Ekipa „Novosti“ sa izbeglicama iz Hrvatske, u beogradskom kolektivnom centru u Krnjači, na 19. godišnjicu pogroma Srba. Dođu svi za godišnjicu, pitaju kako su i onda ih iznova zaboravljaju Rampa na ulazu Kolektivnog centra u Krnjači deli 250 stanovnika od ostatka sveta. U memljivim barakama 88 porodica iz Krajine. Većina u teškoj zdravstvenoj i materijalnoj situaciji. Za njih „Oluja“ još traje. Ipak, unutar ovih žica našli su kakav-takav mir. Ali, da je dobro – nije, kazuju gotovo uglas. Ni posle skoro dve decenije od „Oluje“ izbeglice iz Hrvatske se „nisu snašle“ ovde. Broje godine od prvih pucnjeva na dalmatinskom kršu, spaljenih ognjišta po Slavoniji i Kninu. A svaka nova godišnjica

Povodom 19. godišnjice stradanja krajiških Srba u akciji hrvatske vojske „Oluja“, u banjalučkom hramu Hrista Spasitelja brojni građani zapalili su svijeće.     Prisluživanjem svijeća u porti hrama Hrista Spasitelja sinoć je u Banjaluci počelo obilježavanje 19 godina od progona Srba iz Republike Srpske Krajine. Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je u obraćanju da se progona Srba iz Republike Srpske Krajine treba sjećati zato što narod koji zaboravi svoju prošlost nema ni budućnost. On je naglasio da se iz cijelog period rata i porata od 1991. do 1998. godine na spisku „Veritasa“ nalazi više od 7.000 srpskih žrtava, među kojima je nerasvijetljena sudbina za njih 1.900. „Upravo njima svih ovih

Pre 19 godina, u noći između 3. i 4. avgusta, započela vojna akcija etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske. Pupovac: U proteklih godinu dana etnička netrpeljivost eskalirala. Nije urađeno ništa od obećanog VATROM iz raznog artiljerijskog oruđa, koja je otvorena na Republiku Srpsku Krajinu u ranim jutarnjim časovima 4. avgusta 1995. godine, počela je „Oluja“. Sa 138.500 vojnika, 350 tenkova i 30 aviona Hrvati su otpočeli „vojno-redarstvenu akciju“, odnosno – etničko čišćenje Like, Banije, Korduna, severne Dalmacije… Narod je krenuo putem bez povratka, a hrvatska vojska počela zatiranje svakog traga njihovog življenja na tom području – paljena su sela i gradovi, uništavana imovina… Više od 220.000 Srba je praktično za jedan