arrow up

POSLJEDNJI BOЖIĆ VLADIKE JOANIKIJA (LIPOVCA)

Prilikom odstupanja 1945, u tužnim i mučeničkim danima Mitropolije crnogorsko-primorske, Sveti mitropolit Joanikije Lipovac, dočekao je Božić u Rudom. Tužne prizore potonjeg vladičinog Božića, opisao je učesnik zbivanja, Predrag Cemović. Pročitajmo i upamtimo! “ Božić je proslavljen vrlo skromno. Služio je sijedi mitropolit Joanikije. Asistiralo je više sveštenika. Poslije službe, blagoslovio je vojsku i narod. Govorio je svetiteljski: tiho i pobožno. Ovog Božića, stari arhijerej nije govorio o Vitlejemskoj zvijezdi i rođenju Bogočovjeka koji donosi „mir i dobru volju ljudima“, već o Velikom petku i Golgoti srpskog naroda, na čelu sa đeneralom Mihailovićem. Nikada veći broj vjernika na bogosluženju nije bio, nikada usrdnije i toplije molitve vjernici nisu izgovorili, obraćajući

Jadovničani, potomci, poštovaoci i sunarodnici naših Svetih novomučenika srpskih

U ove praznične dane, na isteku kalendarske godine, nastojimo sagledati i procijeniti da li je udruženje Jadovno 1941. tokom 2022. godine učinilo dovoljno i opravdalo povjerenje Vas koji ste na bilo koji način pomogli našu misiju. Pomogli i podržali bilo kroz posjete i čitanje priloga na sajtu www.Jadovno.com , našim stranicama na društvenim mrežama, prisustvovali našim tribinama, učestvovali na obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno 1941 – 2022, bilo da ste donirali novac ili opremu za naš rad. Najkraće, ono što bih izdvojio od urađenog je slijedeće: Ako već niste: PRIJAVITE SE ODMAH NA VIDEO KANAL JADOVNO 1941. https://www.youtube.com/channel/UCU0C… – Vas to ne košta ništa, a udruženju će mnogo značiti –

BADNJI DAN: Koliko varnica, toliko ljubavi, sreće, zdravlja, novaca, ovaca…

Badnjak (u nekim krajevima zvan i veseljak) je drvena oblica koja se kod pravoslavnih Srba obredno nalaže na vatru domaćeg ognjišta na Badnje veče. Drvo za badnjak, najčešće mlad i prav cer, siječe se ritualno rano ujutru na Badnji dan. Sječenje, priprema, unošenje i nalaganje izvode se kroz složene obrede, koji u raznim krajevima imaju različite forme. Izgaranje badnjaka popraćeno je molitvama da u narednoj godini ne manjka hrane, sreće, ljubavi i novca. Prema badnjaku se odnose kao prema ličnosti; upućuju mu pozdrave i prinose žrtve: žito, vino i med. Badnjak gori i tokom Božića: prvi posjetilac na Božić udara po njemu žaračem ili granom dok želi da sreća i

Đurđica Dragaš: Moje čudo u čudnoj 2022. godini

Kraj jedne i početak nove godine, vreme kada pravimo planove, ali još više podvlačimo crtu, zbrajamo i oduzimamo, razmišljamo o proteklih dvanaest meseci. Da li smo mogli bolje, jače, uspešnije? Jesmo li ispunili obećanja data  sebi i drugima, jesmo li „varali na kontrolnom“, razočarali ili usrećili svoje bližnje, možemo li da, bez stida, pogledamo svoj odraz u ogledalu? Iako je sigurno mnogo onih koji se ne osvrću i ne prave planove, onih koji žive samo za danas, verujem da je ipak više nas koji sebi postavljamo sva ova pitanja! Sećam se… i 2022. smo dočekali bez snega, u debelom plusu. Nije nam ipak, onako globalno, donela baš mnogo sunca i lepote.

U Danilovgradu održana tribina o Blagoju Jovoviću: Povratak srpskog osvetnika u Bjelopavliće!

U „Matici srpskoj“ u Danilovgradu sinoć je održana tribina povodom 100 godina od rođenja Blagoja Jovovića, srpskog osvetnika koji je 1957. godine u Argentini izvršio atentat na Antu Pavelića, ranio ga, od posljedica ranjavanja Paveliće je nešto kasnije i umro. Tribini je prisustvovala i Blagojeva kćerka, Marija, koja se obratila i zahvalila prisutnima što čuvaju sjećanje na njenog oca i njegov podvig. O životu Blagoja Jovovića, govorili su Miljan Stanišić iz Udruženja Bjelopavlića „Bijeli Pavle“, Ognjen Vojvodić, srpski analitičar, Tihomir Burzanović, autor knjige „Dva metka za Pavelića“ i Ivan Milošević iz Udruženja za genocid. Svi oni su zaključili da je vojska kojoj je pripadao Jovović pod komandom generala Draže Mihailović

Prije stotinu sedam godina, a imamo li mi kulturu sjećanja?!

27. decembar bi trebao biti dan kada mi koji se zovemo potomcima, mi koji kažemo kako smo ponosni na slavne i časne pretke, gromko zaćutimo.  Zaćutimo tako da eho tog muka potrese Jevropu. Jer…. Jeste li znali da je prvi koncentracioni logor u Jevropi, i to onoj civilizovanoj, onoj dvadesetog vijeka, bio napunjen Srbima? Znam, pomalo smo umorni od svih tih stradanja, od triptiha zločina dvadesetog vijeka , nad nama, jer smo Srbi. Pa će mnogi od nas umorno odmahnuti rukom – ništa novo, reći ćemo. A od tog, prvog u nizu sličnih i gorih, ako gore može biti, prošlo je već stotinu godina. Dovoljno za zaborav. Dovoljno za utapanje

Nemanja Zivlak: Priest’s wife (Popadija)

Dara, a strong and proud woman from Lika, was not afraid of a wolf or a hajduk. SRPSKI At the beginning of the Second World War, the parish priest of Donjolapac was priest Nikola J. Bogunović. He was born on January 3, 1908 in Zrmanja near Gračac. A humble, calm, quiet and God-pleasing priest who lived with his wife Dara and their sons Pavlo (Pajo) and Đorđe (Đokica). Each war brings great evil because it is a great evil in itself. At the beginning of May 1941, an absolute evil will knock on Father Nikola’s door, evil in black uniforms. After just one month, he was taken first to Gospić and then to

Istorija Srba u Hrvatskoj bila je hrvatski zabran

PREDSTAVLJENA IZABRANA DELA AKADEMIKA VASILIJA KRESTIĆA Na skupu u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu o izdavačkom i naučnom poduhvatu govorili su istaknuti naučnici i stručnjaci. Celokupnog mog naučnog dela ne bi bilo da nije bilo profesora Vase Čubrilovića, rekao je juče akademik Vasilije Krestić u emotivnom obraćanju prilikom predstavljanja njegovih sabranih dela u 15 knjiga u izdanju „Pravoslavne reči” i Arhiva Vojvodine. Na skupu u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu o izdavačkom i naučnom poduhvatu govorili su dopisni član SANU i univerzitetski profesor Mira Radojević, naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije dr Sofija Božić, direktor IP „Pravoslavna reč” Zoran Gutović

KO DANAS PLJUJE PO PREKODRINSKIM SRBIMA?

Jasna je i nedvosmislena činjenica da su Srbi prečani činili većinsku udarnu snagu u konačnom proboju Solunskog fronta i oslobođenju, a među njima je bilo 37% Srba sa „čudnim prekodrinskim prezimenima“. Piše: Ranko Radelić Onomad se na internet portalima pojavio tekst KO DANAS PLJUJE PO SENIMA VITEŠKOG KRALJA, čiji je autor izvjesni Rade Velizarov Erac, sa staništem, kako sam navodi – „srez Kraljevski“. Tekst je uglavnom korektan i na više od 90 procenata njegovog sadržaja se ne može staviti ozbiljna primjedba, a sa velikim dijelom sadržaja koji čine opšte i široko poznate činjenice o istorijskoj ulozi Aleksandra Karađorđevića u 1. svetskom ratu se možemo složiti. Tekstopisac u nekoliko navrata sugeriše

Novi Sad – Predavanje: Naseljavanje srpskih dobrovoljaca iz Like u vojvođanske oblasti (1921- 1941.)

U sredu, 28. decembra 2022. godine, u 19 časova, u Galeriji Prometej, ul. Svetozara Miletića 16, u Novom Sadu, biće održano predavanje na temu: Naseljavanje srpskih dobrovoljaca iz Like u vojvođanske oblasti (1921 – 1941.) Iz Like u vremenu 1921 – 1941. godine trajao je snažan kolonizacioni talas ka Banatu, Bačkoj, Baranji, Sremu i Slavoniji, a njegovu osnovu činili su dobrovoljci srpske vojske u Prvom svetskom ratu. Kolonisti nisu dobijali kuće, sami su ih gradili, najčešće od „naboja“ i prolazili su dug i težak proces prilagođavanja novom prostoru. Bolesti su ih kosile, naročito decu do dve godine i žene, usled teških uslova života i stanovanja. Vitalnost i snaga kolonističkih zajednica učinili su da

Počinje snimanje filma o stradanju srpske dece u nacističkim logorima tokom Drugog svetskog rata

Karl Petersen, šef nemačke komande za radnu snagu u NDH, u svom izveštaju od 20. jula 1942. navodi: izdvojilo se 3935 muškaraca, 3255 žena, te nešto više od 400 dece, koji su zatim poslati na rad u Nemačku i Norvešku. Bili su to Srbi pravoslavci koji su odvedeni iz svojih kuća. U Norvešku je poslato 102 dece od kojih je 32 stradalo, najmlađi među njima imao je samo 12 godina.U saradnji sa producentima iz Srbije i Norveške u planu je da u 2023 godini da se krenee sa snimanjem filma o stradnju srpske dece u nacističkim logorima tokom Drugog svetskog rata. Prema dosadašnjim istraživanjima producent Branko Dimović Dimeski došao je

PITAMO: Po čijem projektu će biti građen Memorijal Donja Gradina?

Arhitektonsko rješenje koje bi trebalo da bude uzor najavljenom timu je Memorijalni centar u Starom Brodu na Drini, nedaleko od Višegrada, autora Novice Motike. ENGLISH Obećanja o izgradnji Memorijalnog centra Donja Gradina slušamo već godinama. Intenzivnije od 2010. godine kada je urađen prvi prijedlog projekta koji nije dobio zeleno svjetlo na javnoj raspravi u Banjoj Luci. Prije godinu – dve od zvaničnika se moglo čuti da će projekat raditi jedna poznata kuća iz Amerike. Danas, na sastanku dva srpska Predsjednika, Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, nije pomenuto koje je to projektno rješenje. Nezamislivo je da Memorijal u Donjoj Gradini arhitektonski bude izgrađen po uzoru na memorijale žrtvama Holokausta kao npr.

Još jednom ponižene Jošaničke žrtve

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Foča Srđan Stanković ocijenio je danas da je puštanje na slobodu bez bilo kakvih mjera zabrane za šestoricu osumnjičenih za svirepi zločin nad srpskim civilima u Jošanici na Nikoljdan 19. decembra 1992. godine, još jedno ponižavanje žrtava i uvreda za preživjele. Stanković je naglasio da u radu pravosudnih institucija BiH nema ništa novo i normalno, jer zbog zločina nad Srbima niko nije osuđen ili zadržan duže od pet dana. „To je jedan neviđen zločin da se djeca od dvije godine zakolju na kućnom pragu, da to 30 godina niko nije osudio, da se drži u ladicama, a zna se pojedinačno ko je djecu ubio. Više niko

NAJAVA: „Ako te se sjetim jednom samo“

Projekcija dokumentarnog film „Ako te se sjetim jednom samo“, djelo Mire Lolić Močević Blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Porfirija, ukazana nam je velika čast da u prestonom gradu naše Srbije, u Hramu koji je svetinja i ponos svih Srba, predstavimo projekat u koji smo svi mi zadužbinari iz Republike Srpske zajedno utkali svoje srce – Zadužbinu za Kosovo i Metohiju. Dokumentarni film „Ako te se sjetim jednom samo“, djelo naše sestre u Hristu Mire Lolić Močević, kojoj dugujemo beskrajno hvala za njen trud, pokretna je slika života Srba na Kosovu i Metohiji danas. Slika pred kojom nijedan Srbin, gdje god da živi, neće ostati ravnodušan. Veliku zahvalnost za podršku

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.