arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Parastos nad Šaranovom jamom

Banja Luka-based association marks Jadovno Remembrance Day

ZAGREB, July 2 (Hina) – A Banja Luka-based association of descendants of the victims of the World War II, Ustasha-run death camp Gospic-Jadovno-Pag, on Saturday organised a commemoration for the camp’s victims. Attending the event  was also the Serb member of Bosnia and Herzegovina’s collective Presidency,  Mladen Ivanic. Ivanic told reporters that victims should be remembered and respected and that crimes like those at the Gospic-Jadovno-Pag death camp must never happen again. „I didn’t come here to make a political speech, I came just to pay tribute, bow to the victims so that they are not forgotten, and I can’t believe that commemorations like this can cause divisions. Those who interpret this as a contribution

Parastos kod Šaranove jame

Jadovno: Dan sjećanja na Jadovno 1941. u organizaciji banjalučkog udruženja

Banjalučko “Udruženje potomaka i poštovatelja žrtava kompleksa logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine” organizovalo je u subotu “Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine”, sedmi put, a parastosu kod Šaranove jame, mjestu s neutvrđenim brojem posmrtnih ostataka, prisustvovao je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić. Ivanić je izjavio novinarima da svojim dolaskom šalje poruku da se žrtava treba sjećati uz puni dignitet, sa željom da se takve stvari nikada više ne dogode. “Nisam došao održati politički govor, samo odati počast, pokloniti se žrtvama, da se ne zaborave, i ne mogu vjerovati da dolazak na ovakva mjesta može da nas dijeli. Naprotiv, onaj tko to može tumačiti kao doprinos podjelama, taj ima veliki problem, a ne ja,” rekao

Šaranova jama (foto: www.panoramio.com)

Godišnjica stradanja u Jadovnu

Nad Šaranovom jamom na Velebitu u Hrvatskoj danas je, povodom Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine, služen parastos za više od 40.000 žrtava, uglavnom Srba, koje su ustaše na najsvirepiji način ubile u kompleksu logora smrti Jadovno. Parastosu je prisustvovao je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Mladen Ivanić, zamjenik karlovačkog župana Siniša Ljubojević, potomci žrtava iz Srbije, Srpske i regiona, te predstavnici udruženja građana „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke i Beograda. Predsjednik Udruženja građana „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić rekao je da molitveni skup protiče bez incidenata i da hrvatska policija profesionalno obavlja svoj dio posla. Kod spomenika jadovničkim žrtvama i u dijelu, gdje je služen paratos nisu uočeni

Dušan J. Bastašić

Bastašić traži od hrvatske policije da zaštiti srpske hodočasnike na Jadovnu

Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan J. Bastašić zatražio je danas od hrvatske policije da na adekvatan način zaštiti učesnike hodočašća, organizovanog u okviru Dana sjećanja na Jadovno, koji će u subotu, 2. jula, posjetiti stratište gdje su ustaše pobile 38.000 Srba i oko 2.000 Jevreja, pošto postoje prijetnje da bi mogli biti napadnuti.  „Nadam se da će hrvatska policija, kod koje smo uredno prijavili ovaj skup i dobili pismeno odobrenje o održavanju molitvenog skupa, biti u prilici da nas zaštiti od pripadnika određenih udruženja hrvatskih ratnih veterana koji su prije dvije godine bili prilično agresivni na svom kontraskupu“, rekao je Bastašić za Srnu. On je podsjetio da već

19. jun – 02. jul 2016. – Krstonosni put Sveštenomučenika Save gornjokarlovačkog

Časni krst je osveštan  u Molu, rodnom mestu Sv. Save gornjokarlovačkog, bio postavljen i cjelivan u Bašaidu u Bačkoj. Nakon toga postavljen je u Manastiru Krušedol i Sabornom Hramu u Sremskim Karlovcima i stigao do Hrama Svetog Save na Vračaru.  Uslijedio je put ka Patrijaršiji u Beogradu, Plaškom i konačno do Katine jame u Lici u koju je bačeno telo tadašnjeg Vladike gornjokarlovačkog Save Trlajića. Odlukom Svetog Arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne Crkve i blagoslova Njegovog preosveštenstva episkopa Gornjokarlovačkog g. Gerasima, udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke organizovalo je povodom 75-godišnjice stradanja srpskog pravoslavnog sveštenstva i naroda u kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, prolazak Časnog krsta kroz mesta i Hramove

Zašto su Karlovci zaboravili sugrađane stradale tokom okupacije NDH?

Parastosom i paljenjem sveća za postradale u Drugom svetskom ratu, svakog 11. septembra Karlovčani obeležavaju godišnjicu obustavljanja zloglasne akcije Viktora Tomića“, u kojoj je 1942. ubijeno 6.000 sremskih Srba, a još više odvedeno u logore. Nemci su tu akciju, kojom je rukovodio visoki funkcioner NDH Viktor Tomić, inače poverljivi saradnik poglavnika Ante Pavelića, pokrenuli da bi se obračunali s fruškogorskim partizanima. Međutim, ustaše, pod čijom je Srem bio okupacijom, pobile su znatno više civila, među kojima mnogo žena i dece, dok je broj uniformisanih boraca gotovo zanemarljiv. Uvidevši da se tom akcijom masovno istrebljuju Srbi, što je opustelo njive i druga poljoprivredna dobra po Sremu, Nemci su 11. septembra 1942.

karlovci1.jpg

Izložba u Sremskim Karlovcima: Potresna svjedočenja o stradanju Srba u kompleksu logora Jadovno

Izložba dokumenata o logoru Jadovno, prvom ustaškom kazamatu osnovanom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ za likvidaciju Srba i ostalih žitelja nehrvatskog porijekla, otvorena je sinoć u galeriji Kulturnog centra u Sremskim Karlovcima.  Izložbu su, uz autorski tim Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, u čije ime je govorio predsjednik tog udruženja Dušan J. Bastašić, priredili Sremskokarlovačka umetnička radionica i Društvo novinara Vojvodine. „Izložba pod nazivom `Moje Jadovno` izazvala je veliku pažnju Karlovčana, tim pre što je ovo prvi put da je posle pune 72 godine priređena u Sremskim Karlovcima, odakle su ustaše već početkom 1941. godine u logor odvele 12 najviđenijih srpskih intelektualaca“, rekao je Srni predsjednik Društva novinara Vojvodine Mladen Bulut. Od svih

Manastir Orahovica

Pokloničko putovanje u Eparhiju pakračko-slavonsku

Srbsko Sabranje Baštionik organizuje jednodnevno pokloničko putovanje u Eparhiju pakračko-slavonsku Srpske Pravoslavne Crkve. Polazak 11.06.2016. lj. G. (subota) u 05:00 časova sa Stare autobuske stanice.   Raspored putovanja: – manastir Orahovica, služenje Svete Liturgije; – posjeta manastiru Pakrac i sjedištu Eparhije; – dolazak u manastir Jasenovac, večernje Bogosluženje. Povratak u Banja Luku.   Cijena putovanja je 15,00 KM. Potreban pasoš. Broj mjesta ograničen. Prijave u galeriji – knjižari Riznica (hotel Vidović, prvi sprat) ili na telefon 051/211-802. Izvor: Srbsko Sabranje Baštionik  

Kroz Palanku sa dečačkim pogledom i osmehom na licu

Kao da je kralj lično sa mnom prošetao palanačkim ulicama, prvi put posle 1941. Piše Nemanja Dević Danas sam na dar dobio portret kralja Petra II Karađorđevića. Najpre s ponosom javno istican, pa skrivan na najskrovitijim mestima, oličavao je sudbinu najoklevetanijeg srpskog (i jugoslovenskog) monarha. Siroče od svoje 11 godine, postao je kralj sa 17,5 i kao takav nedorastao svetskoj oluji u kojoj se našao. U izbeglištvu, bio je tek oruđe u rukama moćnih i potom zauvek proteran iz zemlje, da se u nju više nikada ne vrati. Taj blagi čovek zlohude sudbine prerano je i oboleo, pokušavajući bezuspešno da okupi razjedinjene Srbe u emigraciji. Kod njega je sve veliko

Tibor Cerna junak

“Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi”- Vladika P.P.Njegoš Kriju Tibora sina Obilića ko zmija noge. Al’ to neće moći,ne može proći.Svi stavite na svoje stranice njegovu sliku. U Crkvi zapalite sveću za junaka Tibora Cernu,za spasenje duše njegove. Tibor Cerna je dokaz da je biti Srbin Duhovna kategorija. Tibor Jožef Cerna je Mađar etnički, a Srbin po Krvi i to najveći. Tibor Cerna je sa svojom braćom držao položaj na Košarama. Nekoliko dana su bili prikovani za zemlju, jer ih je na to nagnao neprijateljski snajperista koga su zvali ustaša zbog dijalekta kojeg je koristio pri ubacivanju u vezu naše vojske. Tibor Cerna je izložio plan.

6. jun 1941. – 75 godina od početka stradanja Srba Livanjskog polja

Ovog juna navršava se 75 godina od početka masovnih ustaških zločina nad srpskim narodom Livanjskog polja. Prema raspoloživim izvorima, 6. juna 1941. godine grupa naoružanih ustaša iz Livna upala je u Gubin, srpsko selo na zapadu današnje opštine Livno. Prema pisanju Buda Simonovića u knjizi Ognjena Marija livanjska, ustaše su došle u Gubin u potrazi za Cvijom Pajčinom, zvanim Oraščić, koji se već bio odmetnuo u planinu i počeo da pruža otpor vlastima NDH. Pošto Cviju nisu uspeli naći, ustaše su uhapsile uglednog i dugogodišnjeg gubinskog sveštenika, oca Ristu Ćatića i Cvijinog mlađeg brata Jovu. Po svemu sudeći, otac Risto je ustašama svakako već bio trn u oku. Kao i

fotografija: DHS

Dan bijelih trakavica: Šuti ako se ne slažeš (da lažeš)

Piše: Dani(j)el Simić Postoji ekipa koja već godinama organizuje Dan bijelih traka u Prijedoru i drugim gradovima, te u čijem kratkom manifestu, između ostalog, stoji: 31. maja 1992. godine vlasti u Prijedoru naredile su nesrpskom stanovništvu da svoje kuće obilježi bijelim zastavama ili čaršafima. Pri izlasku iz kuće, oko ruke su morali nositi bijelu traku. U mjesecima koji su uslijedili, više od 30.000 građana i građanki Prijedora nesrpske nacionalnosti zatočeno je u logore. Ubijeno je više od 3.000 ljudi. Među njima su bila 102 djeteta. Zamislite da ste već četvrti put organizator manifestacije po imenu Dan bijelih traka? Zasnivate svoje aktivnosti na kulturi sjećanja na nevino pobijene civile, uzdajući se

Kako čitati biskupa ustašu!

Varaju se svi koji misle da Banjaluka i Blajburg nemaju baš nikakve veze! Vidjećete, imaju, i te kakve! Iznenađujuće poistovjećivanje ova dva grada od strane biskupa Komarice, koliko god je uvrijedilo Srbe zbog poređenje mjesta počinjenog zločina sa mjestom izvršenja kazne, toliko je i zbunilo i sve ostale. Pitali su se kakve realne veze, u savremenom ili istorijskom, političkom ili simboličkom smislu, mogu imati prijestonica Srpske i pogranično austrijsko mjesto okupljanja hrvatskih fašista u bijegu iz oslobođene Jugoslavije 1945. Banjaluka i Blajburg – jedina veza su ustaše Komaricina izjava im je izgledala besmislena, a nije postala ništa smislenija time što ju je potvrdio pretpostavljeni mu nadbiskup Puljić i šef centrale

Sva imena u „kući sećanja”

Cilj Društva za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku jeste da se najpre popišu nastradali, a zatim da se u Beogradu podigne zdanje koje će dostojno odražavati uspomenu na ratna stradanja Na Vidovdan 1916. godine u Londonu, u crkvi Svetog Pavla, pred engleskim kraljem Džordžom Petim i drugim uglednim Englezima, obratio se vladika Nikolaj Velimirović ovim rečima: „Nekada je Srba bilo koliko i vas Engleza. Danas ih je deset puta manje. Gde su? Izginuli braneći Evropu!” A koliko je Srba tek izginulo od te 1916. godine! Nažalost, to ni sami Srbi ne znaju! To je i bio jedan od razloga da se u Beogradu osnuje Društvo za

Karamarko: Upoređivanje Banjaluke sa Blajburgom nije preterano

Sarajevo – Potpredsednik Vlade Hrvatske i lider HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je „da sve što Hrvatska zastupa kad je u pitanju BiH, ne ide u prilog onome što danas jeste Republika Srpska i što se u tom entitetu događa”. „Posebno zabrinjava činjenica da u Republici Srpskoj i danas odbijaju priznati genocid koji je počinjen u Srebrenici, što odbijaju prihvatiti odgovornost za ratne zločine. To je trajna prepreka stabilnosti BiH, države u kojoj živi veliki broj Hrvata”, rekao je Karamarko u intervjuu za sarajevski „Dnevni avaz”. On je naveo i neke druge razloge u kojima nalazi „opravdanje” za poređenje Banjaluke sa Blajburgom i za svoj stav da retorika predsednika RS Milorada

NAJNOVIJE VIJESTI

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.