4. Agrarni ekonomist i ruralni sociolog Petar Marković (1923−2010) 4.1. O liku i djelu Petra Markovića Iako je smrt zakon života, ona uvijek iznenadi. Kad mi je profesor Ševarlić javio o Perinoj smrti, odgovorio sam:

3.2. Najznačajniji radovi Branka Horvata*   Knjige Distribucija nafte, Zagreb, Ekonomski institut, 1956. Ekonomska teorija planske privrede (Towards a Theory of Planned Economy), Beograd, Kultura, 1961. Prvo englesko izdanje tiskao je Yugoslav Institute of Economic

3. Velikan znanosti – ekonomista Branko Horvat (1928-2003)  3.1. O liku i djelu Branka Horvata Poštovani kolege, prijatelji, gospodo i drugovi, govorim vam kao predsjednik udruge Branko Horvat. Sve vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem što

2.2. Prilozi za bibliografiju prof. dr. Stipe Šuvara[1]    Prof. dr. sc. Šime Pilić               Uvodne napomene. Ova se bibliografija sastoji od dva dijela: prvo, popisa knjiga i drugih publikacija, i drugo, kronološkog popisa

2. Ruralni sociolog Stipe Šuvar (1936-2004)    2.1. Hommage Stipi    S mojeg stanovišta pisati o Šuvaru, znači istodobno, na neki način, govoriti i o sebi i o našem zajedničkom vremenu.[1] Jer, sve što smo

Knjige 1. Racionalistička filozofija – Veliki metafizički sistemi 17. sto[-]ljeća, Filozofska hrestomatija,     sv. 4, Matica hrvatska, Zagreb 1957, 1979, 1982. 2. Etički problem u djelu Karla Marxa, Naprijed, Zagreb 1963; Nolit, Beograd 1980. 3.

Prof. dr Milan Kangrga filozof  je po vokaciji. U tom kontekstu, on je onaj što o njemu govore filozofski traktati. Prema tome, pisa[-]ti o njegovim filozofskim djelima izlišno je, jer njega treba iščitava[-]njem studirati. On,

1. Filozof Milan Kangrga (1923  –  2008)    1.1.  Kratka biografija Milan Kangrga rođen je u Zagrebu 1. svibnja 1923. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je 1950. godine na Filozofskom

Kao konačno socijalno‑povijesno zaključno ističem: sudbina »Privrednika« kao institucije i njegovih pitomaca, kao iznimne generacije, više je nego tragična. Ona svjedoči o nama, više nego o njima, kakvi smo mi narodi. Moglo bi se reći

Većina nekadašnjih učenika »Privrednika« postali su neimari svoga kraja, svoga doba, pioniri našeg zanatstva, naročito u srpskim naseljima, a posebno u gravitacionim središtima. Njihovo »znanje i imanje« po svom izgledu i sadržaju, bilo je ogledno

Značaj »Privrednika« za društveni razvoj je golem, neistražen, posebno je značajan za selo i poljoprivredni razvoj. Zbog toga ću pokušati samo u kratkim crtama naznačiti ono što sam zapazio prilikom prikupljanja građe za ovaj zbornik,

1.1.  O osnivanju i nastanku »Privrednika«[1]   Osnivač »Privrednika« Vladimir Matijević bio je lucidna individualnost, iznimna ličnost. Bio je doista neimar, pa se za njega može s pravom reći da je »imao rašta se roditi«.

1. Povijesni značaj i uloga Matijevićeve humanitarne zaklade „Privrednik“[1]  Većina korisnika institucije zaklada »Privrednik« već je odavno mrtva. Zato se s pravom može postaviti pitanje što je »Privrednik«? »Privrednik« je najveća humanitarna zaklada, legat koji

Obraćam se Vašem Preosveštenom i Blagorodnom Vladičanstvu i Vama gospodine Vladika, osobno. Prilikom našeg posljednjeg ugodnog i korisnog razgovora, kojeg se s blagodarnošću sjećam, pripomenuo sam da sam izradio jednu Idejnu skicu za istraživanje problema

a) Sondažno anketno istraživanje Složenost ovog projekta istraživanja, kao i obim predmeta istraživanja (brojnost i prostorna raširenost grobalja), nameću potrebu provjere realnosti i utemeljenosti svih glavnih postavki projekta istraživanja, prije svega formuliranih hipoteza istraživanja.