Ove godine, predstavnici hrvatske vlasti, među kojima se istakao ministar unutarnjih poslova g. Karamarko, u vidu odavanja počasti žrtvama totalitarnih režima, položio je cvijeće u Daksi kod Dubrovnika, na grobove strijeljanih suradnika talijanskih fašističkih i njemačkih nacističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu. Njega nije zanimalo koliko je ljudi izgubilo živote zaslugom tih okupatorskih slugu, već samo njegova namjera da jasno naglasi kojoj političkoj opciji pripada. Da bi sebi dao veći značaj, nazvao je Tita ratnim zločincem. Ponašanje g. Karamarka, kao i nekih drugih iz političkog vrha Hrvatske, ne bi bilo čudno da nije ministar u Vladi RH, koja bi trebala provoditi i štititi ustavni poredak. Dok u preambuli Ustava RH

Predsjednik Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik izjavio je da eventualno posredovanje Turske u dijalogu Beograda i Prištine bilo protivno interesima Srbije, jer je Ankara među prvima priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i najjače se zalaže za državnost te srpske pokrajine. „Turska je tokom rata devedesetih bila na strani srpskih neprijatelja, a ni danas takav odnos nije drugačiji“, rekao je Dodik, komentarišući izjavu šefa turske diplomatije Ahmeta Davutogluga da je Ankara zainteresovana da se direktnije uključi i posreduje u dijalogu Beograda i Prištine, s obzirom na uspjeh koji je postigla kada je riječ u obnavljanju odnosa Srbije i BiH. „Oni /Turska/ nisu nikada radili u interesu Srbije i srpskog naroda, tako

Tokom prošlog mjeseca vicepremijer Slobodan Uzelac bio je vrlo prisutan u javnosti reagirajući na, hajmo reći, neprimjerene izjave i postupke pojedinih državnih rukovodilaca, pa i same premijerke Jadranka Kosor u čijoj Vladi sjedi. Ocijenio je, između ostalog, neprimjerenim njeno pozdravljanje haških generala i njen odlazak na Kosovo u momentu kad su na sjeveru Kosova vladale etničke napetosti, kao i njenu izjavu o prijateljstvu Kosova i Hrvatske. Ipak, u cijeloj toj medijski podgrijanoj atmosferi, uzrokovanoj istupima rukovodilaca obiju država, u Hrvatskoj tokom ljeta nije bilo međunacionalnih incidenata. – Odnosi među ljudima opet su bolji nego odnosi među političkim liderima, iako je ne tako davno bilo obrnuto. Očito se približavaju izbori. Ovaj

(Svesni smo da naši savremenici, ovde u Makedoniji, znajući da Srbin biti u očima mnogih ljudi loše stoji, traže da se to ne ističe baš previše) Politička pogodba vladajućih makedonsko-albanskih čelnika konačno je „presečeno“ i najavljeno da će jednom već proletos odloženi popis stanovništva imovine i domaćinstava u Makedoniji biti održan od 1. do 15. oktobra. Gde su su Srbi u tom pripremnom periodu. Po svemu sudeći mnogo toga podseća i na neke prethodne „pripreme“ uoči popisa stanovništva gde smo što vlasttitom mnogo više voljom odozgo, bili moneta za potkusurivanje. I sada nas je zvanično po statističkom registru iz 2002. manje od dva odsto u Makedoniji. Sada se obećava bolja