arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Večeras na RTRS i RTS premijera filma „Dara iz Jasenovca“

20. februar 2021.

Film „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Antonijevića, snimljen uz podršku Filmskog centra Srbije, imaće ekskluzivnu televizijsku premijeru na Radio-televiziji Republike Srpske večeras u 20.05 časova, bez mogućnosti odloženog naknadnog gledanja na kablovskim operaterima, koji inače nude ovu mogućnost svojim korisnicima. Radio-televizija Republike Srpske otkupila je ekskluzivna prava za BiH za emitovanje filma i serije „Dara iz Jasenovca“. Film će u isto vrijeme imati TV premijeru i u Srbiji, na programu Radio-televizije Srbije. Podsjećamo, film „Dara iz Jasenovca“ premijerno je prikazan 25. novembra u Gračanici. Sniman na osnovu autentičnih svjedočanstava preživjelih logoraša, film „Dara iz Jasenovca“, je prvi igrani film na temu hrvatskog ustaškog logora Jasenovac u Drugom svjetskom ratu. Ova

Vladislav B. Sotirović: JOSIP BROZ, JASENOVAC I SRBOCID

20. februar 2021.

U pojedinim medijima se ponovo pokrenulo pitanje značenja spomenika jasenovačkim žrtvama. Pored onog zvaničnog objašnjenja da se radi o „kamenom cvetu“ pojavilo se i tumačenje da je spomenik u formi „okrenute kuće“. Moj lični stav je trećepozicijski–radi se o zvaničnom simbolu ustaškog pokreta, tj. latiničnom slovu U koje je u stilu univerzalne pobede okrenuto ka sve četiri strane sveta. Za racionalnost ovakvog objašnjenja potrebno je samo znati odnos J. Broza (Tita) i KPJ/SKJ prema Jasenovcu i srbocidu u NDH da bi sve bilo jasnije.   Jedna od najsramnijih i najtamnijih mrlja (a bilo ih je premnogo) u istorijatu jugokomunista kao i životopisa samoproglašenog „maršala“ jeste pitanje odnosa KPJ/SKJ, partizana i njihovog

Tito je dvaput bio u Jasenovcu

20. februar 2021.

Jedna od zabluda koja se odnosi na Tita, a koju vaš čitalac Vladislav Sotirović nekritički i netačno ponavlja ( „Josip Broz, Jasenovac i srbocid”, „Politika”, „Među nama”, 13. 2. 2021), jeste  da se pokaže kako su Srbi tobože imali negativan tretman u Jugoslaviji. U tom kontekstu se pominje i Jasenovac, a često govori o tome da Josip Broz Tito nikada nije posetio Jasenovac. Time g. Sotirović i drugi  koji tu zabludu plasiraju žele da pokažu da je Tito zanemarivao srpske žrtve. A to ne samo da nije tačno, nego je i uvredljivo, osim što predstavlja i notornu istorijsku neistinu. Drug Tito je, naime, dvaput bio u Jasenovcu. NAPOMENA: Svi navodi

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Aleksandar Nećak: Da nam se zločini više nikada ne ponove

19. februar 2021.

Jednoga dana, broj ljudi koji su pogledali film „Dara iz Jasenovca“, biti će bitan pokazatelj. I tada se neće gledati ko nije imao želudac, a ko nije imao nešto drugo, već će biti svrstani u nezainteresovane. A biti nezainteresovan znači iskazivati pasivan odnos prema žrtvi i prema zločinu. Ma koliko iskreno saosećali sa žrtvama, a to javno, ponekad i hrabro ne pokazivali, ostaće samo vaša bol, a ne i deo zajedničke, velike ideje da nam se zločini više nikada ne ponove. Ja naravno ovde ne osuđujem nikoga, niti imam pravo na to. Ja samo želim da ukažem da pasivan odnos prema zločinima otvara prostor za nove pokolje. A u to

Ćeranić: „Dara iz Jasenovca“ razbija stereotip da Srbi u ratu mogu biti samo zločinci

19. februar 2021.

Film „Dara iz Jasenovca“ razbija stereotip da Srbi u ratu mogu biti samo zločinci, dok je za druge rezervisana uloga žrtava i heroja, šiše Predrag Ćeranić, dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost u autorskom tekstu za portal Sve o Srpskoj. Tekst prenosimo u cijelosti: Odluka nadležnih da se film „Dara iz Jasenovca“ prikaže istovremeno na javnim servisima Srbije i Republike Srpske predstavlja presedan, ali je sigurno da se radi o ispravnoj i odluci u opštem interesu. Naime, premijerno prikazivanje, za Srbiju najavljeno u aprilu mjesecu, izgledalo je daleko i maglovito. Što se filma tiče, zbog njega već sijevaju varnice, razmjena „vatre“ je u toku. A sve se dešava u dalekoj Americi, gdje

Dodik: Treba snimati još filmova o monstruoznim zločinima u Jasenovcu (VIDEO)

18. februar 2021.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je film „Dara iz Jasenovca“ na autentičan način prikazao događaje, te naglasio da treba snimati još filmova o Jasenovcu, jer zločin, monstruoznost, načini i masovnost ubijanja Srba apsolutno ne mogu da budu obuhvaćeni samo u jednom filmskom prikazu. Dodik je izjavio da je Jasenovac najtragičnije mjesto u istoriji srpskog naroda, koje je skrajnuto, skrivano, zahvaljujući ne samo srpskim protivnicima, nego, nažalost, i nekim Srbima. On je naglasio da istina o Jasenovcu nije ispričana, ona je ostala spekulativna, jer oni koji su činili zločine nad Srbima u Jasenovcu to minimiziraju i prikazuju da nije tako monstruozno kao što jeste. Dodik

Borba protiv zaborava: Krvavi pir ustaše fra Filipovića

2. februar 2021.

Pošto su mu izveli devojčicu Radojku Glamočanin, Filipivić je dete zaklao pred razredom, tražeći od ustaša da slede njegov primer. Moj cilj je da ukazujem na zaborav, bar perom da istinu i činjenice otrgnem od zaborava. Jedino što je preostalo da borbu vodimo protiv zaborava i prašinu skidamo sa istine i činjenica, bar ovako individualno. Piše: Đorđe Bojanić, istoričar Činjenica je da loš odnos imamo prema sopstvenoj istoriji… a uvek nam je bila preča ta „nametnuta istorija“. Verovatno, a nije ni čudo (kada znamo u kom vremenu smo živeli) pa zato deo nas ne zna da je u školskom dvorištu škole ,,Đura Jakšić“ u Šargovcu (u blizini Banjaluke) 1942. god

Dragomir Davidović: SMILJA AVRAMOV

30. januar 2021.

Nije više sa nama Smilja Avramov (+ 2.10.2018.). Pravo je rečeno: „Ono što je Isidora Sekulić u književnoj esejistici i ono što je Desanka Maksimović u srpskom lirskom pesništvu, to je – usudio bih se da kažem – Smilja Avramov u našoj pravnoj nauci“ (Dragan Nedeljković). I više od toga, Smilja Avramov je jedan od vodećih stručnjaka za Međunarodno javno pravo ne samo u Srbiji, nego i u celom svetu. Rođena u Pakracu pre sto godina, 15. februara 1918, na Sretenje, završila je gimnaziju u Sušaku 1936, studirala prava na univerzitetima u Beču i Zagrebu, doktorat pravnih nauka stekla je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1950. Započela je pravničku karijeru

KLALI, UBIJALI, SILOVALI, BACALI POD LED: U ovom mestu je krenulo etničko čišćenje Srba – zločini koje su izvršili su jezivi (FOTO)

24. januar 2021.

Kao što je Jasenovac simbol stradanja i genocida nad Srbima i Jevrejima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, tako je i Čurug, pitomo bačko selo na obali Tise, simbol stradanja i etničkog čišćenja Srba i Jevreja u Južnoj Bačkoj. Piše: J.Simić Uoči obeležavanja Novosadske racije koju su 1941. mađarski fašisti počinili prvenstveno nad Srbima i Jevrejima, u Arhivu Vojvodine u Novom Sadu otvorena je izložba dokumenata „Mučenici čuruški – otrgnuti od zaborava“ čiji su autori: sekretar Eparhije bačke protojerej Vladan Simić, dr Nebojša Kuzmanović, direktor Arhiva i Ljiljana Dožić, arhivski savetnik. Prenosimo uvodno slovo protojereja Vladana Simića: Okupacijom dela Kraljevine Jugoslavije, 11. aprila 1941. godine, i kršenjem Sporazuma o (večnom) prijateljstvu Kraljevine

Livno

Zlotvori

13. decembar 2020.

Ako je suditi po sjećanjima preživjelih, po tome kako govore o svojim stradanjima, po kazivanjima o zločinima i zločincima, reklo bi se da Srbin — Dinarac ne umije da mrzi. U njegovim riječima nema žuči ni kada govori o najstarvičnijim zločinima. Nema grkih riječi i kletava ni za najveće zlotvore i sve se uglavnom svodi na prezir, na nepominjanje. Nasuprot tome, ne štedi riječi, tople i ljudske, kad valja istaći dobrotu, gest čovječnosti i žrtvovananja drugovjernika. Samo tako se, čini se, može i razumjeti njihovo vjerovanje da se zla ne mora bojati onaj ko zlo ne čini, skrušenost, pomirljivost i naivnost sa kojom su i Srbi u livanjskom kraju te

Rade R. Lalović: SRPSKA POEZIJA STRADANJA I PATNJE

30. septembar 2020.

SRPSKA POEZIJA STRADANJA I PATNJE Zbornik radova Rade R. Lalović Darinka Ivanišević, Divna Vasić, Nataša Lalović, Vedrana Mijović – Pantelić, Božo Tepavčević, Duško Krsmanović, Darka Deretić, Sandra Pekić, Suzana R. Bunčić, Tanja D. Ančić, Milana Stupić, Vladimir Pantović, Momčilo Golijanin, Luka Cicmil Centar za kulturu i informisanje Foča SPKD „Prosvjeta” Foča 2018. PRIJE SVEGA Kada se 2017. godine, kao odgovor na potrebu školskog proučavanja književnih tekstova u funkciji njegovanja kulture sjećanja na nevino postradale srpske žrtve tokom dvadesetog vijeka, a posebno u NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata, pojavio zbornik pjesama, odnosno poetska rukovet pod naslovom Pred sjenima srpskih mučenika otvorio se još jedan praktičan problem, a to je činjenica

Nikola Lunić: Nestajanje Srba u Hrvatskoj

20. septembar 2020.

U razdoblju od 1880. do 2011. godine u granicama današnje Republike Hrvatske Hrvati su izrazito većinsko stanovništvo, dok su Srbi sa značajnim udjelom neprestano druga po brojnosti nacionalna zajednica. Piše: Nikola Lunić U postocima broj Hrvata se kretao od 68,39% 1900. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najmanje) do 90,42% 2011. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše). Broj Srba se kretao od 22,21% 1921. godine (kada ih je u postotnom broju bilo najviše) do 4,36% 2011. godine (kada ih je u postotnom, ali i u apsolutnom broju bilo najmanje). U tu 131 godinu bilo je 14 popisa stanovništva u pet državno pravnih sistema: Austro-Ugarska, Italija,

Sandra Blagić: Ponavljanje mračne istorije

4. avgust 2020.

Te, ne tako davne, 1995. godine, desio se još jedan egzodus, pogrom Srba. Sjećam se kolone ljudi, žena, djece, staraca na traktorima, konjskim kolima, automobilima. Nepregledna kolona, izmorenih, namučenih, gladnih. I ja sam to iskusila ’92 godine, kada se naš autobus zaputio ka Srbiji. Tako i te ’95 godine Kpajišnici napustiše svoja vjekovna ognjišta i krenuše u nepoznatom pravcu. Oni koji su ostali, većinom stariji ljudi, nisu preživjeli.Ubijeni na kućnom pragu, spaljeni, izmrcvareni, vezani žicom, iskopanih očiju, ostavljeni da trunu. Kasnije su pokopani u masovne grobnice, koje ni danas nisu otvorene zbog NDH. Sadašnja NDH slavi Oluju kao što je u Drugom svjetskom ratu slavila Jadovno, Jasenovac, Donju Gradinu, Jastrebarsko,

IVANOVIĆ JARAK – KRNJAK – krv i nekoliko mjeseci poslije pokolja

29. jul 2020.

U Ivanović Jarku, predjelu šume Loskunja kod Krnjaka na Kordunu, ustaše su izvršile masovni Pokolj Srba 29. jula 1941. godine. Izaslanik ravnateljstva za javni red i sigurnost NDH, Božidar Cerovski nakon masovnih pokolja srpskog naroda na području Gline, krenuo je sa svojim koljačima – ustašama na pogrom Srba u Vojniću, Vrginmostu i Krnjaku na Kordunu. Organizacione pripreme izvršili su na terenu Mijo Жunac, veterinar iz Vojnića, oružnički narednik Antun Rupčić, šef postaje u Krnjaku i ustaški povjerenik Općine Krnjak Dragutin Muić (9) iz Vukmanića. Muić je prema dogovoru pozvao Srbe da dođu u Krnjak 29. jula i donesu pomoć u hrani i odjeći za Slovence koji su se tada nalazili

„Ako ja ovo zaboravim neka Nebo zaboravi mene“

24. jul 2020.

Savremeni događaji u Ukrajini i Rusiji i u vezi sa Rusijom pokazuju da je fašizam visoko podigao glavu i ponovo neometano maršira Evropom i kreće se ponovo prema Rusiji. Trenutno je to najočiglednije na primeru sada već rasturene države Ukrajine. Autor: Radojka Tmušić Stepanov Da Hitler i Nemačka nisu bili sami protiv SSSR-a govori podatak da su Trojni pakt potpisale Mađarska, Bugarska, Rumunija, Slovačka, Finska, Španija i pre svih njih, 15. juna 1945. zloglasna tvorevina Trojnog pakta takozvana Nezavisna Država Hrvatska. Spisak država, Hitlerovih saveznika jasno ukazuje na današnju Evropsku uniju, sa izuzetkom jedino Engleske: Mađarska je Hitleru ustupila armiju od 200.000 (tri korpusa) i još jednu tenkovsku diviziju. Rumunija

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA