arrow up

Podijelite vijest:

Položeni vijenci na spomen-ploči Draži Mihailoviću

Predstavnici udruženja “Stvaraoci Republike Srpske” i Ravnogorskog pokreta položili su danas u Petrovu vijenac na spomen-ploču đeneralu Draži Mihailoviću, podignutu na mjestu gdje je 20. aprila 1941. godine odbio da prizna kapitulaciju tadašnje vojske.

Predstavnici udruženja "Stvaraoci Republike Srpske" i Ravnogorskog pokreta, položili su danas u Petrovu vijenac na spomen-ploču đeneralu Draži Mihailoviću, podignutu na mjestu gdje je 20. aprila 1941. godine Draža Mihailović odbio da prizna kapitulaciju tadašnje vojske.
Polaganje vijenaca na spomen-ploču
Draži Mihailoviću Foto: SRNA

Predstavnik “Stvaraoci Republike Srpske” Miladin Nedić rekao je novinarima da je na današnji dan Mihailović donio odluku da digne ustanak u porobljenoj Evropi i brani čovječanstvo od fašizma.

Nedić podsjeća da je Mihailović, nakon što je saznao za odluku tadašnje Vlade Kraljevine Jugoslavije da potpiše kapitulaciju, održao govor svojoj jedinici navodeći da ne priznaje kapitulaciju i da počinje sa gerilskom borbom protiv okupatora.

Istoričar iz Beograda Radovan Kalabić kaže da je Lužanjak, visoravan na Ozrenu, prvo mjesto u Evropi na kome je pružen otpor nacističkoj Njemačkoj.

On je naveo da je Mihailović na tom mjestu izgovorio čuvenu rečenicu da srpski jezik ne poznaje riječ kapitulacija.

“Tako je i počeo prvi ustanak srpskog naroda protiv Hitlera”, rekao je Kalabić.

On smatra da su u zvaničnoj istoriji prećutana mnoga poglavlja.

“Mi, nažalost, tek iz nemačkih izvora saznajemo da je prvi oružani sukob bio u dobojskom selu Ševarlije, kada su Nemci objavili smrtovnicu svog tenkiste koji je poginuo u borbi sa brzim odredom na čijem čelu je bio Draža Mihailović”, rekao je Kalabić.

On je podsjetio da je Osmi bombarderski puk Kraljevine Jugoslavije prvi i jedini u to vrijeme u Evropi bombardovao teritoriju nacističke Njemačke, kao čin odmazde za bombardovanje Beograda, uzletevši sa aerodroma Rovine kod Banjaluke.

Spomen-ploča đeneralu Draži Mihailoviću, odnosno Ravnogorskom pokretu, u znak sjećanja na 20. april 1941. godine postavljena je na Lužanjku, visoravni na Ozrenu, 23. aprila 2005. godine, a ulica u Petrovu koja vodi do spomen-ploče nosi ime đenerala Draže.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Višegrad: Odata počast Draži Mihailoviću

Služen parastos generalu Draži

VOJISLAV MIHAILOVIĆ POLOЖIO VIJENAC NA DRAЖIN SPOMENIK

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​