arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Isak Asiel: Krst stradalni na raskršću neba i zemlje su postavili živi, da se ne zaboravi

2. jul 2026.

Povodom sudskog spora vezanog za postavljanje Časnog krsta nad grobnicom 6.500 Srba na groblju u Zemunu, Vrhovni rabin Jevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel poslao je pismo Momčilu Miriću, predsedniku udruženja Jadovno 1941. Beograd čiji sadržaj prenosimo u celosti. Poštovani g. Mirić, Жao mi je što su se događaji oko postavljanja pravoslavnog krsta na delu jevrejskog groblja u Zemunu nanizali u tako nemilom smeru i doveli do sudskog spora. Nakon što su nacisti pobili jevrejske zatočenike i zatvorili Jevrejski logor (decembar 1941 – maj 1942), u novoformiranom Prihvatnom logoru Zemun (maj 1942 – 1944), počinjen je zločin, nemerljiv i nepojmljiv, nad Srbima i pripadnicima drugih naroda na Starom sajmištu. Tela tih nevinih

Lordan Zafranović o svom novom filmu: Istina o Jasenovcu mora da se kaže – neki je neće prihvatiti!

2. jul 2026.

Bivši nemački kancelar Vili Brant napravio je veliki, svetski gest kada je kleknuo u Aušvicu i zatražio oproštaj. Jedino tako nešto ima snagu. Dok neko ne klekne u Jasenovcu, na onom strašnom mestu gde je ubijeno toliko nevinih ljudi, Jasenovac neće dobiti svoj epilog. I dalje će biti mesto optužbi, mržnje i podela, kaže reditelj Lordan Zafranović. Proslavljeni reditelj se od rane mladosti bavi temom zla – kako ono nastaje, kako se razvija i kako se ostvaruje, posebno onog zla koje su počinili Hrvati – ustaše, ljudi ponikli iz njegovog naroda. Zafranović svojim delima opominje: budimo ljudi, suočimo se prvo sa sopstvenim gresima i učinimo sve što je do nas

suvaja-28.jpg

Suvaja, mjesto zločina koje ne smijemo zaboraviti

1. jul 2026.

Ustaški pokolj, 01. jula 1941. nad stanovništvom sela Donja Suvaja, smještenom između Srba i Donjeg Lapca, predstavlja najmasovniji ustaški zločin nad stanovništvom kotara Donji Lapac prije ustanka srpskog naroda u borbi za opstanak.[1] O razmjerama ovog zločina, ali i zločina usko vezanih za ovaj događaj, tj. pokolja u mjestima Lički Osredci i Bubanj, govore i podaci o ukupnom broju žrtava. Prema podacima istoričara dr Đure Zatezala (1931-2017.) iz Karlovca, ustaše su tog dana “ubile i nožem usmrtile 243 srpska civila od kojih 118 djece, 75 žena i 50 muškaraca”[2] Po nekim drugim izvorima, tj. poimeničnim spiskovima žrtava, u pomenutim selima Suvaja, Osredci i Bubanj, u prva tri dana mjeseca jula,

putevima-kozarske-djece01.jpg

TAJNA PARCELE 142 NA ZAGREBAČKOM GROBLJU MIROGOJ

30. jun 2026.

Neodgovorni i nedostojni imena naših predaka olako zaboravljamo svoje žrtve. Imamo li pravo tražiti oprost od Novomučenika srpskih zbog našeg besmisla i nedostatka egzistencijalnog samopoštovanja !? Parcela broj 142 na zagrebačkom groblju Mirogoj krije tajnu djece mučenika, žrtava ontološkog zla oličenog u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. To sveto mjesto koje je 1942. godine , izvan tadašnjih granica Mirogoja, služilo za zakopavanje „inovjeraca“ danas odiše mirom na granici šume, gdje leži skroman spomenik i mala nadrgobna ploča. Kod ovog svetog mjestane dolaze zvanične delegacije sa srpskih prostora, nema velikih izjava u objektive fotoaparata i kamera državnih servisa. Danas, tek po koja igračka ispred nadgrobne ploče svjedoči o tome da ovo mjesto nije običan grob, kako na ploči piše, „nekoliko

Stradanje Srba Donje Hercegovine u genocidu NDH 1941-45. godine (2)

24. jun 2026.

Aprilski rat, hrvatska izdaja i pobuna, proglašenje NDH u Čapljini, ogorčene borbe za grad, okupacija prve srpske žrtve, uspostavljanje hrvatske vlasti i pripreme genocida. Piše: Milenko Jahura  Za potpuno istrebljenje Srba idealna prilika posle Hitlerovog i Musolinijevog razbijanja Jugoslavije i uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske, mračne zločinačke tvorevine. Hrvatske mase su je dočekale sa euforičnim oduševljenjem. Muslimanske takođe, u nešto manjoj meri. O kakvom se raspoloženju radi govori i činjenica da je u Čapljini, pod vođstvom katoličkih sveštenika Jure Vrdoljaka i Ilije Tomasa, predratnih članova ustaške organizacije, proglašena Nezavisna još 8. aprila 1941.godine, dva dana pre nego je istu Kvaternik proglasio u Zagrebu! Opijene šovinističke mase napadaju i razoružavaju jugoslovensku vojsku,

Stradanje Srba Donje Hercegovine u genocidu NDH 1941-45 godine (1)

23. jun 2026.

Povodom 85 godina od početka velikog genocidnog Vidovdanskog pokolja hrvatske države nad srpskim narodom. Piše: Milenko Jahura(1. deo- uvodne napomene) Donja Hercegovina je geografsko-istorijska odrednica, koja se kod Srba, za razliku od Hrvata, danas retko koristi kod ovakvah i sličnih razmatranja. Ovo smatram neopravdanim zaboravljanjem jednog srpskog kraja, sa nesrećnom sudbinom i mnogim nacionalnim, kulturno-istorijskim i drugim vrednostima, na koji osvajači danas polažu pretenzije. To je prostor niske Hercegovine, koji se naziva i Huminom i pripada mu područje Stoca (bez Dabra, koji mu je donedavno administrativno pripadao), Dubrava, Hrasna, Čapljine i Ljubuškog. Smatrao sam da je opravdano da se, ovde obradi Donje Ponertvlje, odn. Metković i Opuzen, koji su danas

Pavelić pozdravlja svoju vojsku

Ubiti učitelje i popove

22. jun 2026.

Ustaše razradile plan da se Srbi „svi do jednog“ pobiju. Seljani usmrćeni maljevima i bačeni u jamu Golubnjača Masovni pokolji Srba u NDH bili su unapred planirani i organizovani. Inicijativu za ta monstruozna ubistva dali su Pavelić i njegovi saradnici, a odobrili je i svesrdno joj pomagali nemački i italijanski okupatori. Cilj je bio potpuno uništenje, istrebljenje pravoslavnog življa i stvaranje „čiste hrvatske nacije“. Plan za istrebljenje Srba razrađivan je na ustaškim sastancima, na koje su redovno dolazili i katolički sveštenici. Tako je, na primer, sredinom maja 1941. u Glini, u zgradi bolnice, održan zbor ustaša iz gotovo svih župa NDH, mada su većinu činile ustaše iz Bosne i Hercegovine

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 20. jun 1941. Godišnjica stradanja Srba u Lici

20. jun 2026.

Jama Jasenovača – Jasikovača, Bubanj kod Borićevca, Donji Lapac. 20. juna i 3. jula 1941. ustaše su pobile nekoliko desetaka Srba, muškaraca, žena i djece i bacile u jamu. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska. 

Ako zaboravim tebe Jadovno, neka me zaboravi desnica moja.

19. jun 2026.

Ne postoji ovozemaljska zapovijest, niti zakon koji može da nas odvoji od zavjeta koji smo dužni da ispunimo prema našim pretcima. Da njihova žrtva ne ostane zaboravljena, ostaje dužnost nama i našoj djeci, jer kakav im primjer damo u odnosu prema prethodnicima svojim, tako će se odnositi i prema nama naši nasljednici, ma kako okončali svoj ovozemaljski put. Ako zaboravimo na strah i prigrlimo ljubav, onda ćemo bez bojazni koračati napred i ispunjavati zadaću, i ljubav prema njima će nas ohrabrivati da ne klonemo dok zadaću ne ispunimo. Ljubavlju i nezaboravom pokidaćemo pečate tajni i skrivenih zlodjela sa grobova njihovih, a pravda vaskrsnuti mora. Istina i pravda nadvladaće laž i

Dođite do Šaranove jame u subotu 20. juna 2026, jer nismo zaboravili

19. jun 2026.

Sa blagoslovom Njegovog Visokog Preosveštenstva, Mitropolita gornjokarlovačkog g. Gerasima, povodom osamdeset i pete godišnjice od početka Pokolja, molitvenim sjećanjem na mučenike postradale na Jadovnu, biće obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2026.“, Bez obzira što se ovo stratište danas nalazi van granica Srbije i Srpske, smatramo našom dužnošću da njegujemo kulturu sjećanja i pamćenja na naše stradalnike, bez obzira gdje su postradali. U subotu 20. juna 2026, nad Šaranovom jamom na Velebitu, sedamnaestu godinu za redom, sa početkom u 11 časova, biće služen parastos za ne manje od 38.000 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag u periodu od 11. aprila 1941. do 20.

Olivera Šekularac: Zato je Jadovno moje ognjište, zato je bilo što biti ne može

19. jun 2026.

U mojim rečima je samo tuga i bol, mržnju su imali oni koji su nedužne živote uzimali… Bilo je Jadovno i Lika, bio je Dušan i Grubišno Polje. Bila je Ognjena Marija Livanjska i Gordana, bilo je Livanjsko polje sa kricima i od‌jecima. Bila je liturgija, bio je parastos, bili su zagrljaji sestrinski sa Svjetlanom, koji ljubavlju dubokom odišu. Bili su ljudi koji su razumeli, osetili, pomogli… Bilo je poučnih reči, bilo je proze, stiha, suze… Bili smo svi sa svojima, svi u Hristu živi. Bio je Vasilije, nežan, osećajan, potomak Damjana Štrbca, sveštenika, svetitelja, mučenika iz jama. Bilo je fotografija tog već istorijskog Bastašića stola, bilo je očiju bližnjih,

Jasenovac spomenik

Časni fratar – sotona

19. jun 2026.

Najviše ljudi ubijeno dok je logorom komandovao fratar Filipović. Жene i deca držani bez hrane i vode u „kuli smrti“ Prvi logoraši su počeli pristizati teretnim vagonima na železničku stanicu Jasenovac 20-21. avgusta 1941. Odatle su sprovođeni na livade kraj sela Bročice sa južne strane Struga, uz šumu Donja Krndija i put Novska – Jasenovac. Na tom mestu su bile podignute dve barake, a na ulazu stražara i dva stražarska tornja. Sve je bilo ograđeno bodljikavom žicom. Svi koji su tokom avgusta do početka oktobra 1941. upućeni u Koncentracioni logor Jasenovac bili su smešteni u ove barake. Logoraši u svojim izjavama taj logor nazivaju Bročice I, Bročice II, Šuma i

Ustaški dželat "po obavljenom poslu" u Jasenovcu

Svedok strašnog pokolja

17. jun 2026.

Hvatali su jednog po jednog, povalili na stol, jedan ustaša klekne čovjeku na prsa, a drugi uzme nož i presjeca grkljan. Klanje ljudi počelo je redom, kako smo stajali u crkvi, nastavio je priču o masakru u Glini Ljuban Jednak. Hvatali su jednog po jednog, povalili na stol, jedan ustaša klekne čovjeku na prsa, a drugi uzme nož i presjeca grkljan. Nisu čekali da iskrvavi ili umre, već su ga polumrtvog iznosili iz crkve i bacali na kamion. Kada su poklali tri četvrtine ljudi, stali su da se odmore. Čim su nastavili, hvatali su jednog starca pitajući ga: ’Hoćeš li nam dati ženu, sestru i kćerku?’ On je odgovorio da

Jovan Mirić: „Ima li mjesta za nas na ovome svijetu“

17. jun 2026.

Zamuknuše i crkvena zvona, noseći širom vaseljene naše posljednje pitanje: ima li mjesta za nas pravoslavne Srbe, ove koji jesmo, ovdje gdje jesmo, na ovome svijetu. Kuća Kuću su mi zapalili, i sav je narod u njoj izgorio. U pepelu i ugarcima ostali su mi braća i sestre, majka i otac, rodbina, komšije.  Ja sam jedina ostala u životu. Kuća je bila drvena, planinska, na četiri vode, sa dvije prostorije. Lako se zapalila i brzo je gorila. Istjerali su sve nas iz kuća rano ujutro, nenadano, svezali nam svima ruke konopima i dotjerali u našu kuću. Bila je najprostranija. Oko kuće su postavili stražare sa puškama. Sve njih smo poznavali,

Đuro Zatezalo: Logor Jadovno

16. jun 2026.

Krajem maja i tokom juna 1941. godine, iz svih krajeva NDH je svakodnevno stizalo na stotine zatočenika u Gospić, pa je prostor kaznionice Okružnog suda ubrzo postao premalen. Zbog toga je u prvoj polovini maja Ministarstvo unutrašnjih poslova, na čelu sa Andrijom Artukovićem, zatim Eugenom Kvaternikom, ravnateljem Ravnateljstva za javni red i sigurnost, Jucom Rukavinom, ustaškim pukovnikom, Juricom Frkovićem, velikim županom župe Lika i Gacka, Stjepanom Rubinićem, šefom ustaškog redarstva u Gospiću, te Rudom Ricom i Dragutinom Pudićem Paralizom, u velebitskoj zabiti, daleko od očiju naroda, osnovalo logor Jadovno. On je u početku obuhvatao jedan šumski proplanak ograđen bodljikavom žicom. Prostor pod vedrim nebom nije bio duži od 50 i

NAJNOVIJE VIJESTI

Nije bilo slučajno

 Ne mogu reći  da se ova knjiga dogodila slučajno. Zahvaljujući mojim drugarima

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA