VIJENCE Potresno svedočenje: Sa 14 sam odvedena u Jasenovac  

Potpisivanje_sporazuma_o_zajednickoj_saradnji_u_Andricgradu.jpg

POTPISAN SPORAZUM O OČUVANjU ISTORIJE PRVOG SVJETSKOG RATA

Direktor Andrićevog instituta Emir Kusturica i osnivač Fondacije „Lisicin“ Anatolij Lisicin potpisali su u Andrićgradu sporazum o zajedničkoj saradnji u očuvanju istorijskih spomenika Prvog svjetskog rata u Rusiji i na Balkanu. Kusturica je rekao da ovaj sporazum ima veliki značaj za Andrićev institut zato što je riječ o ljudima koji su osvjedočeni prijatelji Srbije i Andrićgrada kao simboličnog predstavnika jedne kulture. „Danas imamo goste koji su neobični po svemu. Među njima je i gospodin Viktor Ivanović koji je izgradio mnoštvo crkava i koji je 67 odsto svoje dobiti posvetio dobročinstvu i humanitarnom efektu životnom i time pokazao da bogati ljudi mogu da budu i bogati i dobri, odnosno da služe

Predsjednik_Poljske_Bronislav_Komorovski.jpg

VARŠAVA TRAŽI IZVINjENjE VAŠINGTONA

Poljska je juče zatražila formalno izvinjenje SAD nakon što je šef Federalnog istražnog biroa (FBI) u svom članku sugerisao da Poljska dijeli odgovornost za holokaust zajedno sa Njemačkom. Američki ambasador u Poljskoj Stiven Mul primiće zvaničnu protestnu notu i zahtjev za izvinjenjem zbog članka direktora FBI Džejmsa Komija, rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova Poljske Marćin Vojćiehovski (Marcin Wojciechowski). Komej u članku u „Vašington postu“ od 16. aprila sugeriše da je Poljska bila saučesnik u nacističkom genocidu nad evropskim Jevrejima. On navodi „da u svojim glavama, ubice i saučesnici Njemačke, Poljska i Mađarska, smatraju da nisu učinili nikakvo zlo. Oni su ubijedili sebe da je to bila prava stvar koju

70_godina_od_oslobodenja_logora_Sahauzen.jpg

OBILjEŽENO 70 GODINA OD OSLOBOĐENjA DVA NACISTIČKA LOGORA

U Njemačkoj je juče svečano obilježeno 70 godina od oslobođenja zarobljenih u nacističkim logorima u Ravensbruku i Sahsenhauzenu. Prva dama Poljske Ana Komorovska prisustvovala je juče obilježavanju 70 godina od oslobođenja logora za žene u Ravensbruku, na sjeveru Njemačke. Veliki broj zatvorenica u ovim logoru doveden je iz Poljske. Ceremonije su održane juče i u nekadašnjem logoru Sahsenhauzen, u blizini Berlina. Ovaj logor je posebno poznat po ubistvu Jakova Džugašvilija, sina sovjetskog vođe Josifa Staljina, u aprilu 1943. godine. Američki Memorijalni muzej holokausta saopštio je da je u Sahsenhauzenu ubijeno od 30.000 do 50.000 ljudi, uključujući Jevreje, Poljake, sovjetske ratne zarobljenike i protivnike nacizma. U Ravensbruku je bilo zatočeno više

Izbjeglicki_logor_u_Vetrini.jpg

Ljudi senke stižu u Sloveniju

Kroz Sloveniju smo putovali danima, zapisao je u svom svedočanstvu Radojica Vujačić Izbeglički logor u Vetrini maja ili juna 1945. godine – Kroz Sloveniju smo putovali danima, zapisao je u svom svedočanstvu Radojica Vujačić. Negdje brže, nekad sporije, stalno očekujući partizanske zasjede. U nastojanju da skratimo put do saveznika, do austrijske granice, kretali smo se obično cestama, ali i seoskim putevima, raznim prečicama gdje je to bilo moguće, preko brežuljaka, brdovitih terena, pa i sasvim strmih prevoja kao što su Kamniške Alpe… Vozila su bila pretrpana, na njima su sjedjela djeca, starci, bio je tu namještaj, hrana… Pored vozila su hodali muškarci, naoružani, bez oružja, djeca, žene, ranjenici. Hodali su

Ivo_Andric_6.jpg

Ivo Andrić: Albaniju bi trebalo podeliti

Na zahtev Milana Stojadinovića budući nobelovac sačinio službeni podsetnik za Ministarstvo inostranih dela. Iz Prištine su tražili da se Andrić izbriše iz programa za književnost Ivo Andrić IVO Andrić je, kao visoki činovnik Ministarstva inostranih poslova, više od dve godine, od 1937. do 1939, obavljao dužnost zamenika ministra inostranih poslova. Milan Stojadinović je istovremeno bio i predsednik Vlade i ministar inostranih poslova, Andrić je, kao diplomata od karijere, bio prvi čovek Ministarstva. Nakon pada Stojadinovića sa vlasti, Andrić je postao ambasador u Berlinu. Grof Galeaco Ćano, Musolinijev ministar inostranih poslova, posetio je Jugoslaviju januara 1939. godine. U susretima sa Milanom Stojadinovićem vođeni su zvanični i nezvanični razgovori u Beogradu i

Potomci_i_postovaoci_zrtava_Jasenovca_dosli_su_u_velikom_broju_u_Donju_Gradinu.jpg

SRBI NISU DOVOLjNO UČINILI DA OD ZABORAVA ZAŠTITE SVOJE ŽRTVE

Potomci i poštovaoci žrtava Jasenovca došli su u velikom broju u Donju Gradinu Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta ocijenio je da je Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina koji se danas obilježava prilika da Srbi priznaju da nisu dovoljno učinili da se ogromna žrtva srpskog naroda zaštiti od zaborava. On smatra da je upravo takav odnos uslovio da Srbi nisu bili u mogućnosti da utiču na međunarodnu javnost da bolje shvati uzroke građanskog rata na teritoriji bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka u kom je srpski narod opet bio najveći stradalnik, saopšteno je iz Koalicije. Upravo stoga,

Mirko_Vranic.jpg

SUTRA OBILjEŽAVANjE DANA NESTALIH SRBA U ISTOČNOM SARAJEVU

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo organizovaće sutra u Istočnom Novom Sarajevu obilježavanje Dana nestalih Srba Sarajevsko-romanijske regije u odbrambeno-otadžbinskom ratu. „Prošle su 23 godine od kada su nestali prvi sarajevski Srbi, a te tragične događaje obilježavamo u znak sjećanja na dan prvog masovnijeg nestanka takozvane grupe osam, koji su nestali u jednom danu i od kojih posmrtni ostaci šest naših ljudi nikada nisu pronađeni“, rekao je danas Srni predsjednik Regionalne koordinacije Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo Mirko Vranić. Na ovaj datum, ističe on, obilježavaju se i svi drugi nestanci Srba u ovoj regiji, za čijim posmrtnim ostacima se

Sluzenje_parastosa_u_Donjoj_Gradini_4.jpg

POTRESNO SVJEDOČENjE JEDNOG OD NAJMLAĐIH LOGORAŠA

Služenje parastosa u Donjoj Gradini Slobodan Grujičić iz sela Mašići, opština Gradiška, jedan od najmlađih logoraša iz Drugog svjetskog rata, izjavio je da je prošao pakao u jasenovačkom logoru, kao i u Staroj Gradišci, Jablancu i selu Mlaka, gdje je prilikom zarobljavanja dobio i broj oko vrata. „U Jasenovcu smo bili u vagonima, a odatle su nas premjestili u Sisak iz kojeg sam kasnije pušten kući na osnovu pisma moga oca, koji je bio zarobljen i odveden u Njemačku“, rekao je Grujičić novinarima u Donjoj Gradini, gdje je došao na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina. Grujičić svjedoči da

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.