arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Milan Nedić (Foto: Vikipedija)

R. Tucović, V. Đurić Mišina, A. Roknić: Polemika o Nediću

Iz lista „Danas“ prenosimo polemiku o generalu Milanu Nediću i o tome da li je njegova vlast „aktivno učestvovala u rešavanju jevrejskog pitanja u Srbiji“ Radosav Tucović: Nedićeva vlada aktivno učestvovala u rešavanju „Jevrejskog pitanja“ u Srbiji Istoričar Radosav Tucović o kolaboraciji Specijalne policije sa nacistima u Drugom svetskom ratu, za Danas Sva petorica zloglasnih šefova Specijalne policije u vreme nacističke okupacije Jugoslavije od 1941. do 1944, Božidar Bećarević, Svetozar Vujković, Ilija Paranos, Radislav Grujičić i Nikola Gubarev, dobrovoljno su sarađivali sa nacistima, odnosno sa Gestapoom, zaključak je master rada istoričara Radosava Tucovića, pod nazivom „Kolaboracija u Drugom svetskom ratu na primeru saradnje vodećih ličnosti Specijalne policije sa Gestapoom (1941-1944)“

Foto: Globus

Kako je Kardelj još 1971. priznao da je projekat zajedničke države propao

“Oci Jugoslavije” Tito i Kardelj pokrenuli su 1968. projekat ustavnopravne reforme federacije koji će završiti 1974. donošenjem novog, u biti konfederalnog Ustava. Bilandžić, hrvatski komunistički političar i istoričar, jedan od najbližih saradnika Franje Tuđmana, u svojim zapisima utvrdio je da mu je Kardelj lično, u jeku Hrvatskog proljeća, rekao da su se Tito i on dogovorili da idu u “razdruživanje” Jugoslavije U prvome dijelu svog članka o Dušanu Bilandžiću, objavljenom u prošlom broju Globusa, spomenuo sam Bilandžićev feljton, pod naslovom “Tito i raspad druge Jugoslavije”, objavljen, u 12 nastavaka, u Jutarnjem listu od 26. aprila do 9. maja 2011. (po prvobitnim zamislima, trebao je biti štampan i kao zasebna knjiga), i

Foto: Ilustracija

„Veritas“ saopštio imena 20 identifikovanih Srba

Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“ saopštio je danas imena 20 Srba koje je identifikovao Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu, od kojih je najstarija žrtva Todor Dukić iz Biljana Gornjih, kod Benkovca, rođen 1909. godine, a najmlađa Đurđica Milić iz Blatuše, kod Vrginmosta, rođena 1969. godine. Riječ je o stradalim na području sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine. Među identifikovanim su Branko Roknić iz Kordunskog Ljeskovca, kod Slunja, Ljubica Milić iz Blatuše, kod Vrginmosta, Milan Gruborović iz Malog Gradca – Glina, Neđeljko Karan iz Kestenovca – Vojnić, Miloš Dejanović iz Ruševice – Slunj, Ilija Dunović iz Primišlja – Slunj, Branko Milković iz Plaškog, Bogdan Logov

Foto Igor Marinković

Apel za izmjenu odredbe o državljanstvu: „Srpsko“ je ispravno u ispravama

Stručnjaci s pravom upozoravaju da bi država trebalo da promeni odluku o označavanju državljanstva u pasošima. Korišćenje sintagme „državljanstvo Republike Srbije“ umesto „srpsko“ nastavak je samoporicanja srpskog naroda Inicijativa Fevzije Murića, malo poznatog političara iz Novog Pazara, ima veći uticaj na institucije Republike Srbije od profesora, lingvista pa i Srpske akademije nauka i umetnosti. Bilo je dovoljno da Fevzija kaže da ga vređa što mu u pasošu piše da ima srpsko državljanstvo, pa da ombudsman Zoran Pašalić napiše preporuku da se, umesto toga, napiše – „Republike Srbije“. Poslednji je trenutak da država posluša struku i povuče spornu odluku. Iako deluje da je reč o birokratskoj izmeni, iza nje se krije

Ustaše slave nad telima žrtava u Donjoj Gradini

Nastavljena hajka na jasenovačke žrtve

U Hrvatskoj se nastavlja svakodnevna propaganda o preuveličavanju broja žrtava u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac, a desničari i dio medija sada žele da izjednače grobnicu u Macelju, gdje su partizani, navodno, ubili 1.000 ljudi sa jasenovačkim stratištem. Jedno od mnogobrojnih revizionističkih udruženja u Hrvatskoj „Macelj 1945.“ navodi da je to „najveće stratište“ u Hrvatskoj i žele ga izjednačiti sa fabrikom smrti u Jasenovcu, u kojoj su ubijani Srbi, Jevreji, Romi i antifašisti. Ovo udruženje, kao i ostale revizionističke organizacije u Hrvatskoj, kojih je sve više, tvrdi da se „Jasenovcem i jasenovačkim žrtvama manipuliše i da su stvoreni mitovi koji su rašireni i prihvaćeni u svijetu“. Ovakvi stavovi dolaze dan nakon

Originalan snimak- Ustaše kod Livna bacaju Srbe u jamu krajem jula ili početkom avgusta 1941.(foto:wikipedia.org)

Nije bilo strašno!? Novi skandal na HRT-u zbog Jasenovca (video)

Igor Vukić, koga portal „Indeks“ opisuje kao poznatog filoustaškog revizionistu, a koji je inače i advokat Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, gostovao je juče u emisiji „Dobar dan, Hrvatska“ na hrvatskoj državnoj televiziji, gde se svim snagama trudio da opravda, umanji ili negira zločine ustaškog režima i NDH. Jedan od glavnih falsifikata koje Vukić propagira jeste da je Jasenovac bio radni logor, a ne logor smrti, kao i da biti zatočenik u Jasenovcu i nije bilo toliko strašno, prenosi hrvatski portal „Indeks“. U tom tonu je napisana i Vukićeva knjiga „Radni logor Jasenovac“, koju je autor juče promovisao na nacionalnoj hrvatskoj televiziji. U emisiji je trebalo da gostuje i istoričar Hrvoje Klasić, ali je odbio da dođe kada

Kusturica: Da nije bilo Ekmečića, ostale bi magle u istoriji

Naš proslavljeni režiser u uvodnom slovu knjige, o velikom intelektualcu, njegovim stavovima, značajnom istorijskom radu, pogledu na svet… Činilo mi se da je on bio čovjek koji je znao baš sve Nikada mi nije bilo teže da pišem! Da li je tako zbog toga što ranije nisam pisao o istoričaru? Iz kojeg ugla reditelj piše o čovjeku koji je proveo naučni vijek pretvarajući dokumente kroz pronicljivost i obrazovanje u istorijsku sliku svijeta? Reditelj sve zna i ništa ne zna. Meni se činilo da je Milorad Ekmečić znao sve! Bili smo dva puta sugrađani, ali nikada nije došlo do susreta! Prvi put u Sarajevu, a poslije rata devedesetih u BiH, obojica

© Wikipedia / Inisheer

Može li se zločin u Jasenovcu proglasiti za genocid

Zbog toga što je genocid u međunarodnom krivičnom pravu postao zločin tek posle Drugog svetskog rata, Srbija i Republika Srpska ne mogu ništa da učine na pravnom planu da se ustaški zločini okarakterišu kao genocid u pravnom smislu. Međutim, istorijski gledano to jeste genocid. Ubijanje Srba u Jasenovcu, ali i sve ono što je prethodilo tome mora se na međunarodnom nivou okarakterisati kao genocid, rekao je predsednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik otvarajući u Banjaluci Konferenciju o Jasenovcu, koja je pre prestonice RS održana u Njujorku i Izraelu. „Osim utvrđivanja činjenica za sistem logora Jasenovac, treba ući i u pozadinu, odnosno pripremu jednog takvog zločina, koji se nije desio samo te godine kada se dešavao, već je

Progon profesora u danilovgradskoj Gimnaziji: Kriv zbog ćirilice

Piše: Ivan Milošević U stilu staljinističkih procesa u danilovgradskoj Gimnaziji „Petar Prvi Petrović Njegoš” održan je disciplinski postupak protiv Jugoslava Blagojevića, profesora matematike, koga je Nataša Latković, direktor, optužila da je sprečavanjem učenika da pročitaju naredbu o neradnim danima za 1. maj, koja nije bila napisana na ćirilici, napravio „teže” povrede radne obaveze. Saslušavanju Blagojevića prisustvovalo je dvadesetak građana koji su smatrali da je Blagojević samo branio ustavno pravo o ravnopravnosti ćirilice i latinice i da Latkovićeva zbog toga nema razloga da ga progoni. A da se sve odigra u staljinističkom maniru potrudila se Ana Jelić, ovlašćeni zastupnik u disciplinskom postupku, koja je odbila sve zahtjeve Blagojevića i njegovog advokata i

„Osporava genocid, a ovde dobija nagrade – to je skandal“

Beograd — 700.000 ubijenih Srba – simbolika ili istina? I sedam decenija od stradanja u ustaškom logoru Jasenovac dovodi se u pitanje i broj žrtava i stepen tog zločina. Istoričari kažu konsenzus je moguć kada se bude prestalo sa političkom zloupotrebom Jasenovca. Ustaše su da bi izbegle tragove mučilišta u Jasenovcu spalile sva dokumenta. Da su i sačuvani svi spiskovi zatvorenika koje je vodila uprava logora ne bi se moglo doći do preciznog broja ubijenih. Iz iskaza svedoka ustanovilo se da se žrtve nisu uvek registrovale. Od slika užasa nije se bežalo, ali se brojem, tvrde upućeni, licitiralo, krišom, i u vreme SFRJ. Devedesetih je ta licitacija javno eksplodirala. Debata

Izvlacenje_srpskih_zrtava_iz_jame.jpg

Srpski liberalni savet: Krvništvo komunističkih ubica

O zločinima komunista tokom i posle Drugog svetskog rata, u postkomunističkim zemljama, počelo je da se govori kada je pao Berlinski zid, 1989. godine. Novoformirane demokratske vlade otvarale su tajne dosijee, otkopavale masovne grobnice, pravile popise žrtava i dostojno ih sahranjivale. Od bivših jugoslovenskih republika najpre se oglasila Slovenija, otkopavajući masovne grobnice žrtava komunista. Onda je tajne arhive otvorila i Hrvatska, objavljujući dokumenta o poratnim likvidacijama u Zagrebu, da bi 31. marta Zagreb povukao prvi korak rapisujući međunarodnu poternicu za 86-godišnjim Simom Dubajićem, nekadašnjim Titovim majorom, kojeg terete za ubistvo 13.000 ratnih zarobljenika na Kočevskom rogu 1945. godine. Tako je, ironijom sudbine, Hrvatska postala prva zemlja bivše Jugoslavije koja je

110 godina od Austrougarske aneksije BiH: Uvod u Prvi svjetski rat

Ove godine se navršava 110 godina od aneksije Bosne i Hercegovine, od strane Austrougarske, što se smatra uvodom u Prvi svetski rat. Sve je počelo Aneksionom krizom ili kako je još poznata i kao Bosanska kriza, kada je 5. oktobra 1908. godine  car Franc Jozef proglasio aneksiju Bosne i Hercegovine.  Akt je donet bez prethodne saglasnosti velikih sila, čime je izvršena povreda međunarodnih ugovora i odluka sa Berlinskog kongresa 1878. godine. Austrougarska je svoj akt o aneksiji pravdala Mladoturskom revolucijom, izvedenom u leto 1908. godine, revolucijom turske vojske kojom je poništena odluka sultana Abdul Hamida II o ukidanju parlamenta, što je dovelo do krize i slabljenja turske moći, pogotovo u

DV: Zlo koje u Srbiji ubija i posle rata

Pre tačno devetnaest godina su avioni NATO na Niš bacili stotine kasetnih bombi. Smrtno je stradalo 15 ljudi. Mnoge kasetne bombe su ostale da i danas budu pretnja. Pa ipak, vlasti u Srbiji kao da su na njih zaboravile, piše Dojče vele. Sedmog maja 1999. Nišlijka Gita Jović otišla je na posao kao i svakog drugog dana. Bio je petak i dan kada je poslednji put bila stomatološka sestra. “Bio je tmuran neki dan“, priča Gita (59) za DW. “Čuli su se mlazevi aviona, neka galama. Mislila sam, negde će da odu. Odjednom, u desnoj nozi sam osetila jak bol. Tog trenutka mi ništa nije bilo jasno, a onda sam shvatila

Kolarić - pomen

Pakao u Svetoj Petki

KOLARIĆ – Na Kordunu je održan komemorativni skup u povodu obilježavanja 76. godišnjice stradanja nevinih civila, žrtava ustaškog režima koje su u aprilu 1942. godine ubijene ili zapaljene u pravoslavnoj crkvi Svete Petke na Kolariću. Svečanu liturgiju u hramu Vaznesenja Gospodnjeg te mali pomen uz uništeni objekt služio je kolarićki paroh Željko Vidaković. Komemoraciji u organizaciji SPC-a i VSNM-ova Vojnića i Karlovačke županije prisustvovali su žitelji mnogih kordunskih mjesta, predstavnici lokalnih vlasti i srpske zajednice u Hrvatskoj, poput saborskog zastupnika iz redova SDSS-a Borisa Miloševića i karlovačkog dožupana Mirka Martinovića, te brojni gosti iz antifašističkih udruženja i organizacija. Paroh Vidaković kazao je okupljenima kako je teško razumjeti strahotu koja se zbila

Pomenu na spomeniku srpskim i jugoslovensim žrtvama prisustvovali su predstavnici Republike Srbije / Tanjug

Održana komemoracija u logoru Mauthauzen

U nekadašnjem koncentracionom logoru Mauthauzen danas je održana komemoracija povodom 73-godišnjice oslobođenja U nekadašnjem koncentracionom logoru Mauthauzen danas je održana komemoracija povodom 73-godišnjice oslobođenja, na kojem je služen pomen na spomeniku srpskim i jugoslovenskim žrtvama. Pomenu na spomeniku srpskim i jugoslovensim žrtvama prisustvovali su predstavnici Republike Srbije, srpskog diplomatskog kora, kao i članovi srpskih klubova i organizacija. Odavanju počasti prisustvovali su potomci preživelih logoraša, na čelu sa Milošem Babićem, čiji je otac proveo 2,5 godine u zloglasnom nacističkom logoru pored Dunava. „Poštujmo tuđe žrtve, ali svoje najviše. Ovde je izvršen neviđen i bestidan zločin nad nevinim žrtvama i to ne smemo nikada da zaboravimo. Hvala svima koji su danas ovde,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.