arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

„Stepinac je glavni kamen spoticanja SPC i katolika“

Hrvatski kardinal Alojzije Stepinac bio je tema za rasprave Beograda i Zagreba, a sada stiže i na dnevni red u Rimu.

Nadbiskup Alojzije Stepinac youtube.com/Tuturutu
Nadbiskup Alojzije Stepinac
youtube.com/Tuturutu

U italijanskoj prestonici će u utorak i sredu biti održan prvi sastanak mešovite katoličko-pravoslavne komisije na kojem će se raspravljati o načinu i dužini rada Komisije koja bi, kako je ranije dogovoreno u Vatikanu, trebalo da izađe sa mišljenjem o kardinalu Alojziju Stepincu i njegovoj ulozi tokom Drugog svetskog rata.

Od tog mišljenja, naime, zavisi da li će Stepinac, koga Srbi smatraju zločincem, a koji je već proglašen blaženim, biti i kanonizovan. Iako nema zvanične potvrde održavanja ovog sastanka, hrvatski i srpski mediji pišu da će on biti održan 12. i 13. jula u Rimu, a papa Franja smatra da Komisija ne bi trebalo da razmatra taj slučaj duže od godinu dana.

– Papina odluka da oformi komisiju pre nego što dopusti formalnu kanonizaciju predstavlja izrazito fer i mudar potez, kao i čin kojim se izražava poštovanja prema SPC i srpskom narodu – smatra predsednik Centra za istraživanje religije, politike i društva Nikola Knežević, dodajući da sporna istorijska pitanja mogu da se reše isključivo dijalogom i usaglašavanjem oko istorijskih činjenica i nikako drugačije.

Ocenjujući da nema sumnje da je proces Stepincu bio montiran, kao i mnogi drugi u to vreme, jer se radilo o jednom revanšističkom komunističko – totalitarnom sistemu, Knežević je istakao da sa druge strane, postoje istorijske činjenice ili indikacije da je Stepinac podržavao režim NDH i prečesto bio pasivan u odnosu na zločine počinjene u NDH, kao i da je učinio vrlo malo ili ništa da se oni spreče.

Izvor: Vesti online

 

Vezane vijesti:

SPC i Rimokatolička crkva razgovaraće u Rimu o Alojziju Stepincu

Dve crkve licem u lice o Stepincu

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​