arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Preti rušenje topovskih šupa na Autokomandi?

28. februar 2019.

Privremena zaštita nekadašnjeg jevrejskog logora na beogradskoj Autokomandi traje još samo dve godine. Ukoliko se ubrzo ne donese zakon i ako ne postane spomenik kulture, ostaci stratišta će nestati Ostaci nekadašnjeg logora Topovske šupe, na beogradskoj Autokomandi, gde je praktično započeo Holokaust u našoj zemlji, mogli bi da budu srušeni ukoliko ne dobiju status kulturnog dobra! Kako je, za „Novosti“, potvrđeno u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda, ova lokacija nalazi se pod prethodnom zaštitom, koja je samo privremena. Ona se daje na tri godine, dok se ne prikupi dokumentacija neophodna da objekat „konkuriše“ za zaštićeno kulturno dobro. Prethodna zaštita za Topovske šupe već je trebalo da istekne u

Jedan od hiljade života, koliko jedan život znači i kad on postaje samo brojka

28. februar 2019.

Moj deda, Blagoja Rauš, rođen je 25.12.1934. godine u selu Crna Dolina kod Prijedora, umro je 10.06.2016. godine u Prijedoru u porodičnoj kući koju je sam izgradio i u kojoj je stekao porodicu, djecu, unučad i praunučad. Kao dječak bio je zatočen u logoru Jasenovac, sa svojom porodicom, majkom, braćom, prijateljima. Vidio je mnoge strahote, ubijanja, mučenja i klanja, o kojima samo bolesni um može da uživa. Od mog rođenja (1989. godine) jednom mi je pokušao da ispriča šta je sve doživio, jer me je to oduvijek zanimalo. Međutim, deda nije imao snage, svaki put kad bi krenuo počeo bi da zastaje, da muca i onda bi rekao: „Ne mogu…“.

plascanska-dolina-nob.jpg

Sjećanje na zločin u Janja Gori

27. februar 2019.

Povodom zločina u mjestu Janja Gora, kod  Plaškog, koji se desio 27. februara 1945. godine, kada su ustaše masakrirale 25 srpskih seljaka, donosimo spisak „ žrtava fašističkog terora i rata na području plaščanske doline i okolice1941-1945“- za područje Janja Gora. Spisak je kompletan i bez intervencija preuzet iz knjige Plaščanska dolina i okolica u NOR-u  u izdanju Historijskog arhiva u Karlovcu iz 1976.godine.  Žrtva je ljudsko biće, živa duša, a ne broj. Ne zaboravimo njihovia imena. JANjA GORA  Grahovac Petra Marija, rođ. Pešut, 1912, seljanka, Srpkinja, ubile je ustaše zajedno s njene šestoro maloljetne djece u Janja Gori 27.02.1945. Grahovac Nikole Danica, 1935, dijete, Srpkinja, ubile je ustaše u Janja Gori 27.02.1945. Grahovac Nikole Gojko, 1937, dijete, Srbin, ubile ga

Srećko Maksimović: Drakulić – noć čovječanstva

27. februar 2019.

I dalje ne skidam pogled sa mermernih ploča. Primećujem da se pojedina prezimena ponavljaju u nedogled – Todić, Stijaković… Dah zastaje. Cijele porodice su zatirane. Ognjišta zauvijek ugašena Trećeg februara je pomen stradalima u banjalučkim naseljima Drakulić, Motike i Šargovac. Tog februarskog dana 1942. komšije Hrvati su prestali da budu komšije i postali su ustaše. Ubijeno je 2300 ljudi od kojih 551 dijete. Njihova krivica? Bili su Srbi. Zar je potrebno nešto više? Sezona lova na Srbe je uvijek otvorena. Još je Ante Starčević najavio buduće događaje rekavši da su Srbi nakot zreo za sjekire. Toliko su odzvanjale te riječi u ušima „uzornih komšija” Hrvata te su doslovce ispunili riječi

Mučeništvo dvojice sveštenika u Bihaćkoj kuli 1941.

27. februar 2019.

Po svjedočenju Mirka Turića, koji je bio zatvoren u Bihaćkoj kuli, jednom od mučilišta Srba sa područja Bihaća, donosimo priču o dva sveštenika Srpske pravoslavne crkve koji su, prkosili ustašama. „… U jednoj grupi od oko 700 seljaka bio je i jedan pop, u mantiji, tridesetogodišnjak, visok, zgodan, crne, velike odnjegovane brade. No i bez svešteničkih obilježja, on bi se svojom naočitošću izdvajao u svakoj sredini. Primjetivši ga, neki ustaški starješina je naredio da pop dođe gore k njemu, na doksatić, tik uz naš prozor do vrata, i da čita Očenaš, gledajući sa svom onom masom vezanih seljaka, u stavu mirno, u sunce koje je, tek prešavši zenit, najvećma žeglo

Novosadski lekar koji je preživeo Holokaust oči u oči sa svojim zločincem

27. februar 2019.

Život dr Teodora Kovača, legendarnog profesora Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, obeležen je stradanjem i patnjom: holokaust mu je desetkovao porodicu i do dana današnjeg nije saznao gde su tačno, i kako, skončali njegovi otac i majka. Nekim čudom, on i stariji mu brat Karlo, izbegli su tragičnu sudbinu miliona Jevreja i posle tri i po mučne godine provedene po mađarskim logorima, vratili su se u opustošenu domovinu. Beskuppolozni ratni mešetar – U progonu i likvidaciji Jevreja, Nemci su, nažalost, imali dosta saveznika među našim ljudima. U ratu, na površinu izbijaju najniži porivi, pohlepa, zavist, želja da se ponizi neko ko je više stekao… Priklonivši se okupatoru i stekavši određene

Radaković: Grobovi su kameni svjedoci naše prošlosti

27. februar 2019.

Na fotografiji se nalazi spomenik Vukašina Ćopića, prve žrtve ustaškog terora sa područja Prijedora. Vukašin Ćopić (60 godina), dobrovoljac na Solunskom frontu, uhapšen 5. maja 1941. godine, likvidiran kod sela Čarakovo. Na kamenom krstu, iznad ćiriličnog natpisa, urezana je i petokraka. Kad vam prigovore „šta će krst na Mrakovici“, kad vam kažu kako je partizanima krst bio mrzak, kad vam razni novinarčići i NVO aktivisti počnu lupati gluposti o karakteru otpora fašizmu i nacizmu na ovim prostorima, vi im pokažite ovu fotografiju. Ona, između ostalih dokaza, pobija sve njihove pamflete, sve govore mržnje prema srpskom narodu, sve laži o ustanku svih naroda u Bosanskoj krajini u ljeto 1941. godine. Izvor

Održan javni čas o metodologiji izučavanja Holokausta

27. februar 2019.

Izučavanje o Holokaustu treba da bude zasnovano na principu lične priče žrtve jer ispovijesti preživjelih uvijek govore o pobjedi života nad smrću, rekao je Boro Stanić, koji je sa učenicima Ekonomske škole u Bijeljini podijelio saznanja o ovoj temi stečena na seminaru „Jad Vašem“ u Jerusalimu, najvećem institutu za proučavanje Holokausta. Stanić, koji je profesor srpskog jezika i književnosti u ovoj školi, na javnom času posvećenom metodologiji izučavanja Holokausta, rekao je da je cilj ovog seminara razvijanje svijesti o kulturi pamćenja, a Institut u Jerusalimu najveći je tog tipa na svijetu. „Neophodno je metodološki pristupiti pročuvanju ovog problema 20. vijeka, kao i nastavne sadržaje o Holokaustu i genocidu prilagoditi učenicima“,

Vučević u Vukovaru: Puna podrška našem narodu

26. februar 2019.

Gradonačelnik Novog Sada posetio Vukovar i susreo se sa predstavnicima zajedničkog veća opština Srbi u Hrvatskoj uvek mogu da očekuju institucionalnu podršku od matice Srbije, poručio je u ponedeljak u Vukovaru gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i istakao da se predano radi na što boljim odnosima sa Hrvatskom, jer je to u cilju zaštite prava Srba koji žive u toj državi. On je sa svojim saradnicima, na poziv predsednika Zajedničkog veća opština Vukovar Srđana Jeremića, posetio Srbe koji žive u istočnoj Slavoniji, zapadnom Sremu i Baranji. – Imajući u vidu sporazume između predsednika Republike Srbije i predsednice Republike Hrvatske, sa srpske strane je urađeno sve što je traženo od hrvatske

Marina Ljubičić: Sjećanje Dragutina Čelice

26. februar 2019.

Dragutin Čelica, iako u poznim godinama, veoma jasno se sjeća svoga djetinjstva, koje je obilježeno ratom i stradanjem najbližih članova porodice, drugova iz djetinjstva, komšija. Kao jako mlad susreo se leševima, ali i svojim očima gledao ubistvo. I sam je bio ranjen, ali je imao sreću da preživi. U svom svjedočenju, datom autoru teksta, on i pored vremenske di- stance veoma jasno razaznaje i naglašava ono što je lično vidio i ono što je od drugih saznao, sjećajući se čak i od koga je to saznao. Autor: Marina Ljubičić Kustos-istoričar; Memorijalni muzej na Mrakovici; [email protected] UDK 341.322.5(497.13)“1941/1945:929Čelica D. Ključne riječi: Dragutin Čelica, Novoselci, ustaški zločini, ustanak, Kozara Razgovor sa Dragutinom Čelicom

Crno jezero-plač iz dubine rijeke Une

25. februar 2019.

Mnoga su i raznolika mjesta na kojima su Srbe, Jevreje i Rome prinosili na žrvenike “bogovima“ ustaštva 1941.godine. Prije samog “žrtvoprinošenja nedužnih Srba, Jevreja i Roma“ žreci nove religije ustaštva svoje su žrtve pa ustaškom obrednom zakonu’ mučili, masakrirali i ubijali. Svima su čuveni i poznati Jasenovac i Jadovno – sinonimi za sve logore,  jame i bezdane koje su kao sistem zločina osmislili i realizovali hrvatsko-muslimaske ustaše NDH-zije. Iako to znaju njihovi potomci, koji se sada deklarišu kao europjeci i veliki demokrate, oni se osjećaju uvrjeđenim kada ih čovjek potsjeti na to. Jednako se na ovo potsjećanje ljute i reaguju određeni “vjernici“ i članovi određenih rimokatoličkih redova i crkvenih krugova,

Kako je jedan Vasojević raskrinkao NDH!

25. februar 2019.

Od tri miliona Srba koliko je živjelo u NDH, milion je pokatoličeno. Čvrste dokaze o tome, prikupljene u hrvatskima arhivama,  iznosio je u svojim knjigama jedan Vasojević – Veliša Raičević Psunjski (o njemu opširnije u drugom dijelu ovog teksta). U ratu su ga tražili Hrvati, po ratu je za njim tragala Udba, ali on je uvijek izmicao pod lažnim imenima, a zahvaljujući Srpskoj pravoslavnoj crkvi sačuvane su dvije njegove knjige „U ime Hrista – svetinje u plamenu“ i „Hrvati u svetlosti istorijske istine“ Pripremio: Ljubiša Moračanin Jedini cilj pokrštavanja već krštenih Srba u NDH bio je uništenje srpskog naroda. A Srba je u NDH bilo najmanje tri miliona, kako se

kosanovici.jpg

Istina Kosanović Dušana i Stevana

25. februar 2019.

U želji da istina o tragičnoj smrti mojih oca i strica (Kosanović Dušana i Stevana) ostane trajno zabilježena kao iskreno svjedočanstvo kroz moje skromno sjećanje dostavljam Vam kratak životopis za obojicu, te dešifrovane dopisnice koje je u ratnoj golgoti sačuvala moja majka. Bit ću neizmjerno sretan ako Vam ovi dokumenti posluže u građi koju obrađujete  za eventualne potankosti uvijek sam na raspolaganju. 1. – školska sprema Dušana Kosanović djece: Simica šumarski tehničar; Samuilo dipl. ing. Šumarstva; Dušanka, osnovna škola; Dragomir dipl. ing. Šumarstva 2. Stric Stevan nije imao djece Biografija Kosanović Dušan rođen je 1892. godine u selu Kunić br. 56, općina Ploški Kotor, Ogulin, od oca Vladimira i majke Simice, a brat Stevo

U selu Dragelji kod Gradiške u toku izgradnja Memorijalnog centra

24. februar 2019.

U selu Dragelji kod Gradiške u toku je izgradnja Memorijalnog centra posvećenog stradaloj djeci Kozare u Drugom svjetskom ratu. Na ovaj poduhvat odlučio se književnik iz ovog kraja Đuro Koljanin, koji je dio djetinjstva proveo u logorima Nezavisne države Hrvatske, u kojima su mu ubijene dvije sestre. POGLEDAJ VIDEO U ranoj mladosti Đuro Koljanin, u Dječijem logoru „Sisak“ u Nezavisnoj državi Hrvatskoj izgubio je cijelu porodicu. Memorijalni centar čiju izgradnju finasira sam posvetio je svojim tragično stradalim sestrama Zori i Mari. Traume i danas osjeća. – To stvara takvu depresiju da ja nisam znao šta se meni dešava. Čak, u učionicama kad me nastavnica nešto pita, nisam imao pojma gdje

Tanja Tuleković: Sjećanje Milke Sumrak

23. februar 2019.

 Milka Sumrak (1926–2008.), rođena u selu Demirovac, 1  preživjela je Pokolj na Mladi Božić 2 1942. godine. Ožiljak tog stradanja nije bio samo fizički, već i puno dublji, emotivniji. Svoje sjećanje podijelila je sa jednim jasnim ciljem, a to je da se istina o stradanju Srba na području Kozare i Potkozarja za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske što bolje dokumentuje, što dalje čuje. Njena misija je ispunjena: stradanje njene porodice, pa i nje same zabilježeno je, dokumentovano je i publikovano, te dostupno širokim masama istraživača ove teme. Autor: Tanja Tuleković, Viši kustos, JU SP Donja Gradina; [email protected] UDK 341.485:929Sumrak M. Ključne riječi: selo Demirovac, selo Draksenić, Kozara, logor Jasenovac, ustaše Milka Sumrak (r.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA