Ruganje pravdi i žrtvama ratnih zločina kontinuitet je u političkoj karijeri Ivana Vekića, koji se danas pokušava vratiti na političku scenu osnivanjem marginalnih stranaka ekstremno nacionalističkog predznaka, igrajući pritom na sigurnu kartu emocija branitelja To neće ići! Ja sam maloprije rekao i ponovit ću, mi smo se pokazali u punoj snazi. Našu snagu su do sada vidjeli naši pravi neprijatelji, naoružani, mogli bi je vidjeti i ovi politički i saborski i ostali – ovako je za Dnevnik HRT-a svoj nedavni poziv na informativni razgovor u osječki DORH prokomentirao odvjetnik i političar Ivan Vekić, koji je od ljeta 1991. do proljeća 1992. bio ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske. U normalnoj državi

Oni koji imaju stanarsko pravo pod povoljnijim uslovima moći će da otkupe stanove samo u Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu Odluka Vlade Hrvatske da se izbeglicama omogući otkup stanova po povoljnim uslovima na osnovu stambenih prava odnosi se samo na prostor Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema i doneta je pod pritiskom Hrvata povratnika, a ne da bi se olakšalo srpskim izbeglicama, kaže za Press Miodrag Linta, predsednik Koalicije izbegličkih udruženja iz Hrvatske. On kaže da je izjava potpredsednika Vlade Hrvatske Slobodana Uzelca pogrešno protumačena zbog čega su mnogi pomislili da će svi Srbi bez uslovljavanja moći da iskoriste nekadašnje stambeno pravo. Pomenuti prostor je do 1998. bilo pod

Protivrečja i misterije poglavlja 23 Poštovana gospodo, Obraćam vam se uoči predstojećeg odlučivanja o pristupu Republike Hrvatske EU zakazanog za 11. mart ove godine. Zvanično, tog datuma bi trebalo da bude saopšten privremeni izveštaj EK o ispunjavanju uslova za poglavlje 23. Ovo poglavlje, kao što je poznato, odnosi se na Pravosuđe i osnovna prava u pristupnim pregovorima Hrvatske s Evropskom unijom i – kako se može razumeti – formalno i zvanično jedino je još preostalo nerešeno pitanje oko hrvatskog dobro trasiranog puta evrointegracije. Ukoliko 11. marta privremeni izveštaj bude pozitivan, što je i očekivanje u „dobro obaveštenim krugovima“ EU, taj dan  bi mogao biti i ključni datum za uspešni završetak

BEOGRAD – Predstavnici više od 100 izbjegličkih udruženja u Srbiji predaće tokom sljedeće nedjelje srpskom parlamentu tekst rezolucije o poštovanju ljudskih prava izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske i građana Srbije koji su oštećeni u svojim pravima u Hrvatskoj. Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta rekao je novinarima da će tekst rezolucije biti predat šefovima svih 10 poslaničkih grupa u parlamentu Srbije, koje će zamoliti da izglasaju tu rezoluciju. Linta je rekao da izbjegli Srbi iz Hrvatske tom rezolucijom traže da se konstatuje da se u Hrvatskoj krše ljudska prava izbjeglih Srba, te da parlament Srbije pruži punu podršku zahtjevima u peticiji izbjegličkih udruženja kojom se traži poštovanje

BEOGRAD – Predstavnici izbjegličkih i zavičajnih udruženja Srba iz Hrvatske predali su danas predsjedniku Srbije Borisu Tadiću kopiju prikupljenih 45 000 potpisa podrške peticiji koja se odnosi na poštovanje njihovih imovinskih i ljudskih prava i zatražili njegovu podršku rješavanju izbjegličkih problema. Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta, u pratnji predstavnika izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske, predao je kutiju sa potpisima na pisarnicu zgrade Predsjedništva Srbije. Linta je rekao novinarima da predstavnici 103 izbjeglička udruženja namjeravaju da kopije ovih potpisa podrške predaju na dvadesetak adresa u Srbiji i međunarodnoj zajednici. “Ovom akcijom apelujemo da predsjednik Tadića i sve druge relevantne institucije u međunarodnoj zajednici pomognu da se konačno pronađe trajno i

Predstavnici Srba proteranih iz Hrvatske i potomci žrtava ustaških zločina u Nezavisnoj državi Hrvatskoj ogorčeni su potezom Udruženja hrvatskih ratnih veterana, koje je juče u Banjaluci organizovalo potpisivanje peticije pod nazivom „Stop majorizaciji Hrvata u BiH” Član Organizacionog odbora za potpisivanje peticije Igor Bašić rekao je juče da se „neravnopravnost Hrvata u BiH ogleda i kroz Izborni zakon kojim se omogućava ignorisanje legitimne izborne volje hrvatskog biračkog tela u BiH. Bašić je istakao da je više potpisa prikupljeno u Banjaluci nego u Sarajevu. Međutim, predsednik Udruženja Srba izbeglih iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan kaže da ga više ništa ne iznenađuje, pa ni to da Srbi u centru Banjaluke potpisuju peticiju

U upravo započetoj kampanji otkapanja grobnica sa žrtvama partizanskih zločina ključna je uloga dodijeljena Hrvatskoj televiziji. Već na primjeru prve takve grobnice, u Kustošiji, vidjelo se kako će to izgledati. Čim rovokopači uklone prvi sloj zemlje, tu će se stvoriti kamere HRT-a, a prilog će raditi netko potpuno nepoznato, mlado novinarsko stvorenje za koje se očito pretpostavlja da će posao obaviti bez suvišnih zašto i kako. Pa ipak, baš je poslušni HRT već uspio nasapunati dasku naručitelju ovih velikih radova. U izvještaju o iskapanju u Kustošiji, koje je navodno počelo ovih dana, objavljen je i razgovor s jednim svjedokom napravljen, pisalo je lijepo u dnu ekrana, još u ljeto prošle

Srbija – Hrvatska – izbjeglička udruženja BEOGRAD – Predstavnici izbjegličkih udruženja i zavičajnih klubova Srba iz Hrvatske uručiće sutra u 12.00 časova predsjedniku Srbije Borisu Tadiću kopiju prikupljenih potpisa podrške peticiji kojom se traži pravično i trajno rješavanje imovinskih, stanarskih, stečenih, statusnih i drugih prava izbjeglih i prognanih lica i drugih građana Srbije koji su porijeklom ili imaju imovinske interese u Hrvatskoj. Predsjednik Koalicije udruženja izbeglica iz Hrvatske Hrvatske Miodrag Linta rekao je na konferenciji za novinare u Beogradu da su izbjeglička udruženja Srba iz Hrvatske prikupila 45 000 potpisa podrške peticiji izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske. On je dodao da su predstavnici 100 izbjegličkih udruženja i zavičajnih klubova

Čekićeva priča je kriterijalno neobavezujuća kafanska priča mržnje. A i njegove teze više liče na kafanske nego na naučno istorijske. U nauci, to očito Čekić ne zna (jer kad bi znao, ovakvu bi njegovsku istoriju, zaobilazio u širokom luku) hipoteze i teze ništa ne vrijede bez argumenata, a argument nikad nije bio niti je mogao biti zapjenušani govor mržnje. Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” profesor doktor Miloš Kovačević, jedan od vodećih stručnjaka opšte lingvistike na srpskom govornom području. On ističe da se Čekić kao kod onih kojima znanje nije u saglasnosti sa zvanjem, nadoknađuje “nekontrolisanim izlivom mržnje pomoću što “gromoglasnijih a neprimjernih riječi” bez ikakvog stvarnosnog uporišta”. *

1. SKK: Gospodine Obradoviću, Dveri već preko decenije deluju u srpskoj javnosti kao udruženje građana. Aktivnosti Vaše organizacije su veoma raznorodne,od humanitarnih akcija, pisanja tekstova i knjiga, preko internet sajtova do televizijske produkcije i održavanja masovnih skupova. Ipak, 10.2.2011. objavili ste ulazak u političku arenu. Šta je to što Vas je navelo na pomisao da dosadašnji način nastupanja, u obliku patriotske NVO nije više dovoljan, te da je neophodno kandidovati se na izborima? BO: Tačno je da Dveri poslednjih godina predstavljaju jednu od najaktivnijih srpskih NVO koja raspolaže širokim spektrom aktivnosti od štampanog izdavaštva časopisa i knjiga, preko tribina i predavanja širom Srbije, regiona i rasejanja, internet prezentacija, nezavisne TV

Najniža vrsta napada istoričara Smaila Čekića na srpsko nacionalno biće, kulturu, religiju, Srpsku pravoslavnu crkvu jeste, u stvari, pravi fašistički napad na jedan narod, iako lično ne volim da koristim tu reč. Izjavio je to u intervjuu za “Glas Srpske” specijalni izaslanik Svjetskog jevrejskog kongresa i šef Predstavništva RS u Izraelu Arie Livne. Najniža vrsta napada istoričara Smaila Čekića na srpsko nacionalno biće, kulturu, religiju, Srpsku pravoslavnum crkvu jeste, u stvari, pravi fašistički napad na jedan narod, iako lično ne volim da koristim tu reč. Izjavio je to u intervjuu za “Glas Srpske” specijalni izaslanik Svjetskog jevrejskog kongresa i šef Predstavništva RS u Izraelu Arie Livne. * GLAS: Kako gledate

Desilo se i to. Dveri su rekle da politici. Unutar naših redova (tako se valjda kaže u političkom žargonu), istovremeno osećaj skinutog tereta i nabacivanja novog. Unutar redova javnosti, reakcije su podeljenje. Mediji Mediji, koje već godinama bezbrojnim akcijama, temama, časopisima, knjigama, tribinama, pokušavamo da zainteresujemo makar da iz prirodne novinarske radoznalosti zagrebu ispod presuđenog ekstremizma i desničarske klerofašističke paracrkvene površine kojom su nas obavili kao velom nezaslužene tajne, vrlo pristojno su izvestili sa konferencije njima u čast. Pritom, tome su zaslužne pre svih novinske agencije koje su se potrudile da izveste tačno, tako da ni drugima nije ostavljeno previše prostora da to urade pogrešno. Toliko o štampanim medijima. Elektronski