arrow up

Godišnjica ubistva kralja Aleksandara: Slava kralju mučeniku

Aleksandar Prvi Karađorđević rođen je 1888. godine na Cetinju. Sin velikog kralja Petra, unuk drugog srpskog kralja Nikole Petrovića. Aleksandar je u sebi imao krv dvije viteške dinastije, imao je krv Njegoševu i Karađorđevu, bio je uman i hrabar, nije se libio da stane na čelo svoje vojske u najtežim momentima po srpstvo, nije se libio da zajedno sa svojom vojskom i narodom prođe albansku golgotu, ni on ni njegov već tada ostali otac kralj Petar. Predvodio je svoju vojsku u naletu kojim je slomljena kako naš narod kaže švapska sila, bio je opsjednut time da svu porobljenu braću kako ih je zvao oslobodi i ujedini, uspio je u tome

Američki general koji je hvalio srpsku vojsku

Daglas Mekartur, strateg sa Marne, heroj sa Pacifika i načelnik Glavnog generalštaba vojske SAD, tokom posete Beogradu septembra 1931. godine odao je priznanje hrabrosti i sposobnosti našeg vojnika. Daglas Mekartur (1880–1964) u istoriju je ušao kao jedan od najslavnijih i najviše odlikovanih američkih generala. Zapamćen je po akcijama tokom okupacije Verakruza 1914, napuštanju Filipina 12. marta 1942. uz legendarnu poruku „Vratiću se”, pobedama na Pacifiku tokom 1945, ceremoniji potpisivanja kapitulacije Japana 2. septembra 1945. i borbama u Korejskom ratu (1950–1953). Mekartur je akademiju Vest Point završio 1899. kao prvi u klasi, nakon čega je usledilo vrtoglavo napredovanje. Savremenici su ga opisivali kao egoističnog oficira, preokupiranog samoreklamerstvom. Ova karakteristika nije bila

Jovan Vuković: Posle bitke trista generala

“Posle bitke trista generala”, kaže narodna poslovica ali, uvek postoji ono ali. Sa arhivom ili bez nje, uprkos ideološkom moleraju, danas, sa ove vremenske distance, zdrav razum se mora zapitati: Zašto je dozvoljeno da ustanak počne u Srbiji? Srbija nije ostala bez političke pa i vojne organizacije a ipak je izvršena podjela na kolaboracioniste (vrlo revnosne) i ustaničku pamet. Zar obe nisu ekstremističke, zar razum nije bio u sredini te dve opcije ? Sva srpska inteligencija nije mogla stati u onih nekoliko aviona koji su poleteli na jug, gde je njena uloga ? Zar se komunistička propaganda naslonjena na tradicionalistička bratska osećanja prema Rusiji, nije mogla suzbiti razumom i svesti

Batić Bačević

Hladniji rat

A da se malo okrenemo budućnosti? Čemu to kopanje po ranama iz prošlosti, zar ne vidite da se time samo raspiruje etnička netrpeljivost, govorili su tronuto zapadni ambasadori i vodeći liberalni intelektualci dok su početkom devedesetih godina sveštenici vadili kosti iz hercegovačkih jama. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 25. oktobra 2016. godine. Nisu pomogli argumenti da je reč o zločinima o kojima se predugo ćutalo, da ima hiljade potomaka koji već decenijama traže grob svojih najbližih, dok su ustaški egzekutori umirali nekažnjeni na nekoj plantaži voća u Južnoj Americi. Ta vrišteća nepravda kao da je morala da ostane zacementirana u nekoj jami kako ne bi bila uzdrmana

alexzinoviev.jpg

PROROČANSKI INTERVJU ALEKSANDRA ZINOVJEVA IZ 1999. GODINE: 21. vek biće najstravičniji do sada

Podsećamo se dela intervjua poznatog ruskog disidenta i filozofa Aleksandra Zinovjeva (1922-2006), koji je dao pred svoj povratak iz Nemačke u Rusiju. Razgovor sa novinarom francuskog lista Figaro vođen je 24. jula 1999. godine u Berlinu. Posle kraha komunizma osnovni predmet vašeg istraživanja postao je zapadni sistem. Zašto? — Zato što se desilo ono što sam predvideo: pad komunizma doveo je do raspada Rusije. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 12. jula  2015. godine. Proizlazi da je borba protiv komunizma prikrivala želju za uništenjem Rusije? — Upravo tako. To govorim zato što sam u svoje vreme bio nevoljni saučesnik te za mene sramotne akcije. Rusku katastrofu su

Otpočela ekshumacija Srba stradalih u “Oluji”

Nadležni organi Republike Hrvatske otpočeli su danas, na području Ličko-senjske županije, proces ekshumacija sa preostalih registrovanih grobnih mesta na kojima su pokopani posmrtni ostaci žrtava srpske nacionalnosti, stradalih u akciji “Oluja”. Nadležni organi Republike Hrvatske otpočeli su danas, na području Ličko-senjske županije, proces ekshumacija sa preostalih registrovanih grobnih mesta na kojima su pokopani posmrtni ostaci žrtava srpske nacionalnosti, stradalih u akciji “Oluja”. Očekuje se da će proces ekshumacija na ovom području trajati dva radna dana i od svih ekshumiranih posmrtnih ostataka biće uzeti uzorci radi identifikacije metodom DNK analize, saopštila je Komisija Vlade Srbije za nestala lica. Sprovođenjem ekshumacija nadležni organi Hrvatske, nakon pauze od dve godine, nastavljaju proces ekshumacija

Navršilo se 27 godina od ubistva ekipe RTS-a iz Šabca na Baniji

Na današnji dan prije 27 godina na Baniji su iz zasjede ubijena četiri radnika Dopisništva RTS-s iz Šapca, a za taj zločin do danas niko nije odgovarao. Ubijeni su novinari Zoran Amidžić, Dejan Milićević, Bora Petrović i Sretan Ilić. U znak sjećanja na poginule koji su bili i ostali uzor u profesiji i na tadašnjem ratištu samo radili svoj posao, ispred medijske zgrade “Glas Podrinja”, postavljen je spomenik koji je Šapcu poklonio Slobodan Pavlović, investitor iz Republike Srpske, prenosi RTS. Pomen stradalim novinarima biće održan danas u 10.00 časova u Kvartu sjećanja u ulici koja od aprila ove godine nosi njihovo ime. Izvor:Srna Vezane vijesti: 23 godine od ubistva šabačkih

Boris Mitić: Postament istine – o filmu „Zaveštanje“ Ivana Jovića

„Zaveštanje” je dokument antologijske vrednosti, koji cementira istinu i tu istinu oplemenjuje i potvrđuje ubedljivim filmskim jezikom. Film „Zaveštanje” Ivana Jovića obavezna je lektira – humanistička, dokumentaristička i anti-viktimokratska – jer naći meru, postupak i emotivni kapital za takav poduhvat, takvu tematiku i takvu realizaciju jeste reprezentativna stvar i za mnogo osveštenije, osnaženije i dokumentovanije kulture od naše. U trenutku kada najjeziviji zločini Drugog svetskog rata bivaju relativizovani ‘izjednačavanjem svih totalitarizama’, sterilnim muzejskim postavkama i dnevnopolitičkom amnezijom tranzicionog preživljavanja, ovakvi vertikalni projekti imaju ulogu postamenta istine i, na neki anti-apsurdan način, nade u bolje sutra. Čista motivacija, kao osnovni element kvalitetne dokumentaristike, neupitna je i primetna na svakom planu –

Jelena_Saulic_Bojovic.jpg

Neustrašiva Jelena u borbi sa Bugarima i Austrougarima

Jelena Šaulić Bojović, učiteljica i heroina Prvog svetskog rata. Sa ocem Perkom je učestvovala u Topličkom ustanku 1917. godine, a potom se pridružila četi vojvode Boška Bojovića, za kojeg se kasnije udala Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 13. februara.  2018. godine. Školovala se za učiteljicu, ali istorijske prilike su je učinile ratnicom. Жelela je da uči đake, ne sluteći da će umesto krede držati pušku i bacati bombe. Da je živela drugačije i u nekom drugom dobu, možda bi joj struka podigla spomenik. Ovako joj je, na Pljevaljskom gradskom groblju, spomenik podiglo Udruženje ratnika i poštovalaca ratova 1912-1918. Jer, to je svojim delovanjem zaslužila Jelena Šaulić

Završne riječi tužilaštva 19. oktobra

Tužilaštvo BiH iznijeće 19. oktobra završne riječi u obnovljenom postupku koji se pred Apelacionim vijećem Suda BiH vodi protiv komandanta takozvane Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića i pripadnika te vojske Sabahudina Muhića za zločine nad Srbima u Srebrenici 1992. godine. Predsjedavajući Apelacionog vijeća Tihomir Lukes rekao je danas da će prije završne riječi Orićev branilac, advokat Lejla Čović, uložiti posljednje materijalne dokaze. Čovićeva je objasnila da je riječ o dokumentima koji pokazuju koje je zadatke Orić obavljao za federalno Ministarstvo boraca i da nije mogao uticati na status zaštićenog svjedoka Tužilaštva BiH “O-1”, odnosno na njegovo skidanje sa spiska boraca takozvane Armije BiH. Tužilac Miroslav Janjić usprotivio se ulaganju

UEFA kažnjava zagrebački Dinamo po prijavi Vlada Glođovića

Disciplinska komisija Evropske fudbalske unije kazniće „modre” jer su njegovi navijači na utakmici protiv Anderlehta isticali ustaške simbole. Disciplinska komisija Evropske fudbalske unije (UEFA) kazniće zagrebački Dinamo jer su njegovi navijači na utakmici u Briselu protiv Anderlehta isticali ustaške simbole i to po prijavi Srbina Vlada Glođovića, prenose hrvatski mediji. Glođović, koji je na meču Lige Evrope u Briselu bio kao delegat UEFA za bezbednost, primetio je na tribinama zastavu sa slovom U, isto kao i čovek iz FARE-a. Takvo isticanje UEFA tretira kao rasizam, a Dinamo se tereti i za paljenje pirotehnike, bacanje tvrdih predmeta u teret i zbog tuče, zbog čega bi mogao da bude kaženjen utakmicom bez

Veljko Lazić

Lazić: Zahtijevamo kompletnu reformu Instituta za nestala lica

Zamjenik predsjednika Republičke organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić izjavio je da ova organizacija neće odustati od zahtjeva za kompletnom reformom Instituta za nestala lica BiH. “Ukoliko ne dođe do rekonstrukcije Instituta za nestala lica BiH tražićemo da Republika Srpska formira operativni tim koji će raditi na traženju nestalih lica iz Republike Srpske”, rekao je Lazić Srni. Lazić je naveo da su ovakvi zaključci usvojeni na Skupštini Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila održanoj u Banjaluci, povodom obilježavanja 15. septembra – Dana nestalih u Republici Srpskoj. On je napomenuo da je Republička organizacija nezadovoljna radom Tužilaštva i Suda BiH na procesuiranju ratnih zločina

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

Hrvatima smetaju i srpske kosti!

Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 31. januar  2016. godine. Srbi u dolini Neretve od 1995. godine suočeni su sa „nacionalnim inženjeringom“ Hrvatske i kontinuiranim „krstaškim ratom“ Katoličke crkve da u potpunosti promeni etnički sastav stanovništva. Od najmanje desetak etnički čistih ili pretežno srpskih sela, danas su to još jedino Prebilovci, a odlukom kantonalnih i opštinskih vlasti da izdaje u zakup zemljište oko Hrama Vaskrsenja u čijoj kosturnici su posmrtni ostaci 4.000 nevinih žrtava ustaša iz 1941, šalje se jasna poruka Srbima da nisu dobrodošli. Ovo, u intervjuu za „Vesti“, ističe Milenko Jahura, predsednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva Prebilovci. Njegova izjava da je zemljište oko crkve

Kraljica_2.jpg

SOKOLI NA KORČULI

Sokolska društva na Korčuli bila su u sastavu Sokolske župe Mostar. Sokolsko društvo Korčula priredilo je 13. marta 1932. proslavu 100-godišnjice rođenja slovenskog preporoditelja i osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tirša. Uprkos lošem vremenu, povorka svih sokolskih kategorija, sa društvenom zastavom i muzikom, obišla je gradske ulice, iskićene zastavama. Starešina društva Bernardi J. Mato otvorio je u dvorani Jugoslavenskog doma svečanu matineju, kojoj su sudelovali predstavnici vlasti i udruženja, i brojna publika. Nakon odsvirane čehoslovačke i jugoslovenske himne prosvetar dr. Juraj R. Arneri u dužem predavanju istakao je lik dr. M. Tirša, prikazao njegove ideološke i organizatorske sposobnosti kao osnivača sokolskog pokreta. Istakao je njegove vrline kao čoveka, koji je ne

Srpska priča

Poslednja knjiga na kojoj sam radio ujedno je i nešto najbolje na čemu sam do sada kao istoričar radio.  Reč je o memoarima majora Aleksandra Miloševića, koje sam priredio za štampu, napisao im predgovor i, nakon istraživanja, biografiju autora – ukupno na više od 200 stranica, pa je zato osećam i svojom. Major Aleksandar Milošević je bio izvanredna, ali gotovo anonimna ličnost srpske istorije: rođen je na Vidovdan 1910. u selu Saranovo u Šumadiji, u porodici ratnika i težaka; bio je jedan od najbolje rangiranih pitomaca Vojne akademije u Beogradu u svojoj klasi 1930-ih godina, nakon čega je, baš u predvečerje svetskog rata, 1939. dobio službu u Prizrenu; junački se

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.