arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dragoslav Bokan

Dragoslav Bokan: Strašna je i jeziva hrvatska sudbina

Ma kako možda nekom čudno zvučalo, ja ne mrzim hrvatski narod. I pored svega što danas znam o stradanju moje porodice, ”tamo”; i pored toga što sam, zgrožen i zauvek potresen, saznao toliko toga o užasima kroz koje su prolazili Srbi u hrvatskoj ”tisuću leta sanjanoj” državi, ja nisam nikada zamrzeo ”sve Hrvate”, niti poverovao u to da tamo žive sve od reda vampiri, monstrumi i krvoločne ubice u pokušaju. Pa, nisam lud, ni oboleo od neizlečivog gneva i mržnje. Odrastao sam, delom (preko letnjih ferija), i u maminoj Baniji i tatinoj Lici, pa sam tamo, u školskoj biblioteci u banijskoj Maloj Gradusi, saznavao sve nijanse i važnost borbe Zrinjskih

Dragan J. Pejanović: Ubijeni od ustaša

Noću, 16 aprila 1941 godine, u vrijeme ulaska Njemaca i Talijana u Mostar, moj djed Drago je kao čin ličnog protesta protiv okupacije istakao zastavu Kraljevine Jugoslavije na dimnjak termoelektrane rudnika uglja u Mostaru, gdje je radio kao mašin-bravar. Poslije toga je više puta odvođen u ustašku policijsku stanicu u Mostaru na saslušavanje. Posljednji put je uhapšen na poslu 26.jula 1941. godine i nakon par dana boravka u stanici prebačen u gradski zatvor Ćelovina. U tom vremenu nekoliko puta je dovođen kući na preobuku, u pratnji policajca Krešimira Krtalića (rodom iz sela Gnojnice, kod Mostara). Vojislav, Dragin sin se sjeća da mu je prilikom jednog od tih dolazaka policajac nudio

Sutra obilježavanje 27 godina od stradanja Srba iz Čardaka

U spomen-kompleksu Čardak u opštini Derventa sutra će biti obilježeno 27 godina od stradanja 37 Srba iz ovog naselja, koje su na Mali Vaskrs ubili pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane i paravojnih hrvatsko-muslimanskih formacija. Program obilježavanja počeće u 10.00 časova Svetom liturgijom u Crkvi Svetog apostola Tome, koja je sastavni dio spomen-kompleksa. U 11.00 časova biće služen parastos, zatim položeni vijenci i prislužene svijeće za stradale, a planirano je i obraćanje zvanica. U okviru Spomen-kompleksa „Čardak“, koji je izgrađen pored magistralnog puta Derventa-Doboj, nalaze se spomen-ploča i spomenik, kao i spomen-crkva. Obilježavanje 27 godina od stradanja Srba u ovom naselju organizuju opština i Udruženje ratnih zarobljenika Derventa. Izvor: SRNA

Darko Momić: Pokolj i genocid

A nad Srbima je počinjen genocid. I tačka. Jedna od žrtava, iako je živ, jeste i pukovnik VRS Dane Lukajić, koji skoro deset mjeseci čami u zatvoru u Zagrebu Predsjednik udruženja građana „Jadovno 1941” Dušan Bastašić cijeli život gaji sjećanje na svoje pretke i još desetine hiljada Srba koje su ustaše umorile i pobacale u jame u kompleksu ustaških logora Jadovno. Posljednjih deset godina to radi kroz „Jadovno 1941”, čija osnovna svrha je, kako je navedeno na portalu udruženja, „da pokuša stati u kraj zaboravu besprimjernog zločina koji se dogodio u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj početkom Drugog svjetskog rata u kompleksu ovog logora”. Zahvaljujući njegovom i entuzijazmu članova udruženja i

Ustaše sa žrtvom

Ustaški zločin 1941: Sjećanje na 525 ubijenih Srba iz Veljuna

Ustaše su u periodu od 6. do 8. maja 1941. godine ubile 525 Srba iz Veljuna, kod Vojnića. Prema podacima Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, prije ubistava Srbi iz Veljuna bili su zvjerski mučeni u školi i žandarmerijskoj zgradi u Veljunu da bi ih ustaše poslije toga dovele u Hrvatski Blagaj, gdje su ih poklali i pobili sjekirama i maljevima. Žrtve su pobacane u iskopane jame u dolini između zgrade škole i katoličke crkve, te u prirodne jame pored tog mjesta. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 06. maja 2017. godine. Vezane vijesti: Zaboravljeni pravednici sa Korduna Sveta

Bombe i danas razaraju život

U granatiranju autobusa „Niš-ekspresa” poginulo je 46 putnika „Leži ugljenisano telo s podignutim rukama, prilaze da ga odnesu i kako ga dodirnu ono se raspadne. Ničeg nije bilo što nije sagorelo”, kaže Boban Sekulić, snimatelj RTV Priština. On je zajedno s kolegom Goranom Koprivicom, među prvima, došao na mesto zločina. Dok su dolazili i njih je gađala avijacija, preživeli su napad i nastavili, a Boban govori da je čuo zastrašujući huk treće bombe i da su se od njene detonacije otvorila vrata na njihovim kolima dok su bili u pokretu, a da je ambulanto vozilo nestalo i da su ga nekoliko trenutaka kasnije primetili survano ispod puta. Zlokobne eksplozije učinile

Memorijalna akademija u pomen na jasenovačke žrtve

U Kozarskoj Dubici večeras će biti održana Memorijalna akademija „Nebo tamno“ u pomen na nevine žrtve ubijene u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini. Memorijalna akademija, koju organizuje Spomen-područje Donja Gradina, tradicionalno se održava uoči pomena za stradale žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, sa ciljem da se zločin nikada ne zaboravi. – Ove godine akademija nosi naziv „Nebo tamno“ i realizujemo je u saradnji sa Srpskim prosvjetnim i kulturnim društvom Prosvjeta iz Kozarske Dubice, odnosno sa Srpskim pjevačkim društvom „Višnjić“ i dramskom sekcijom – precizirala je direktorka Spomen-područja Donja Gradina Tanja Tuleković. Ona je pozvala sve građane

Sjećanje na prve žrtve i 27 godina od početka oslobođenja Modriče

 Služenjem pomena poginulim borcima i polaganjem cvijeća pred centralnim spomen-obilježjem i u spomen-sobi danas je u Modriči obilježeno 27 godina od početka oslobađanja i odbrane ove opštine u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Na ovom skupu, koji je organizovalo Udruženje „Veterani“ iz Modriče, podsjetili su da su u zoru 3. maja 1992. godine jedinica od 230 dobrovoljaca iz okupirane Modriče i Srbi sa slobodne teritorije na Trebavi ušli u ovu opštinu i oslobodili srpsko stanovništvo koje je od 11. aprila bilo u okruženju muslimanskih i hrvatskih snaga. Predsjednik Udruženja „Veterani“ Modriča i učesnik operacije Novak Objedović naglasio je da je to bio početak oslobođenja i odbrane Modriče i Republike Srpske. Prve žrtve u

Bojanić: Zna se gdje je mjesto zločincima

Slobodan Bojanić koji je ranjen na današnji dan prije 27 godina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kada se povlačila kolona pripadnika JNA, ocijenio je da ne postoji volja da taj zločin bude procesuiran, te izrazio žaljenje što ne može na mjestu stradanja prislužiti svijeće svojim drugovima Zdravku Tomoviću, Miodragu Đukiću i drugim nastradalima. „Imam utisak da se niko ne trudi da se ovaj događaj spomene, da se neke stvari iznesu na vidjelo i da zločinci budu kažnjeni. Nisam nacionalista, nisam za rat, ja sam za pomirenje sa ljudima, a zločincima se zna gdje je mjesto“, rekao je Bojanić novinarima u Istočnom Sarajevu. On je izrazio žaljenje što porodicama stradalih u

STRAVIČNA ISPOVIJEST VOJNIKA IZ DOBROVOLjAČKE: Valjali su nas po asfaltu, nož i puške pod grlo stavljali

Napad na kolonu JNA koja je izlazila iz Sarajeva u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine bio je planiran, i to je jedina istina, a istovremeno 27 godina svakodnevno slušamo laži zbog kojih niko ne odgovara, rekao je Danilo Beribaka, pripadnik vojne policije JNA koji je bio u koloni. – Najbolje bi bilo da se mi koji smo napadnuti i oni koji su nas napali suočimo, da bi konačno prestali sa lažima – rekao je Beribaka za “Glas Srpske” i dodao da je vrijeme da se te stvari konačno raščiste. On je istakao da je sramota to što nema sudskog epiloga. – Izgleda da čekaju da svi biološki nestanemo i da umre

Donja Gradina Foto: RTRS

U nedjelju obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina

U Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice u nedjelju, 5. maja, biće održana centralna manifestacija povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. Obilježavanje počinje u 8.30 časova služenjem Svete arhijerske liturgije u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici. Program će biti nastavljen u Spomen-području Donja Gradina, gdje će u 11.15 časova biti položeni vijenci na grobnom polju Topole. U 12.00 časova na grobnom polju Hrastovi biće služen parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina – genocida, a vjerski obred podrazumijeva molitvu – pravoslavnu, jevrejsku i romsku, dok je u 13.00 časova planirano obraćanje zvaničnika. Uoči parastosa

veljun-7.jpg

Masakr u Blagaju na Đurđevdan 1941.

Masakr u Blagaju su izvršile ustaše nad Srbima iz Veljuna i okoline koji je trajao od 6. do 8. maja 1941. godine. Bio je prvi masovni zločin genocida nad Srbima na Kordunu. Bio je to organizovan zločin planiran u samom vrhu ustaške organizacije i počinjen sa genocidnom namerom istrebljenja srpskog stanovništva na teritoriji NDH. U ovom zločinu oko 530 muškaraca iz Veljuna i okoline pohvatano je ili domamljeno na prevaru u zgradu žandarmerijske kasarne i škole u Hrvatskom Blagaju i usmrćeno je na zverski način hladnim oružjem, osim jedne grupe koja je bila streljana. Planiranje zločina i izazivanje mržnje Krajem aprila 1941. u župnom stanu župnika Blaža Tomljenovića u Hrvatskom Blagaju

Iz života Svetog Vladike Nikolaja: Iz logora Dahau

U logoru Dahau jednoga dana, patrijarh Gavrilo i vladika Nikolaj, nosili su na podužoj motki, zatvorsku kiblu punu ljudskog izmeta, da je isprazne. Patrijarh, budući snažniji, primicao je kiblu bliže sebi, pošto je vladika bio bolešljiv i iznemoćao. Tako, noseći preko zatvorskog kruga, Nikolaj posrne i padne na kolena, kibla udari o zemlju, pljuskajući se. Nemci, koji su se zadesili u krugu, smejali su se govoreći:” Vidite, vidite šta rade srpski popovi“. Oficir Nemac, koji ih je pratio, opominjao je bičem i ironično zapitao – Kako vam je? Patrijarh se unese u lice Nemcu, govoreći: “Slepče, zar ne vidiš da ste propali!“[[1]] Nemac stavi ruku na pištolj i zapita vladiku:

Obilježavanje 27 godina od stradanja u Dobrovoljačkoj

U mjestu Miljevići u Istočnom Sarajevu danas će biti obilježeno 27 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kada su ubijena njih 42, ranjen 71, a 207 zarobljeno i mučeno u logorima. Prema programu obilježavanja, koje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, u 11.00 časova u Spomen-crkvi u Miljevićima biće služen parastos ubijenim. U 11.30 časova biće položeni vijenci kod centralnog Spomen-krsta kod Spomen- kosturnice, a za 11.45 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika. Obilježavanju će prisustvovati predsjednik Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Duško Milunović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite. U napadu paravojnih muslimanskih naoružanih formacija na pripadnike

U Gacku obeležen Dan stradanja Srba iz Konjica

Povodom Dana stradanja Srba iz Konjica položeni su venci na Centralnom spomeniku, na kojem su uklesana imena 383 srpskih vojnika i civilnih žrtava. Pre 27 godina u porti hrama Svetog Vasilija Velikog ubijen je Đorđo Magazin, prva srpska žrtva u Konjicu. Usledila su ubijanja, zatvaranja u logore, zlostavljanja i progon konjičkih Srba, prenosi RTRS. Konjičani kažu da su dvostruko stradali, u ratu, a potom i u miru, kada je njihov grad Dejtonskim mirovnim sporazumom pripao Federaciji BiH. Osim toga, posle 27 godina samo je nekoliko počinilaca zločina pravosnažno osuđeno i to na male zatvorske kazne. U Konjicu je, od predratnih oko 7000 Srba, ostalo 270, uglavnom staraca. Izvor: B92

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.