Ćirilica u digitalnom dobu, sve od nas zavisi

Datum objave: utorak, 13 oktobra, 2015
Veličina slova: A- A+

Sudbina ćirilice u 21. veku je prilično neizvjesna jer većina ljudi ima naviku da koristi latinicu. Iako ne postoje nikakve prepreke da se ćirilica koristi čak i u modernom, informatičkom svijetu, ona polako gubi bitku.

Miroslavljevo jevanđelje pisano je na ćirilici između 1169 i 1197.
Miroslavljevo jevanđelje pisano je na ćirilici između 1169 i 1197.

Gotovo da bi se moglo reći da u razgovorima o ćirilici postoji konsenzus oko dvije stvari. Treba joj skinuti balast politizacije i, drugo, ne može se govoriti o očuvanju, odnosno spasavanju ćirilice pri sadašnjem odnosu prema pismenosti i kulturi kao takvima.

Da bismo spasavali ćirilicu, moramo se pobrinuti za spas kulture, slažu se Matija Bećković i Dušan Kovačević.
Na pitanje kako uvesti ćirilicu u 21. vijek, Matija Bećković kaže:

– Veći je problem kako uvesti nas u 21. vijek, a ćirilica je ušla zahvaljujući Bilu Gejtsu. Ovdje se puno pričalo o tome da ćirilica nije za novu eru, a ispostavilo se da nismo mi.

Ljudi koji poznaju nove tehnologije dokazali su da su u tom tehnološkom smislu stvari vrlo jednostavne. Kad može kinesko, japansko i ne znam koja sve pisma, zašto ne bi mogla ćirilica. A kad bi znali da na svijetu veći broj ljudi piše ćirilicu nego latinicu uvidjeli bi da ćirilica neće stradati ako je mi ne zarezujemo… Teško njoj kad bi od nas zavisila – u svom stilu komentariše Matija Bećković.

Matija_Beckovic_004Slavni pisac Duško Kovačević je svoj iskaz o ćirilici naslovio “Sudbina narodnog pisma”. On smatra da je pitanje ćirilice suštinski vezano za naš ključni, gorući problem.- Briga da se naše ćirilično pismo očuva sve je teža i sa godinama i decenijama koje dolaze ta borba će biti skoro nemoguća. Kratkoročno gledano, mi danas, u ovom očaju i bijedi koja nas je kao narod snašla, možemo da donesemo neke zakone za spas ćirilice, ali ono što je suština problema našeg pisma vezano je za opstanak našeg naroda koji piše i govori ta već poprilično zaboravljena slova – navodi Dušan Kovačević. Čuveni dramski pisac kaže da su moguće povećane mjere opreza u školstvu – povećanje broja časova srpskog jezika sa posebnom pažnjom posvećenom ćiriličnom pismu.
– To može i to je potrebno, ali ono što školski sistem ne može, a što je dužnost i briga države, počiva u činjenici o katastrofalnoj demografskoj statistici. Podaci govore da nas je svake godine manje za oko 50.000 stanovnika. Prevedeno na ćirilicu; u odnosu na ukupan broj stanovnika koji se izjašnjavaju kao Srbi (i kunu se da pišu ćirilicom) do 2050. godine biće nas manje za oko 1,5 miliona.

To znači odumiranje jedne četvrtine azbuke. Ako bi se to nestajanje nastavilo samo tom prostom progresijom, za 200, 300 godina nestao bi ceo narod koji je nekad, ne tako davno, pisao nekim čudnim jezikom sačuvanim u staklenim vitrinama muzeja za izučavanje izumrlih jezika sa posebno izdvojenim rukopisom romana posvećenog nekom kamenom mostu, zvanom ćuprija, romana koji je prije 385 godina nagrađen Nobelovom nagradom – objašnjava Kovačević.

Porodica

Po njegovim rečima, očuvanje ćirilice može se ostvariti jedino i samo očuvanjem naroda, a to znači porodice, a to opet znači da je prva i najveća obaveza i briga države, briga o mladima i njihovim porodicama.
– U protivnom, šta će nam putevi i koridori koji će se uželjeti Srba, ali Srba više biti neće. Današnji urednik „Blica“, veliki gospodin Novak Đoković, mlad, pametan i za primer i čuđenje ozbiljan čovjek, sa suprugom Jelenom vodi fondaciju koja je prepoznala ovaj problem i koja posvećuje pažnju djeci i generacijama koje će očuvati i Srbiju i ćirilicu – zaključuje Dušan Kovačević.

Kako uvesti ćirilicu u novo digitalno doba

Novak kaže: Ne samo da je ćirilica dio našeg identiteta, nego je to pismo kojim su napisane sve naše knjige, tapije, krštenice i zakletve. Ako bismo to pismo zaboravili, ne bismo mogli pročitati svoju ličnu kartu, postali bismo neko drugi, rekao je jednom Matija Bećković. Moramo da sačuvamo naše pismo, ali to neće biti nimalo lako.

Ćirilica bez problema i u informatici

Dr Goran Vorotović, stručni saradnik na Mašinskom fakultetu, pojašnjava da operativni sistemi ne predstavljaju problem kada je reč o korišćenju ćirilice u informatičkom svijetu. Za sve ozbiljnije platforme operativni sistemi podržavaju ćirilicu.- Tehnički ne postoji nikakav problem da se ćirilica kao takva koristi u informatičkoj sferi. Druga je stvar što ljudi nemaju naviku da koriste ćirilicu i čitava ta informatička sfera je uglavnom obojena latinicom. I ne samo informatika. Izađite napolje, pogledajte izloge, bilborde, svuda oko nas je latinica, podseća Vorotović. On kaže da ne mora da bude tako. Kao dobar primjer korišćenja ćirilice navodi Mašinski fakultet.

– Veb-sajt i internet prezentacija su na ćirilici. Sve aplikacije, kako za nas tako i za klijente fakulteta, na ćirilici su. Naravno, postoji i dio na engleskom jeziku, ali mislim da je to pravi put kako da sačuvamo ćiricu. Svaka javna institucija bi morala da ima takav softver. Što se tiče nekih izuzetnih stvari, softvera za recimo projektovanje ili proračune, oni su na latinici, na stranom jeziku, i to se zasad ne može izbjeći, ali ono na šta možemo da utičemo jeste da u svim ostalim situacijama više koristimo ćirilicu – zaključuje Vorotović.

Izvor: SRPSKO UDRUŽENjE ĆIRILICA – TREBINjE

Vezane vijesti:

borba protiv ćirilice – borba protiv srpskog identiteta

Ćirilica – i kao trebinjska posebnost – Jadovno 1941.

OSNOVANO SRPSKO UDRUŽENjE “ĆIRILICA” – Jadovno 1941.

Prof. dr Ljubivoje Stojanović: Sačuvajmo ćirilicu za sebe …

SAČUVATI ĆIRILICU – Jadovno 1941.

Dragoljub Zbiljić: Osnivanje nove srpske nacionalne …

PREDLOŽEN ZAKON O ZAŠTITI ĆIRILICE – Jadovno 1941.

 




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top