arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Dan kad su „saveznički“ avioni sravnili Podgoricu sa zemljom

Iako je u Drugom svjetskom ratu imala jedva 16 000 stanovnika, Podgorica je bombardovana čak 84 puta Ni manjeg grada, ni više bombi koje su pale na njega u 20. vijeku. Na Podgoricu su i agresorski i saveznički avioni istresali smrtonosni teret, na njene žitelje, kuće, zgrade, mostove, mlinove, vodenice, ostavljajući pustoš. Najteže je bilo ono 5. maja 1944. godine kada se na grad sručilo 600 bombi teških preko 400 tona. Tom prilikom, poginulo je 600 građana, a više od 200 teže ili lakše ranjeno. Iako je u Drugom svjetskom ratu imala jedva 16 000 stanovnika, Podgorica je bombardovana čak 84 puta! U tim napadima poginuo je svaki osmi stanovnik

Kozarska Dubica: Održana Memorijalna akademija “Nebo tamno”

U Kozarskoj Dubici sinoć je održana Memorijalna akademija “Nebo tamno” u pomen na nevine žrtve ubijene u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini. Ministarka prosvjete i kulture Srpske Natalija Trivić naglasila je da Memorijalna akademija u Kozarskoj Dubici ima veliki značaj za sjećanje na sve postradale u koncentracionom logoru Jasenovac i Donjoj Gradini, največem stratištu na ovim prostorima. – Mi na ovaj način želimo da se poklonimo svim žrtvama i da učimo buduće generacije da ne zaborave zločine iz tog doba – istakla je Trivićeva. Ona je dodala da je Memorijalna akademija svake godine sve posjećenija i da ljudi sve više shvataju značaj akademije i

Srbi bez struje u Teslinom kraju

Na mestu uništenom tokom operacije “Medački džep”. Dom roditelja slavnog genija sravnjen do temelja. Divoselo pusto, u Počitelju žive samo dve žene. Za električni priključak Srbima traže 90.000 evra Sela su ostala, ljudi više nema. Tako danas izgledaju podvelebitska mesta gde su živeli Srbi pre ratnih strahota devedesetih godina, kada su im kuće zapaljene i srušene, a oni naterani da napuste ognjišta. U Medaku, smeštenom između reka Like i Glamočnice, nekoliko kilometara od Gospića, pre devedesetih tu je živelo 850 Srba, danas ih je pedesetak. U Čitluku ih je desetak, Počitelju samo dve žene, a u Divoselu nema doslovno – nikoga. Ona šačica preostalih Srba, pre svega staraca, životari u

„Mali Hitler” iz prvomajskog sokaka

Kadar u kom Titov pionir, na zaprepašćenje učiteljica salutira u maniru Hitlerjugenda, jedan je od onih koji nepogrešivo hvata duh epohe u kojoj je nastala, ocenjuje istoričar dr Srđan Cvetković Prvi maj, 1946. godina, centar Pančeva. Glavna gradska ulica, svečani defile, vijore se zastave države i partije, u skoro svakoj ruci transparent. Izašli na ulice, radnici, napredni omladinci, skojevci, narod pančevački, u najboljim odelima i obaveznim šeširom, đaci u ispeglanim belim bluzama, narodnim nošnjama – proslava Dana rada u slobodi… Svečanim defileom se ori, odjekuje: „Da nam živi, živi rad…” Dokumenta i fotografske zapise prepoznatljive ikonografije čuva pančevački Arhiv. Čuva i jedan kadar nastao zahvaljujući oštrom oku i hitroj ruci

Dragan J. Pejanović: Ubijeni od ustaša

Noću, 16 aprila 1941 godine, u vrijeme ulaska Njemaca i Talijana u Mostar, moj djed Drago je kao čin ličnog protesta protiv okupacije istakao zastavu Kraljevine Jugoslavije na dimnjak termoelektrane rudnika uglja u Mostaru, gdje je radio kao mašin-bravar. Poslije toga je više puta odvođen u ustašku policijsku stanicu u Mostaru na saslušavanje. Posljednji put je uhapšen na poslu 26.jula 1941. godine i nakon par dana boravka u stanici prebačen u gradski zatvor Ćelovina. U tom vremenu nekoliko puta je dovođen kući na preobuku, u pratnji policajca Krešimira Krtalića (rodom iz sela Gnojnice, kod Mostara). Vojislav, Dragin sin se sjeća da mu je prilikom jednog od tih dolazaka policajac nudio

Darko Momić: Pokolj i genocid

A nad Srbima je počinjen genocid. I tačka. Jedna od žrtava, iako je živ, jeste i pukovnik VRS Dane Lukajić, koji skoro deset mjeseci čami u zatvoru u Zagrebu Predsjednik udruženja građana „Jadovno 1941” Dušan Bastašić cijeli život gaji sjećanje na svoje pretke i još desetine hiljada Srba koje su ustaše umorile i pobacale u jame u kompleksu ustaških logora Jadovno. Posljednjih deset godina to radi kroz „Jadovno 1941”, čija osnovna svrha je, kako je navedeno na portalu udruženja, „da pokuša stati u kraj zaboravu besprimjernog zločina koji se dogodio u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj početkom Drugog svjetskog rata u kompleksu ovog logora”. Zahvaljujući njegovom i entuzijazmu članova udruženja i

Ustaše sa žrtvom

Ustaški zločin 1941: Sjećanje na 525 ubijenih Srba iz Veljuna

Ustaše su u periodu od 6. do 8. maja 1941. godine ubile 525 Srba iz Veljuna, kod Vojnića. Prema podacima Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke, prije ubistava Srbi iz Veljuna bili su zvjerski mučeni u školi i žandarmerijskoj zgradi u Veljunu da bi ih ustaše poslije toga dovele u Hrvatski Blagaj, gdje su ih poklali i pobili sjekirama i maljevima. Žrtve su pobacane u iskopane jame u dolini između zgrade škole i katoličke crkve, te u prirodne jame pored tog mjesta. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 06. maja 2017. godine. Vezane vijesti: Zaboravljeni pravednici sa Korduna Sveta

Donja Gradina Foto: RTRS

U nedjelju obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina

U Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice u nedjelju, 5. maja, biće održana centralna manifestacija povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. Obilježavanje počinje u 8.30 časova služenjem Svete arhijerske liturgije u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici. Program će biti nastavljen u Spomen-području Donja Gradina, gdje će u 11.15 časova biti položeni vijenci na grobnom polju Topole. U 12.00 časova na grobnom polju Hrastovi biće služen parastos i pomen žrtvama ustaškog zločina – genocida, a vjerski obred podrazumijeva molitvu – pravoslavnu, jevrejsku i romsku, dok je u 13.00 časova planirano obraćanje zvaničnika. Uoči parastosa

Iz života Svetog Vladike Nikolaja: Iz logora Dahau

U logoru Dahau jednoga dana, patrijarh Gavrilo i vladika Nikolaj, nosili su na podužoj motki, zatvorsku kiblu punu ljudskog izmeta, da je isprazne. Patrijarh, budući snažniji, primicao je kiblu bliže sebi, pošto je vladika bio bolešljiv i iznemoćao. Tako, noseći preko zatvorskog kruga, Nikolaj posrne i padne na kolena, kibla udari o zemlju, pljuskajući se. Nemci, koji su se zadesili u krugu, smejali su se govoreći:” Vidite, vidite šta rade srpski popovi”. Oficir Nemac, koji ih je pratio, opominjao je bičem i ironično zapitao – Kako vam je? Patrijarh se unese u lice Nemcu, govoreći: “Slepče, zar ne vidiš da ste propali!”[[1]] Nemac stavi ruku na pištolj i zapita vladiku:

Spisak stradalih Srba Mostara u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945.

Inicijativa za sastavljanje ovoga spiska potekla je od potomaka stradalih Srba iz Mostara u Drugom svjetskom ratu. Spisak, u ovom obliku kakav je trenutno, uredili su članovi odbora za prikupljanje podataka o stradalim Srbima u Drugom svjetskom ratu sa područja Mostara: prof Ranko Čvoro, sveštenik Danilo Boro, Vlado Bulajić, pokojni Nikola Vuković, Rajka Daničić, pokojni Aleksandar Aco Došlo, pokojni Petar Pero Kovačević, Mladen Krnjeušić, pokojni Sreten Lazarević i Gojko Pantić. Značajnu pomoć je pružio i pokojni Radmilo Braca Andrić, kao i mnogi naši mostarci i mostarke širom svijeta koji su nam se javili i dostavili podatke o stradanju svojih srodnika. Što se tiče pisane građe, u izradi ovog spiska su bili

Postavljena nova ploča na mestu Topovskih šupa, apel državi da se logori obeleže

Na mestu nekadašnjeg nacističkog logora Topovske šupe povodom Dana sećanja i hrabrosti, 2. maja, predstavnici jevrejske zajednice otkrili su danas novu memorijalnu ploču Jevrejima i Romima stradalim u tom logoru i uputili apel državi da se to mesto i logor Staro sajmište adekvatno obeleže. Rabin Isak Asiel rekao je na komemoraciji prilikom postavljanja ploče da su Topovske šupe i Staro sajmište danas ispit za državu Srbiju i savest. „Sudbina ova dva objekta je ono što će odrediti biće našeg naroda i naše države”, rekao je Isail, prenosi Beta. Potpredsednik Jevrejske opštine Beograd Brane Popović kazao da je logor Topovske šupe mesto na koje su okupacione snage u saradnji sa kvislinzima

PODRŠKA UDRUŽENjU JADOVNO 1941. ZA AKTIVNOST NA DAVANjU NAZIVA GENOCIDU NAD SRBIMA

Udruženje Ognjena Marija Livanjska je na svojoj sednici Upravnog odbora, održanoj 28. februara 2019. godine, razmatralo aktivnosti i odluku Udruženja Jadovno 1941, a u vezi sa davanjem terminološke odrednice POKOLj za zločin genocida nad pravoslavnim Srbima koji je počinila Nezavisna Država Hrvatska. Kako se navodi u obrazloženju Udruženja Jadovno 1941, davanje terminološke odrednice od značaja je za kulturu sećanja i pamćenja brojnih nevinih srpskih žrtva postradalih u sistematskom zločinu izvršenom u periodu 1941-1945. u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, a od strane te države. Značajan putokaz u tom pravcu su i primeri drugih naroda koji su u određenom istorijskom trenutku bili žrtve genocidnog zatiranja. Tako je Mets-Jegern zločini nad Jermenima počinjeni od

Radoš Bajić: nova filmska priča „Vazdušni most“

Prošlo je sedam godina od završetka velike televizijske serije „Ravna Gora“, koja je realizovana u korpodukciji RTS-a i „Kontrast studija“. POGLEDAJ VIDEO Autor projekta i glumac, Radoš Bajić koji je u filmskoj naraciji prvi progovorio o srpskim podelama i dramatičnim događajima u Drugom svetskom ratu, iz potpuno nove istorijske i umetničke vizure, priprema novi igrani film i tv seriju, pod radnim naslovom Vazdušni most. Reč je o velikom filmsko-televizijskom projektu koji je inspirisan jednom od najvećih akcija spasavanja savezničkih pilota koja je izvedena u proleće i leto 1944. godine u selu Pranjani, podno Suvobora i Ravne Gore. U pranjanskom kraju još uvek se priča o čuvanju oborenih avijatičara. U skoro svakoj

Milovančev: Da li je potreban termin za imenovanje genocida nad Srbima u NDH?

Zadnjih dana aprila o.g. u javnosti se povela polemika oko termina Pokolj, koji je Udruženje građana Jadovno 1941. prošle godine predložilo kao imenitelj za zločin genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Reagovali su Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica iz Banjaluke, a zatim i Katedra za nacionalnu savremenu istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Katedra za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Javne ustanove „Spomen područje Donja Gradina“. Polemika je skrenula pažnju javnosti a možda je i dobro da je tako, da jednom vidimo gde smo i po ovom pitanju. Pokušaću da budem objektivan jer nisam bio zagovornik prihvaćanja pojma Pokolj kao najboljeg rešenja

Kukolj: Mlade generacije nikada ne smiju zaboraviti jasenovačke žrtve

 Predsjednik Gradskog udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke Dobrila Kukolj poručila da mlade generacije u Republici Srpskoj nikada ne smiju zaboraviti žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina. “Za istoriju kažu da je učiteljica života, zato je važno da mlade generacije dobro poznaju svoju istoriju da bi sačuvali od zaborava stradanje Srba, Jevreja, Roma i antifašista u sistemu ustaškog logora Jasenovac i da ne dozvole da se ovakvo zlo ponovi bilo kome”, rekla je Kukoljeva Srni povodom predstojećeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i Donjoj Gradini. Kukoljeva je zaključila da savremeni svijet više ne smije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.