arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milica Tepić, Knešpolje, januar 1944.

Majka Knežopoljka, Milica Tepić

Simbol stradanja u Drugom svjetskom ratu Kozare i Potkozarja, kao i cijele Jugoslavije, svakako je fotografija Žorža Skrigina, načinjena na Kozari, januara 1944. godine. Na fotografiji se nalazi Kozarčanka, Knežopoljka, Milica Tepić sa sinom Brankom na leđima, i kćerkom Dragicom. Skrigin je slikovito opisao kako je nastala ova fotografija: „Januarsko zubato sunce diglo se dosta visoko kada smo dobili obavještenje da krenemo prema Knežopolju…Gostoprimivi Kozarčani htjeli su da nam olakšaju ovu ofanzivu, pa smo dobili čak i konje za jahanje…Zajedno sa nama kretao se i veliki zbjeg. Svi su oni bili natovareni stvarima potrebnim za duže vrijeme. I kada smo sišli u Knežpolje, vidio sam jednu ženu koja je išla

Država plaća odštetu braći Mioković

Opštinski sud u Pakracu presudio je da Hrvatska mora isplatiti 95.000 kuna /12.764 evra/ odštete Srbinu Nikoli Miokoviću iz Antunovca zbog brutalnog mučenja u jesen 1991. godine, koje su nad njim izvršili „merčepovci“. Tomislav Merčep je osuđeni ratni zločinac, a Mioković je dokazao da su ga mučili pripadnici MUP–a koji su bili stacionirani u Pakračkoj poljani pod komandom Tomislava Merčepa. Miokovića su putem induktorskog telefona mučili elektrošokovima. Nakon nekoliko dana, preseljen je u mjesto Međurić, nedaleko od Kutine, gdje je bio zatvoren u kući, a potom premješten na prisilni rad u skladište koje je koristio MUP. Nikola Mioković je uhapšen zajedno sa svojim bratom Dušanom, koji je prošao identičnu torturu.

Dragoslav Slović: Srbe ubijaju podele

Prof. dr Dragoslav Slović u svojoj knjizi „Srpska karakterologija“ dokazuje. Nasušno nam je potrebno jedinstvo i suočavanje sa istinom U karakteru srpskog bića su svevremene podele. One su, vazda, bile na strani naših protivnika. Mi više, na to, nemamo pravo. Vreme je da se iracionalno suoči sa realnim. Mitovi sa stvarnošću. Ne sporim da naša prošlost ima opomenu za budućnost. Naprotiv. Ali, mi ovo vreme živimo drugačije, suočeni sa brojnim izazovima, nametnutim savremenim slikama koje traže drugačije potpise. Jasnije argumente i tačne putokaze. Mi više nemamo pravo da ih okrećemo u bespuća. Ona u kojima su Srbe ubijali mitovi i podele. Ovo je suština najnovije knjige prof. dr Dragoslava Slovića

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 28. mart 1942. Godišnjica stradanja Srba u Lici

Selo Debelo Brdo, Korenica. Ustaše 28. marta 1942. godine pobile i spalile srpske seljake koje su zatekle u selu. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.   

Srbi spasili najviše Jevreja u našem regionu

Srbija ima 135 pravednika među narodima, nosilac povelja koju dodeljuju „Jad vašem“ i država Izrael.Tokom Drugog svetskog rata sačuvali živote 230 ljudi Ko je spasao ijedno ljudsko biće, kao da je spasao ceo svet. Ovaj dirljivi natpis krasi povelju Pravednici među narodima, koju dodeljuje „Jad Vašem“, odnosno država Izrael, ljudima koji su tokom rata spasavali Jevreje. Uslov je da za to nisu stekli nikakvu materijalnu korist, kao i da nisu odgovorni za druge zločine. U Srbiji je titulu pravednika do sada ponelo 135 ljudi, koji su spasli oko 230 jevrejskih muškaraca, žena i dece, što je najviše u regionu. Jedan od pravednika je i Martina Levec, udata Marković, iz Zemuna,

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Živojin Mišić: Deco, ostavljam vam samo čast

Gospodin Slučaj, koji je, zapravo, uvek sve, samo ne slučaj… udesio je da ove srede, 27. marta, čije posledice ni do danas nismo shvatili… u jednom prestoničkom restoranu provedem popodne sa praunukom srpskog vojskovođe koji je preteču te tragedije, kažu mnogi, video dve decenije pre nego što je do nje i došlo. Umoran od posla i pomalo malaksao od nekog virusa koji me je drmao, došao sam nekako napet, izgleda ni ne shvatajući kakva je to krv koja teče u venama mog sagovornika – i šta to uistinu danas znači. Kasnio sam, po zloj svojoj navici, ali nije mi zamerio; krupan i krepak, stisnuo mi je ruku, i dobronamerno me

„NOVOSTI“ sa suprugom heroja sa Paštrika: Dao bi i poslednju kap krvi za otadžbinu

Znao da na otvorenom ne može da preživi, ali je ostao da komanduje Nemam ja od koga da se krijem! Ovo je moja zemlja, ovo je Srbija! Bile su ovo poslednje reči potpukovnika Boška Lemića (47), načelnika ARJ PVO 549. mehanizovane brigade Vojske Jugoslavije. Sećaju se njegovi saborci da ih je, nekoliko trenutaka pre nego što se 1. juna 1999. vinuo u legendu, izgovorio s mnogo ponosa prkoseći tepihu bombi kojima su NATO bombarderi od Paštrika stvarali pakao na zemlji. Znao je da na otvorenom ne može preživeti bombardovanje, ali je ostao da, i po cenu života, komanduje jedinicama. – Kada su bombarderi B-52 bacili tone bombi na Planeju i

Vinfrid Volf: Ko je kriv za Prvi svetski rat?

Da je nemačka naum stvaranja Srednje Evrope Nemačkog carstva – svojevrsne kontinentalne tvorevine pod upravom Berlina – kumovao Prvom svetskom ratu, dokazuje knjiga „Tešitelj“. Delo dvojice nemačkih autora, Klausa Gitingera i Vinfrida Volfa objavila je izdavačka kuća „Prometej“, a u vrsnom prevodu Miloša Kazimirovića   Vinfrid Volf je na mestu poslanika Partije demokratskog socijalizma u Bundestagu proveo dvanaest godina. Na prvu vest o bombardovanju SRJ odlučio je da se što snažnije suprotstavi lažima i ratnoj histeriji, pa je samo tri dana nakon početka NATO agresije pokrenuo novine „List protiv rata“ koje su štampane u 300.000 primeraka. Da bi svetu izneo pravu pozadinu rata na Kosovu (političko-ekonomsku), objavio je i knjigu

Simbol 27. marta: Slika rat preživala u podrumu

Na današnji dan pre 77 godina srpski narod ispisao istoriju, a jedna fotografija obišla svet. Motociklistu sa posadom snimio Milan Roglić. Dokument od istorijske važnosti   Postoje datumi u srpskoj istoriji koje narod „krsti“ kao sudbonosne, dane velikih iskušenja i odluka, često dramatičnih. Jedan od njih svakako je 27. mart. I u prošlosti i u savremenoj istoriji, na ovaj dan, srpski narod proživljavao je neke važne, čak i presudne promene. Usud ovog martovskog „broja“ u kalendaru, menjao je i tok istorije. Tek kada se pobroje sva „čuda“ koja su se desila baš 27. marta, upadljivo iskrsne njegova gotovo mistična snaga. Kako brojni istoričari tvrde, istoriju Jugoslavije i Srbije odredio je

Dragan Bjelogrlić: Osvetlićemo detalje atentata na kralja Aleksandra

Kostimirani statisti, regionalne glumačke zvezde, automobili proizvedeni pre Drugog svetskog rata, užurbani produkcijski tim… Tako izgleda snimanje druge sezone televizijske serije „Senke nad Balkanom“. Među gomilom prepoznatljivih ljudi, osmeh reditelja i glumca Dragana Bjelogrlića spušta tenziju na sredini snimajućeg dana po suvom ali hladnjikavom vremenu ranog proleća u Pariskoj ulici u Beogradu. „Liči, ali nije baš proleće“, vajka se Bjelogrlić dok pogledom proverava da li sve funkcioniše na snimanju druge sezone popularne televizijske serije. Bjelogrlić kaže da se cela ekipa koja učestvuje u nastajanju serije trudi da ne razmišlja preterano o velikim očekivanjima publike, posle izuzetnog uspeha prve sezone „Senki nad Balkanom“. „Koncentrišemo se na posao. Imamo želju da ispričamo

Počelo istraživanje stradanja Srba u Sarajevu

Samo u Istočnom Sarajevu tokom rata je stradalo najmanje 118 mališana. – Devedesetih je u glavnom gradu BiH bilo 150.000 srpskih žitelja, a sada ih je nekoliko hiljada Nad nesretnom sudbinom hiljada sarajevskih Srba i preko stotinu hiljada izgnanih decenijama je nadvijena sena „grada žrtve” zbog koje su patnje srpskog naroda u tom gradu ostale skrajnute, a zbivanja u ratnom Sarajevu do danas umnogome zamagljena. Pokušaji da se rasvetle stradanja Srba ostali su neuspešni. Svedočanstva preživelih logoraša iz sarajevskih logora ili memorijali za žrtve sporadično podsete na strahote iz ratnih dana. Pre nekoliko dana, u sklopu Dana sećanja na stradalu decu Srpskog Sarajeva (Istočnog Sarajeva), javnost se podsetila na to

Leon Kojen: ”Krvava prevara” prote Save Bankovića

Knjiga „U predvorju pakla“ prote Save Bankovića je najbolje svedočanstvo o ljudskoj i moralnoj ceni koju je morao da plati srpski narod kada se jednom našao pod vlašću komunista krajem 1944. U Čačku je u Domu kulture, početkom marta 2019, održana, u organizaciji udruženja građana Irmos, tribina  povodom novog izdanja knjige prote Save Bankovića, „U predvorju pakla“ (Katena Mundi, Beograd, 2018). Ovaj veliki stradalnik je pod Brozom proveo devetnaest godina na robiji, nikad ne poklekavši, nikad se ne odrekavši Boga i roda. Govorili su: Ljiljana Pekić, supruga slavnog pisca i robijaša pod komunizmom, Borislava; Antonije Đurić, ugledni književnik, koji je mladost proveo po Titovim kazamatima, jer je bio sa verom u Boga

Grajf: „Ljubazno bih vas zamolio da se pozabavite pozdravom ‘Za dom spremni'“

Istoričar Holokausta Gideon Grajf pozvao specijalnog izvestioca UN za ljudska prava da se pozabavi problemom narastajućeg neoustaštva u Hrvatskoj, piše Politika „Izražavajući svoju najdublju zabrinutost zbog rastućeg trenda neoustaštva, posebno među mladima, ljubazno bih vas zamolio da kao specijalni izvestilac za ljudska prava nešto preduzmete i da se pozabavite pitanjem javne upotrebe pozdrava ‘za dom spremni’ i upotrebe ustaških oznaka, kao što je hrvatski grb sa prvim belim poljem, koji je dokazan ustaški simbol iz Drugog svetskog rata“, poručio je Grajf. On je u dopisu poslatom specijalnom izvestiocu generalnog sekretara UN Mišel Bašele u Ženevi podsetio da je u Nemačkoj takva upotreba nacističkih oznaka i pozdrava zabranjena zakonom. „Dužnost istoričara

Mišo Vujović: 27. mart 1941. I grob i rob

Taj 27. mart 1941. godine opredeliće sudbinu srpskog naroda. Srbi će iskrvariti u međusobnim okršajima, na stratištima u logorima na kraju će izaći kao samoporaženi pobednici koji će sebe pokoriti Bila je to još jedna podvala Engleza prema Srbima. Velika i za Srbe sudbinosna. Podvala od koje se srpski narod još nije oporavio. Podvala koja je razorila pamćenje. Krateri u kolektivnoj memoriji srpskog naroda i danas nisu zatrpani istinom. Te rane još krvare na izmučenom telu naroda koji Boga pravde u svojoj himni priziva, kako u Nečujnim zvonima zapazi Zoran Bogavac. Britanci poraženi od Nemaca kod Denkerka smišljali su kako da se sa tuđim žrtvama obračunaju sa nacistima. I Francuska

Milan Ružić: Ljudi i neljudi

Ja, Ameriko, na dan kada se navršava dvadeset godina od dana kada si ti decu mog naroda počela ubijati, tvojoj deci ne želim smrt, već život Navršilo se dvadeset godina otkako su utihnule sirene, ali jecaji mog naroda su i dalje živi kao da su naši najdraži ubijeni juče. Danas, posle dvadeset godina patnje za onima kojih više nema, oni koji su ih u grob oterali, smatraju se našim najboljim prijateljima i uzeti su za najviše savetnike naroda koji su zatirali. Država, ili države, koja je sebe ustanovila koljući i pucajući na domorodački narod danas više ne kolje i ne puca, već bombarduje, jer je za klanje i pucanje ipak

NAJNOVIJE VIJESTI

Pravdu na čistac

Država je dozvolila teroristima da mi u ratu sruše vikendicu. Ostatak kuće

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.