arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sarejevo

Sokolska župa Sarajevo

Risto Jeremić osnovao je početkom 1893. u Foči Srpsko sokolsko-pobratimsko društvo sa zadatkom da podiže fizički i moralno svoje članove i da vodi borbu protiv alkoholizma. Udruženje je osnovalo trezvenosnu sekciju. Austro-Ugarska vlast je sokolsko društvo zabranila i naredila da se gimnastičke sprave unište. Društvo je nastavilo rad kao trezvenjačko pod nazivom „Pobratimstvo, Družina pravoslavnih Srba u Foči“ i nastavilo je da neguje sokolske ideje.  (1) Stevan Žakula rođen je 26.12.1875. u Perušiću u Lici. Gimnaziju je svršio u Sarajevu, odakle je krenuo na filozofski fakultet u Gracu. U Gracu je bio u sokolskoj četi koju su obrazovali akademičari, koji su kasnije bili najoduševljeniji pobornici sokolstva u zemlji. Posle svršenih

Danas pomen srpskim žrtvama iz sela Čemerno

Članovi porodica 32 srpska civila koje su pripadnici muslimanskih formacija ubili u selu Čemerno u opštini Ilijaš prije 25 godina, danas će položiti cvijeće i prislužiti svijeće na spomen-obilježju u tom selu. Mirjana Cabo, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo, u čijoj će organizaciji biti obilježena godišnjica stradanja nevinih srpskih civila, izjavila je Srni da je polazak za Ilijaš iz Istočnog Sarajeva predviđen za 9.00 časova ispred Administrativnog centra Vlade Republike Srpske. Okupljanje učesnika skupa je od 10.00 do 10.30 časova kod hrama Svetih apostola Petra i Pavla na Nišićkoj visoravni, odakle će krenuti ka mjestu masovne grobnice i spomen-obilježju u Čemernu gdje će

Kapetan_Milos_Gagic.jpg

EKSKLUZIVNO Najsurovija fotografija nacističkih zločina u Srbiji skrivana 70 godina

Svedočanstva o borbi protiv nacista u kojoj su stradali mnogi ravnogorci, kao što je kapetan Miloš Gagić (32), i dalje su nepoznata i skrivena od šire javnosti. Miloš Gagić (obeležen sa X), Miodrag Kostić (obeležen sa O), učitelj u selu Velika Drenova, i njihova tri saborca čija su tela izložili nacisti u Trsteniku kao opomenu. Imena ostalih nisu poznata Dokaze o Gagićevom junaštvu u prvom pokretu otpora porobljenju Evrope u Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini (JVO), pod komandom Dragoljuba Draže Mihailovića, pronašao je u zaplenjenoj arhivi Gestapoa istraživač Ratko Leković. U toj arhivi su i tri fotografije koje “Blic” objavljuje posle 70 godina skrivanja. Među njima je jedna od najsurovijih fotografija

Kalendar genocida NDH nad Srbima u Hercegovini: ZLOČIN U SURDUPU (MORINE)

Himzija Bauk iz Ravni,komandir žandamerijske stanice u Fojnici, kod Grcka,  zatražio je i dobio od ustaških vlasti  odobrenje da odabere deset najuglednijih Srba, zatočenika u gatačkom zatvoru da ih pogubi kako on želi. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 23. juna 2017. godine. Noću 22.juna1941. ubacio je u kamion Muma Hasanbegovića 10 odabranih Srba, vezao ih lancima i konopcima i povezao prema  Nevesinju. Na raskrsnici puteva  kamion je skrenuo u pravcu Morina. Između sela Plužina i klisure Surdup kod mjesta Česma (Mala Čatrnja) izveli su ih iz kamiona i stavili na najstrašnije muke a zatim im glave smrskali maljevima i čekićima.” Tako su

Rusiji, s ljubavlju

Piše Jovan B. Dušanić Lipljanski U centru Banjaluke uskoro počinje izgradnja srpsko-ruskog pravoslavnog hrama Početkom aprila 2017. godine zvanično je objavljeno da će se u srcu Banjaluke (na trgu u naselju Aleja centar na Banjalučkom polju) graditi srpsko-ruski pravoslavni hram, i tako otpočeti s realizacijom ideje stare skoro stotinu godina. Njegovo preosveštenstvo, episkop banjalučki gospodin Jefrem izjavio je da se u julu 2018. navršava sto godina od stradanja ruske carske porodice Romanov, te da se nada kako će tada biti osveštani temelji hrama. NIKOLAJ DRUGI I SRBI Posle mučeničke smrti ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova u srpskom narodu se spontano pojavilo masovno ubeđenje da Srbi ne smeju da zaborave kako

Djeca Ustaše

Vremeplov: Dogovor Nemačke i NDH o iseljavanju Srba

Na današnji dan 1941. Godine nacistička Nemačka i takozvana Nezavisna Država Hrvatska su se na sastanku u Zagrebu tokom Drugog svetskog rata, dogovorile o iseljavanju u Srbiju oko 200.000 Srba, u duhu rasističke težnje da prekrštavanjem i prisilnim iseljavanjem Srba i fizičkom likvidacijom Srba od NDH bude stvorena, „rasno čista“ Hrvatska. 1783 – Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje prvi put su javno demonstrirali letenje balonom punjenim zagrejanim vazduhom. 1798 – Umro je italijanski avanturista Đakomo Đirolamo Kazanova, jedna od najslikovitijih ličnosti Evrope 18. veka, čije je ime postalo sinonim za latinskog ljubavnika. Tokom burnog života bio je učenik verske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar,

Četvrt veka od stravičnog masakra! Pobili sve Srbe, čak i bebu od 18 meseci!

Služenjem parastosa, paljenjem sveća i polaganjem cveća na spomen-obeležje u selu Ledići, kod Trnova, juče je obeleženo četvrt veka od krvavog pira muslimanskih falangi koje su svirepo likvidirale 24 srpska civila iz ovog sela. Pripadnici muslimanskih snaga su u junu 1992. godine mučki ubili srpske civile u selu Ledići, od kojih je najstarija žrtva, Ikonija Vasić, imala 92 godine, a najmlađa, Milun Tešanović, samo 18 meseci. Zločin, koji je započeo 3. juna u večernjim časovima, izvršili su pripadnici Armije BiH, regrutovani sa područja Sarajeva, te komšije muslimani iz susednog sela Dejčići. U zločinačkom pohodu na svoje komšije ubijili su deset članova porodice Vasić, čitavu porodicu Tešanović, koja je imala devet

CRNA LEGIJA

76 godina od nepriznatog genocida nad Srbima u NDH: Kalendar zločina u Hercegovini

Hrvatsko nasilje i zločini nad Srbima u aprilskom 1941 u pojedinim mjestima Hercegovine prekinuti su dolaskom italijanskog okupatora. Po Rimskim ugovorima zaključenim sa NDH 18.maja 1941. Italija je preuzela obavezu da povuče svoje snage iz II okupacione zone do kraja maja iste godine i da svu u toj zoni vlast preda Hrvatima. Do povlačenja Italijana život za Srbe u ovom području bio je snošljiv. Hrvatska država nije gubila vrijeme u pripremi genocida pa je po planu, organizovano krenula u njegovo izvršenje u Trebinju, Mostaru i Nevesinju. Kako je „svaki početak težak“ i da  krvožedne mase ipak neko treba uvede u samo ubijanje njihovih nedužnih komšija, u ova mjesta je upućena

Krajišnici, đe ćemo po domovnicu?

Pre dve godine, na dvadesetu godišnjicu „Oluje“, grupa studenata iz Beograda je organizovala protest ispred hrvatske ambasade. Ja sam, tog dana, spremio posebnu emisiju o proterivanju Srba iz Hrvatske i otišao sam da vidim skup, više zato što mi je hrvatska ambasada tada bila bukvalno na pet minuta od radnog mesta. Veče, negde oko osam sati, gomilica od najviše 150 mahom mladih ljudi. Malo se prošunjam, popričam, nigde ne čujem ijekavski, niti čujem zavičajne naglaske. Nigde jednog Krajišnika nema, sve sama deca iz Srbije. Neće Krajišnici da se zamere Hrvatima, zatrebaće putovnica, domovnica, šta ako ovi iz ambasade snimaju demonstrante? Te večeri sam, prvi i jedini put, ljut zbog krajiške

Draža Mihailović

Susret sa istorijom: Jugoslovenska vlada tvrdila da je Draža u zarobljeništvu

Oprečni stavovi savremenika o prvom evropskom gerilcu i njegovoj ulozi u ratu. Informaciju da je pukovnik Mihailović u Italiji dao general Dušan Simović O Dragoslavu Draži Mihailoviću napisano je i objavljeno na desetine knjiga, što kod nas, što u inostranstvu. Decenijama posle Drugog svetskog rata, autori su bili sasvim suprotnih ideoloških i političkih opredeljenja. S jedne strane su bili domaći istoriografi koji su na sve načine dokazivali njegovu izdajničku, kvislinšku i zločinačku ulogu tokom rata, a nasuprot njima stajali su autori iz političkog, emigrantskog miljea, dokazujući njegov patriotizam i antifašističko opredeljenje. Mora se priznati da su se tih godina javljali i strani istraživači koji su se bavili „imenom i delom“

Hrvatska štampa o Srbima i Srbiji početkom Prvog svjetskog rata

  dr Borivoje Milošević Filozofski fakultet Banja Luka1 Apstrakt: U radu je dat kraći prikaz pisanja hrvatske štampe o Srbima i Kraljevini Srbiji neposredno poslije atentata u Sarajevu, tokom julske krize i u prvim mjesecima rata. Štampom je dominirao oštar antisrpski ton, neskrivena mržnja i potreba da se srpski narod imenuje isključivim krivcem za izbijanje rata te zbog toga i kazni. Ključne riječi: Prvi svjetski rat, Srbi, Kraljevina Srbija, hrvatska štampa, propaganda, antisrpske demonstracije. Vijest o smrti austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda stigla je u Zagreb nedugo po atentatu, da bi službene potvrde bile objavljene predveče u posebnim izdanjima novina. Prve vijesti o atentatu izazvale su u najvećem hrvatskom gradu veliku

Udruženje učesnika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i roditelji 11 kampera iz Srbije nemaju dilemu da li su postupili ispravno UOSYU

Djeca u vojnom kampu – oružje za patriotsku upotrebu

Nekoliko ratnih veterana iz Srbije poslalo je djecu u Vojno-patriotski međunarodni kamp mladih u Rusiju. „Danas previše mazimo decu – moramo im dati šansu da i sami naprave svoj izbor“, kaže ratni veteran Petar Radujković (47), koji je početkom maja poslao svog 16-ogodišnjeg sina Miloša u Vojno-patriotski međunarodni kamp mladih u Rusiju. Fotografije uniformisanih mladića i devojaka, koje su se pojavile na društvenim mrežama i pojedinim medijima, ali i činjenica da su se golobradi tinejdžeri tokom sedmodnevnog boravka na obuci u kampu kod grada Kuznjecova latili oružja, izazvala je kontroverzne komentare. Međutim, ni organizator – Udruženje učesnika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, ni roditelji 11 kampera iz Srbije nemaju dilemu

Ustaše kolju srpskog mladića i ritualno skupljaju njegovu krv.

Podsećanje na strašna zla u hrvatskom ustaškom logoru Jasenovac: Pri klanju koljač Kojić je pio krv zatočenika

(Odlomci iz knjige „U mučilišti-paklu JASENOVAC“ Đorđa Miliše, vlastito fototipsko izdanje, Zagreb, 1945, reprint: NIP Politika, Beograd, 1991.) Uslijed stalnog pridolaska, u paklu Jasenovcu sakupio se golemi broj zatočenika. O podne, svi zatočenici pred kazanima čekali su poredani po dvoje u dugim nizovima („repovima“). Odjednom dojurio do pred same kazane automobil i iz njega izašao Ljubo Miloš. Dozvao glavnog kuhara i upitao, koliko ima zatočenika. Odgovorivši da će odmah izviditi i javiti mu broj, Miloš jedva spomene: „Nije potrebno, vas je“… nastavi svom šoferu, da mu iz auta preda njegovu „šmajsericu“, s kojom prostrelja nekoliko stotina zatočenika. Svi ostali razbježani zatočenici morali su se vratiti i preko mrtvih drugova primati

Radojka Milanović, Zrmanja kod Knina

Busije proslavile slavu: Ako zaboraviš odakle si, nećeš znati ni ko si

Busije obeležile dve decenije od nastanka najvećeg prognaničkog naselja u Srbiji i proslavile slavu. Ovde se skućilo 2.000 prognanih krajiških porodica Seme i uspomene, ikone i slave, grumen zavičajne zemlje, kamen iz temelja nekadašnjeg doma, preneli su prognani Krajišnici u Busije, nadomak Beograda, na golu ledinu između Batajnice i Ugrinovaca. Pre dve decenije udarili su prve temelje Tomići iz Virovitice, Bradonjići iz Podravske Slatine, Nikolići iz Kistanja. Sledili su ih i drugi krajiški domaćini iz Like, Dalmacije, sa Korduna i Banije. Na nekadašnjim golim ledinama niklo je najveće naselje prognanika iz Hrvatske, upisanih u listu izgona, od devedesetih do konačnog progona u „Oluji“, leta 1995. godine. Busije danas imaju više

Počinioci stravičnog zločina nad nedužnim srpskim civilma u selima Gornje Jošanice kod Foče moraju biti kažnjeni ukoliko se u BiH želi graditi mir i suživot, poručeno je danas sa obilježavanja 25 godina od ovog najmasovnijeg stradanja srpskog življa u gornjem Podrinju.

Ubice srpske djece, žena i staraca Jošanice 25 godina bez kazne

Počinioci stravičnog zločina nad nedužnim srpskim civilma u selima Gornje Jošanice kod Foče moraju biti kažnjeni ukoliko se u BiH želi graditi mir i suživot, poručeno je danas sa obilježavanja 25 godina od ovog najmasovnijeg stradanja srpskog življa u gornjem Podrinju. Na Nikoljdan, 19. decembra 1992. godine, muslimanska vojska iz Goražda je u osvit dana istovremeno upala u desetak jošaničkih sela svirepo ubivši 56 srpskih civila, među kojima je bilo troje djece, te veliki broj žena, djevojaka i staraca. Borac Vojske Republike Srpske Milorad Čančar, koji je bio među prvima koji su stigli u jošaničko selo Hodžiće nakon izvršenog masakra, kaže da su zatekli pobijene sve mještane. „Najpotresnija slika koja

NAJNOVIJE VIJESTI

Srpski Velebit

Pokušavam da se setim kada sam prvi put čula za Jadovno. Bilo

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.