fbpx
Претрага
Close this search box.
Ж | Ž

Подијелите вијест:

1.1. Kratka biografija

1. Filozof
Milan Kangrga (1923  –  2008)
 

 

1.1. 
Kratka biografija


Milan Kangrga rođen je u Zagrebu 1. svibnja 1923. godine.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je 1950. godine na
Filozofskom fakultetu diplomirao filozofiju. Doktorsku disertaciju pod naslovom
Etički problem u djelu Karla Marxa
obranio je 1961. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

            Od 1950. godine radi kao asistent za
predmete Etika i Estetika na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u
Zagrebu. Postupno napredujući u znanstveno-nastavnim zvanjima redovitim je
profesorom postao 1972. godine, a u tom je zvanju dočekao i mirovinu 1993.
godine. Više godina predavao je – uz osnovnu djelatnost na matičnom fakultetu –
etiku i na Filozofskom fakultetu u Zadru, kao i na Filozofskom fakultetu u
Beogradu. Gotovo tri desetljeća obavljao je dužnost šefa katedre za etiku, a u
dva je mandata bio i pročelnik Odsjeka za filozofiju. Pod njegovim je
mentorstvom obranjeno preko stotinu diplomskih radova, te više od trideset
magistarskih radnji i doktorskih disertacija. Među njegovim je doktorantima i
niz djelatnih stručnjaka iz područja filozofije na svim hrvatskim sveučilištima
i na više inozemnih sveučilišta, među kojima su mnogi postali vodećim
profesorima na svojim fakultetima. Ne treba zaboraviti ni desetke zaslužnih
gimnazijskih nastavnika i drugih stručnjaka koji su bili upravo njegovi đaci.

            Od 1962. do 1964. godine boravio je
kao stipendist Humboldtove zaklade na Sveučilištu u Heidelbergu, potom i na
sveučilištima u Freiburgu, Wűrzburgu i Aachenu. Gostovao je kao predavač na
svim spomenutim sveučilištima, kao i u Bonnu, Műnchenu, Dűsseldorfu, Pragu, Bratislavi,
Budimpešti, Moskvi, Lenjingradu i Kijevu. Bio je jedan od utemeljitelja i član
uredništva zagrebačkog časopisa Pogledi
(1952-1954), među pokretačima časopisa Naše
teme
i časopisa Praxis, u sastavu
čije je redakcije bio od osnivanja do gašenja spomenutog časopisa, (1964-1974).
Jedan je od osnivača Korčulanske ljetne škole, te dugogodišnji urednik Filozofske biblioteke zagrebačkog
izdavača Naprijed, u kojoj je
objavljen niz kapitalnih djela klasične filozofijske literature. Bio je 1957.
godine jedan od utemeljitelja Hrvatskog filozofskog društava, u čijem je
upravnom odboru bio i tajnik, a u jednom je dvogodišnjem mandatu obnašao i
dužnost predsjednika Hrvatskog filozofskog društva.

            Značajna je njegova prevoditeljska
djelatnost: s njemačkog je prevodio Kanta, Hegela, Blocha, Marcusea i Lukácsa,
a s francuskog Descartesa i Leibniza.

            Valja spomenuti i njegov
leksikografski rad, koji se kreće u rasponu od pisanja natuknica za Filozofijski
rječnik Vladimira Filipovića, preko brojnih natuknica što ih je pisao za razna
izdanja Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu. U kontinuitetu
objavljuje punih 57 godina. Objavio je ukupno 15 knjiga, jedan udžbenik, preko
60 izvornih članaka (od toga 13 u inozemnim edicijama, na njemačkom, engleskom,
talijanskom, španjolskom i slovačkom jeziku) kao i veći broj preglednih članaka
i prikaza. Također su objavljena i njegova Odabrana
djela
u četiri sveska.

            Umro je 25. 04. 2008. godine. 

 

Подијелите вијест:

Помозите рад удружења Јадовно 1941.

Напомена: Изнесени коментари су приватна мишљења аутора и не одржавају ставове УГ Јадовно 1941. Коментари неприкладног садржаја ће бити обрисани без упозорења.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Пратите нас на друштвеним мрежама: