arrow up

Podijelite vijest:

Srpsku ijekavicu ne smijemo pustiti niz vodu

Skup "Srpski jezik i srpska jezička politika"
Skup “Srpski jezik i srpska jezička politika”

Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić izjavio je da se ijekavica ne smije “pustiti niz vodu”, jer će u tom slučaju oni koji su već uzeli srpsku ijekavicu kao svoj standard pretendovati i na narod koji govori ijekavicom i na teritoriju tog naroda.

“Ima mnogo onih koji bi želeli da se srpski jezik svede samo na ekavicu. To je izuzetno opasna stvar u političkom smislu. Takvu grešku ne smemo načiniti, jer će se ona sudbinski izuzetno loše reflektovati, možda već u bližoj, a u daljoj budućnosti svakako”, rekao je Stanić na skupu “Srpski jezik i srpska jezička politika”.

Na skupu organizovanom u okviru 60. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, promovisana je ijekavska varijanta Normativne gramatike srpskog jezika, koju je uz finansijsku pomoć Predstavništva Republike Srpske izdala Matica srpska.

Stanić je podsjetio da je srpski jezik zasnovan i na ekavici i na ijekavici i da u se u svom jezičkom standardu mora voditi briga o cjelini tog srpskog jezičkog prostora.

On je istakao da je veoma mnogo praktičnih razloga zbog kojih je već objavljen Pravopis srpskog jezika, a iduće godine biće objavljen i Rječnik srpskog jezika priređen za ijekavsko govorno područje, ističući da bi norma trebalo da važi na cijelom srpskom prostoru.

Jedan od razloga, kako je naveo, jeste taj što se ljudi u Republici Srpskoj zbog loše pokrivenosti medijskog prostora, “polako navikavaju na jezičke navike koje ne treba da budu srpske”.

“To ne znači da se mi plašimo jezičkih dodira sa onima sa kojima delimo jezik ili sa drugim jezicima. To nije ksenofobija nego samo treba da znamo šta to mi radimo u negovanju svog jezika, književnosti i kulture”, rekao je Stanić.

On je istakao da se “ne treba plašiti konflikta, jer su drugi narodi stvari već postavili tako da su njihove pretenzije na srpski jezički i kulturni prostor vrlo izrazite”.

Izvor: srna

Vezane vijesti:

Jezička briga za srpsku ijekavicu

Ćirilica u digitalnom dobu, sve od nas zavisi

Neophodan zakon o zaštiti ćirilice

 

 

 

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​