arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Sećanje na vojvodu Sinđelića i junake sa Čegra

Odavanjem najviših vojnih počasti, polaganjem cveća i venaca kraj spomen kosturnice i bogatim kulturno-umetničkim programom nedaleko od Niša obeležen je veliki jubilej – 210 godina od legendardnog boja na Čegru.

(Fotografije T. Todorović)
(Fotografije T. Todorović)

Bitka resavskih junaka iz Prvog srpskog ustanka, koje je u borbama za oslobođenje Niša od Turaka i viševekovnog ropstva predvodio legendarni vojvoda Stevan Sinđelić, sa desetostruko brojnijim Osmanlijama, odigrala se 31. maja 1809. godine pored niškog sela Kamenica.

Videvši da je turska vojska u svom šestom pokušaju uspela da probije obruč na Čegru i upala u šančeve u kojim su bili srpski ustanici, vojvoda Sinđelić je ispalio hitac iz kubure u skladište baruta. Od eksplozije u barutani poginuli su i slavni vojvoda sa mnogobrojnim saborcima, ali i mnogo više turskih vojnika.

Za odmazdu i da bi zaplašili slobodoljubiv srpski narod, po nalogu Huršid paše, po svireposti poznatog turskog zapovednika Niša, neposredno posle bitke na Čegru od lobanja srpskih ustanika sagrađena je Ćele kula, jedinstveno spomen obeležje u svetu.

U Ćele kulu, pored puta od Niša za Carigrad, uzidane su 952 lobanje srpskih junaka. Vremenom, u sagrađenoj kapeli ostalo je samo 58 lobanja. Kada je 1833. godine prolazio kroz Srbiju francuski pesnik Alfon de Lamarten o Ćele kuli je potresen zapisao:

Počast ustanicima Stevana Sinđelića, među kojima je najviše bilo Resavaca, odali su predstavnici vlade Srbije i Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja, grada Niša i niške gradske opštine Pantelej, delegacije opštine Svilajnac i zavičaja slavnog Resavskog vojvode, Vojske Srbije i MUP-a i brojnih udruženja koja neguju slobodarske tradicije u Nišu i ovom delu Srbije.

Bogat i prigodan kulturno-umetnički program izveli su đaci niške OŠ „Čegar“, koja je obeležila 50 godina rada.

Autor: TOMA TODOROVIĆ

Izvor: POLITIKA

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobrila Kukolj

Banjaluka Svjedoči: Rođena sam u jednom od najljepših sela ko­je je smješteno na

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​