arrow up

Vejzoviću šest godina zatvora zbog zločina nad srpskim civilima

Apelaciono odjeljenje Suda BiH osudilo je nekašanjeg policajca Kahru Vejzovića na šest godina zatvora zbog zločina nad civilima srpske nacionalnosti počinjenim u Stuparima kod Kladnja 1992. godine. Vejzović je osuđen na šest godina nakon što je proglašen krivim da je u periodu od juna do septembra 1992. godine mučio zarobljene srpske civile u Stuparima, udarajući ih po svim dijelovima tijela. Prilikom obrazloženja drugostepene presude, predsjedavajući Apelacionog vijeća Miloš Babić rekao je da su otklonjeni nedostaci prvostepene presude te je na nesumnjiv način utvrđeno da postoje svi elementi krivičnog djela zločin protiv čovječnosti. Babić je naveo da su svjedoci korektno iskazivali ono što im se dešavalo, šta su doživjeli, čuli ili

Dr Petar Rundo

Dr Petar Rundo – sreski ljekar iz Trebinja, obješen u ustaškoj policiji

„Moj otac dr Petar Rundo bio je sreski ljekar u Trebinju. Njegovo prisustvo ekshumaciji Srba iz Pridvoračke jame u svojstvu sanitetske inspekcije – zahtjevali su italijanski ljekari koji su ga poznavali, a to je bila i zakonska norma u Italiji. To je bilo oktobra 1941. godine. Tada ustaše više nisu mogle da prave zločine, Italijani su čvrsto držali vlast u Trebinju. Naravno, ustaše su bile na svakom ćošku, njihov vođa bio je apotekar Đorđo Strinčić i ja ga se sjećam – hodao je gradom u ustaškoj uniformi i bio upadljivo hrom – gegao se i dizao ruku uz svaki pozdrav! Moj je otac uhapšen tek aprila 1942. i iste noći

TRAЖE POPIS SVIH ЖRTAVA NATO AGRESIJE: Dve decenije bez broja nastradalih

Do danas nije zvanično poznato koliko je ljudi stradalo za 11 nedelja 1999. godine Ni posle dve decenije od bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, žrtve NATO agresije nisu prebrojane. Do danas nije zvanično poznato koliko je ljudi stradalo za 11 nedelja 1999. godine. Nezvanični podaci govore da je poginulo oko 2.500 civila, među kojima 89 dece, i oko 1.000 vojnika i policajaca dok je 12.500 ranjeno i povređeno. S druge strane, Fond za humanitarno pravo dokumentovao je stradanje 754 osobe. Četvoro poslanika poslaničkog kluba PS-NSS-USS, koji su deo vladajuće koalicije, zato, dostavili su Skupštini Srbije predlog o obrazovanju Komisije za istragu i utvrđivanje broja žrtava NATO agresije, koja bi utvrđivala broj

Milovančev: I sada može da se utvrdi broj žrtava Drugog svetskog rata

U Sloveniji su sredstva za to odobrili i ministarstvo pravde i ministarstvo rada; zašto ne bi moglo da bude isto u Srbiji i Srpskoj Zahvalan sam prof. dr Slavici Garonja Radovanac što je u „Politici” („Koliko je bilo žrtava u Jasenovcu”, 17. april) pokrenula pitanje utvrđivanja broja žrtava u logoru Jasenovac, ali i šire u Jugoslaviji, za razdoblje 1941–1945. Na ovu temu u „Politici” se zatim osvrnuo i istoričar Nenad Lajbenšperger („Teško do tačnog broja jasenovačkih žrtava”). Verujem da se može doći do broja žrtava Drugog svetskog rata, što su poslednjih godina dokazali Slovenci, a to srpska javnost ne zna. Troje istoričara Instituta za noviju istoriju Slovenije latilo se 1997.

DANICA LALIĆ, udata STOJIĆ: Nije voljela podsjećanja na strahote koje je preživjela

Ćutala je do groba

I zapis koji slijedi datira iz avgusta 1990. godine: Na surčinskom groblju već četiri godine počiva Danica Stojić, rođena Lalić, jedna od četrnaestoro preživjelih iz jame Ravni dolac. Sa crne nadgrobne ploče gledaju vedre oči, a na mirnom ovalnom licu nema ni traga petnje, ništa što bi neznancu kazalo kakva je muka prerano slomila ovu stamenu ženu, šta je skršilo duh i snagu koja zrači sa tog lica. Ne umiju to da objasne ni njena djeca Draginja i Branko. Malo, premalo znaju o sudbini svoje majke, o onome što je preživjela kao jedanaestogodišnja djevojčica tog crnog ljeta 1941. godine, daleko odavde, u utrobi Dinare. Nije majka nikad željela da ih

Aleksandar Nećak: Svaki čovek koji dozna istinu i koji je prihvati, naš je uspeh

Na groblju u Zemunu, u subotu 11. maja. 2019. kod spomenika nad masovnom grobnicom, održan je molitveni skup posvećen Srbima Kozare i Potkozarja, ubijenim u logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. Istoga dana, na Starom sajmištu, Srbima Kozare i Potkozarja, dr Milovan Pisari govorio je o stradanju njihovih bližnjih, rođaka, prijatelja i sunarodnika u Prolaznom logoru Zemun. Naš zajednički neprijatelj je potiskivanje sećanja na ljude i događaje iz mračnog perioda naše zajedničke istorije. Neprijatelji su nam i oni koji decenijama sistematski ne dozvoljavaju da istina izađe iz mraka koji nam oni nameću. Računaju da ako ne mi onda naši potomci, generacije iza nas, neće znati zašto su im preci

Izložba o Kozarskoj Dubici kao mjestu genocida nad Srbima u NDH

Izložba fotografija i dokumenata „Kozarska Dubica – mjesto zločina genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945“, autora Mirka Dimića koji je kustos-istoričar u Spomen-području Donja Gradina, otvorena je sinoć u Gradskoj kući u Subotici. Izložba svjedoči o strašnim stradanjima stanovništva Kozarske Dubice, a za sve zainteresovane održano je i predavanje o temi „Stradanje naroda Potkozarja u vrijeme NDH“, saopšteno je iz Javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina. Prema riječima autora, izložba se sastoji iz više dijelova, hronološki je poredana po godinama, a u uvodu govori o osnivanju NDH, donošenju zakonodavstva i ključnim momentima za genocid koji će se kasnije dogoditi. Izložba je u Subotici privukla pažnju velikog broja građana, a

Tuzlanska kolona (foto: Printskrin Jutjub/TV FS-3)

Obilježavanje 27 godina od zločina nad pripadnicima JNA u Tuzli

U Bijeljini će danas, povodom 27 godina od masakra koje su muslimanske snage izvršile nad 59 vojnika JNA u Tuzlanskoj koloni, biti služen parastos žrtvama i položeno cvijeće ispred Spomen-kosturnice na Gradskom groblju na Pučilama. U 11.00 časova biće služen parastos na gradskom groblju Pučile, za 11.30 časova planirano je polaganje vijenaca na Spomen-kosturnici. U 11.45 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika, najavljeno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske. Obilježavanju, koje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, prisustvovaće poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nedeljko Ćorić. Muslimanske snage napale su 15. maja 1992. godine kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog

Bivši logoraši još čekaju pravdu

Srbi iz opštine Odžak, prognani pre 27 godina, položili vence na spomen-obeležje. Mučeni na 132 različita načina, a silovano 60 žena raznih životnih dobi Pre 27 godine, početkom maja muslimansko-hrvatske snage zarobile su 1.294 srpska civila (864 muškarca, 326 žena i 104 dece) i zatočili ih u tri logora u Odžaku. Tim povodom, predstavnici udruženja logoraša „Odžak 92“ iz Vukosavlja položili su vence i zapalili sveće na spomen-obeležju u Vukosavlju i u Novom Gradu. U odžačkim logorima ubijena su 42 logoraša, koji su mučeni na 132 različita načina, a silovano je 60 žene svih životnih dobi. Za zločine nad Srbima u odžačkim logorima za 27 godina je doneto samo osam

U operaciji „Oluja” proterani su krajiški Srbi (Foto Aleksandar Kelić)

Zatiranje Srba – Najveći „domet“

Nekadašnji jugoslovenski general i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, čiji dan rođenja danas proslavljaju u Hrvatskoj, dovršio je ustašku strategiju „konačnog rješenja srpskog pitanja“ – ukinuo je ustavnu ravnopravnost Srba i etnički očistio srpske krajeve u Hrvatskoj. Pod Tuđmanovim vođstvom izvedene su akcije „Bljesak“ i „Oluja“, u kojima je iz Hrvatske protjeran najveći dio srpskog stanovništva. Imovina Srba je popaljena, a u hrvatskim gradovima mahom su ostajali bez stanova i radnji. Za vrijeme Tuđmanovog predsjednikovanja Srbima je ukinut konstitutivni status, koji su imali koliko zbog istorijskog trajanja u Hrvatskoj, toliko i zbog genocida koji je nad njima počinjen u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ali i zbog zasluga za oslobođenje Hrvatske 1945.

Puno srce u praznoj kući

I u Donjim Rujanima se odnedavno obistinila paklena ustaška želja da istrijebe sve što je srpsko – zapisao sam početkom avgusta 1990. godine. Odolijeva još samo groblje sa crkvom i grupice starovremskih kamenih kula sazidanih od finog tesanika koje podsjećaju na kiklopske stećke. Kuće su odavno puste i zatvorene i u njima nema živa oka od Maljkovića, Ercega, Denića, Lalića, Kozomara, Gligića, Bačkovića, Stojića, Bilana, Glišića… Nema ni Boškovića. Tu gdje je tog zlog ljeta 1941. godine živjela zadruga od preko dvadesetoro čeljadi, ostale su samo lijepe kamene kuće i pomoćne zgrade koje kao uklete zvrje puste i zatvorene. Pusto i okolo na širokim livadama i pašnjacima na kojima su

Foto: YouTube Screenshot

LORDAN ZAFRANOVIĆ 40 GODINA KASNIJE: Scene zločina iz autobusa stvarno su se desile na putu ka Popovom polju!

– Moja mater nije išla dalje od Splita, a za života je promijenila osam država! Printscreen Tanjug/Video Tako je 16. decembra 2018. u Beogradu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, obraćanje započeo Lordan Zafranović, otvarajući jubilarnu projekciju svog velikog i osporavanog filma „Okupacija u 26 slika“, a koji je 2018. godine slavio 40 godina od završnog snimanja i prikazivanja pred jugoslovenskom i svjetskom publikom. Film koji je 1978. godine snimio mladi jugoslovenski reditelj, diplomac čuvene praške akademije, uzdrmao je i publiku i stručnu javnost, a državne službe opomenuo na strašne zločine prekrivene prisilom ćutanja. Kao da su svi već bili zaboravili hercegovačke jame, grobna jasenovačka polja, djecu sa Kozare, krvavo more

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

Hrvatsko suočavanje s traumatskom prošlošću umnogome je komplikovanije, teže i sporije nego u većini evropskih zemalja. Piše: Slavko Goldštajn Nakon reklamno zamašne najavne kampanje, Jutarnji list je u subotu 6. februara 2016. objavio neveliku fotomonografiju na 104 stranice, s oko 120 snimaka iz razdoblja 1941-1945, pod naslovom “Жivot u NDH”. Жao mi je što je list u kojem povremeno surađujem objavio takvu knjižicu, ali mi je drago da mi je glavni urednik tog lista, kad sam mu telefonski najavio da o tome želim napisati negativnu kritiku, spremno odgovorio da su mi i za takav tekst stupci Jutarnjeg lista otvoreni. Naslov knjižice “Жivot u NDH” neumjesno je pretenciozan, jer “život” podrazumijeva

Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun

Na groblju u Zemunu, kod spomenika nad masovnom grobnicom, održan je molitveni skup posvećen Srbima Kozare i Potkozarja, ubijenim u logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. POGLEDAJ VIDEO Molitveno sabranje organizovali su Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženje Kozarčana u Beogradu. Ovih dana navršava se 77 godina kako su nakon Kozaračke ofanzive, Srbi, većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela, marvenim vagonima transportovani iz sistema logora Jasenovac u koncentracioni logor Zemun. Tijela ubijenih zakopavana su na zemunskom groblju, a nakon rata bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. – U logoru Zemun, u njegovoj drugoj fazi prihvatnog

NAJNOVIJE VIJESTI

Nema nade uz Pupovca

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je da

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.