Neka im je laka hrvatska šutnja

Datum objave: sreda, 2 februara, 2011
Veličina slova: A- A+

Zavod

Na Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta na zagrebačkoj Šalati identificirano je 13 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, stradalih na području Like, Dalmacije, Korduna, Banije i Zapadne Slavonije u vremenu od 1991. do 1995. godine.

Među tijelima ekshumiranima u zadnjih devet godina iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica identificirani su: Milić Jovana Ljubica (1925.) iz Volinje, općina Dvor; Mlađan DragićaFilip (1909) i njegova supruga Mlađan Milića Milka (1912.) iz Veljuna, općina Slunj;Stanojević Jovana Stanko (1918) iz Bovića, općina Vrginmost; Harambašić Đure Ljubomir(1931) iz Antunovca, Pakrac; Kutić Tome Tejkan (1933) iz Tornja, općina Pakrac; IgnjatovićNikole Pavle (1929) iz Tornja, općina Pakrac; Vučković Luke Mihajlo (1931) iz Marina sela, općina Pakrac; Subanović Ivana Ostoja (1952) iz Tornja, općina Pakrac; GvozdenovićPetra Dragica (1944) i njen suprug Gvozdenović Steve Stevan (1939) iz Čepina, grad Osijek;Stojaković Svetislava Bogdan (1963) iz Bračevca, grad Đakovo i Subašić Laze Mirko (1924) iz Vukovara.

Ubojstvo u Čepinu

Iako se očekivalo, na provedenoj identifikaciji nije identificiran ni jedan posmrtni ostatak iz grobnice u Medarima kraj Okučana gdje je izvršena ekshumacija krajem juna ove godine. Tamo je ekshumirano je 28 posmrtnih ostataka od čega je sedam članova porodice Vukovića sa troje djece od 8. do 11 godina.

Ova decembarska identifikacija rasvijetlila je bar jedan dio istine o sudbini bračnog para Gvozdenović – Stevana i Dragice – koje je 23. novembra 1991. godine na autobusnoj stanici u Čepinu, zajedno s Dragičnim bratom Grandić Ljubomirom, uhapsio pripadnik hrvatske vojskeFred Marguš, odvezao ih u bazu svoje jedinice, gdje ih je vezao i ispitivao o njihovoj navodnoj neprijateljskoj djelatnosti, da bi ih u večernjim satima osobnim automobilom odvezao na polje zvano Jasenik između Beketinaca i Čepinskih Martinaca, gdje ih je likvidirao vatrenim oružjem.

Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su 10. januara 1992. godine na mjestu likvidacije i pokopani na gradskom groblju na vinkovačkoj cesti u Osijeku pod oznakom NN, odakle su na zahtjev porodice, ekshumirani u oktobru prošle godine. Za njihovu, i likvidaciju još pet Srba, Županijski sud u Osijeku osudio je Freda Marguša na kaznu zatvora od 15 godina.

Dostojanstven pokop konačno su dočekali najbliži bračnog para Mlađan – Filipa i Ljubice – koji su zadnji put viđeni 8. avgusta 1995. godine u izbjegličkoj koloni kod Donjeg Žirovca, između Gline i Dvora, gdje su kolonu zajedno napali pripadnici jedinice Hrvatske vojske “Crne mambe” i Petog Korpusa Armije BiH “Hamze”, gdje je ubijeno nekoliko stotina ljudi.

Žrtve žirovačke ceste

Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su među 64 tijela u oktobru prošle godine iz zajedničke grobnice u Dvoru. 15 godina poslije zločina, nitko još nije procesuiran zbog stradanja izbjeglica na žirovačkoj cesti.

Porodicama identificiranih saučešće su izrazili pukovnik Ivan Gruić koji je i vodio postupak identifikacije, a u ime potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca, savjetnik Marko Popović koji je istekao da vjeruje da će proces ekshumacija i identifikacija biti ubrzani s obzirom na skorašnji susret predsjednika Ive Josipovića i Borisa Tadića gdje je jedna od glavnih tema bilo rješavanje pitanja sudbine nestalih lica iz proteklog rata.

Treća ovogodišnja identifikacija kao i prethodne, održana je u potpunoj tišini hrvatskih medija, što je bez sumnje u direktnoj uzročnoj vezi s nacionalnom pripadnošću žrtava. I na ovu identifikaciju jedan dio porodica nestalih stigao je u Zagreb organiziranim autobusom iz Beograda.

Posmrtni ostaci identificiranih osoba bit će sahranjeni ubrzo nakon identifikacije, većinom u Hrvatskoj, gdje su rođeni i gdje su živjeli.

Tko plaća troškove sahrane?

Kada se posmrtni ostaci prevoze u Srbiju, potrebno je hrvatskoj komisiji najaviti prijevoz 15 dana ranije i dati potvrdu o osiguranom grobnom mjestu u Srbiji. Troškove pogrebne opreme i prijevoza do granice snosi hrvatska komisija, a nakon prelaska granice kovčeg preuzima srpska komisija i prevozi ga do groblja. Ako se sahrana odvija u Hrvatskoj, samo treba označiti točan datum, vrijeme i mjesto sahrane, nakon čega u rečeno vrijeme stiže vozilo s kovčegom, također o trošku hrvatske komisije.

Osim toga Međunarodni crveni križ omogućava odlaske iz Srbije na identifikacije u Zagreb, s obzirom na to da još ima onih koji od dokumenata imaju samo izbjegličku legitimaciju, što bi im inače pravilo problem prilikom prelaska granice.

Slijede ekshumacije u Zapadnoj Slavoniji

Ove godine identificirana su ukupno 52 posmrtna ostatka dok je u dvije ekshumacije u Medarima i Kukunjevcu ekshumirano 47 tijela. Do sada je od 906 ekshumiranih leševa u zadnjih devet godina iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica na području Hrvatske, identificirano je 619 posmrtnih ostataka žrtava srpske nacionalnosti.

Sljedeće će na redu na redu biti ekshumacije u Mašićevoj Šagovini i Okučanima. Sporost procesa ekshumacija u Ministarstvu branitelja objašnjavaju nedostatkom financijskih sredstava kao i popunjenim kapacitetima na zagrebačkoj Šalati.

Porodice dugo čekaju na identifikaciju ekshumiranih tijela zbog komplicirane procedure pojedinih državnih komisija i Međunarodne komisije za zatočene i nestale.Veliki problem predstavlja i nedostatak adekvatnih uzoraka krvi najbližih srodnika, prvog nasljednog reda.

Zato se mole svi članovi porodica nestalih da najbližem timu koji radi za komisije za zatočene i nestale daju svoj uzorak krvi.

Izvor: NOVOSTI – SAMOSTALNI SRPSKI TJEDNIK

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top