Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić uputio je poslaničko pitanje ministru odbrane BiH Selmi Cikotiću „da li će Ministarstvo odbrane BiH provesti istragu i utvrditi odgovornost pripadnika Oružanih snaga BiH koji su znali za postojanje masovne grobnice ubijenih srpskih vojnika i civila u Kasarni `Adil Bešić` u Bihaću, čime su svjesno prikrivali dokaze o počinjenim ratnim zločinima i štitili njihove počinioce?“. On je u obrazloženju poslaničkog pitanja na današnjoj sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH ukazao da je neophodno da Ministarstvo odbrane provede istragu i utvrdi odgovornost glavnokomandujućih u tom vojnom objektu kako se ovakve stvari nikada više ne bi dešavale. Jovičić je podsjetio da su 19. i 20. septembra, prema nalogu Tužilaštva BiH, pripadnici Operativnog tima Vlade

Uskoro bi trebalo biti nastavljeno suđenje bivšem karlovačkom rezervnom policajcu Жeljku Gojaku kojeg optužnica tereti da je u jesen 1991. godine sa više zasad nepoznatih pripadnika ZNG-a ušao u obiteljsku kuću Marka Roknića i sa više hitaca ubio njega, njegovu 14-godišnju kćer Danijelu i Markovu sestru Dragicu Ninković. U prethodnoj raspravi nije sudjelovala sudsko-medicinska vještakinja dr Vedrana Petrovečki, jer je protiv nje pokrenut kazneni postupak, pa nije u mogućnosti davati svoje mišljenje zbog privremene zabrane obavljanja djelatnosti. Okrivljeni Жeljko Gojak je izjavio da želi iznijeti svoju obranu prije psiho-vještačenja te je iznio odbranu na način kojim negira izvršenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. On tvrdi da je

Trinaestog novembra 1995. dođe komandir odjela, pruži mi neki papir i kaže da imam deset minuta da se spremim i napustim ćeliju. Pogledam papir, a ono rješenje o ukidanju pritvora. Kažu da nisam kriv za pobunu protiv Republike Hrvatske i da mogu kući. A za onih 97 dana nepotrebno provedenih u zatvoru nikome ništa, pojeo vuk magarca Jovo Garojević iz Vojnića radio je prije i za vrijeme rata 1991-95. kao učitelj. Nikada nije bio član nijedne političke stranke. „Oluju“ je dočekao u Vojniću i nije otišao u izbjeglištvo. Bio je uhapšen 1995. i proveo je 97 dana u zatvorima u Ozlju, Karlovcu i Remetincu, bez ikakve optužbe ili opravdana razloga.

U organizaciji Veća srpske nacionalne manjine na mesnom groblju u Borovu održan je parastos žrtvama rata od 1991. do 1996. godine i otkrivena spomen-ploča na koju su uklesana 52 imena. – Mislim da smo odužili dug prema žrtvama poslednjeg rata, čija su imena uklesana u kamen i u večnost. Na ovoj ploči je 52 imena, tačno koliko i godina ima nedelja. To znači da je svake nedelje po jedan stanovnik našeg mesta izgubio život, i to na mestu gde je rođen, ispred svoje kuće, u svojoj ulici, tako da je zaista nerazumno kad nas neko i danas naziva agresorima – istakao je na komemoraciji predsednik borovskog VSNM-a Dušan Latas. „Svi

Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je optužnicu za ratne zločine protiv bivšeg hrvatskog zvaničnika Vladimira Šeksa i još 44 lica zbog genocida, ali optužnica još nije stupila na pravnu snagu – potvrđeno je Srni u Odjeljenju za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, kojem je optužnica podnesena. „Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu je 12. jula ove godine primilo prihvatanje Tužilaštva za ratne zločine optužnice Vojnog tužilaštva u Beogradu, gde su okrivljeni Vladimir Šeks i još 44 lica zbog genocida“, rekla je Srni portparol Višeg suda Dušica Ristić. Ona je navela da optužnica trenutno još nije stupila na pravnu snagu i da se dostavlja putem međunarodne pravne pomoći, pošto optužena lica nisu na teritoriji Srbije. Vojno tužilaštvo

BANJALUKA, 21. SEPTEMBRA (SRNA) – Direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac izjavio je da ni 20 godina nakon masakra 13 rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu nije okončan sudski postupak za ovaj zločin, niti su procesuirani svi njegovi učesnici koji su poznati javnosti. Štrbac je rekao da je jedan od učesnika u masakru pripadnik hrvatskog Zbora narodne garde Mihajlo Hrastov do sada tri puta oslobađan odgovornosti pred sudom u Karlovcu, nakon čega ga je Vrhovni sud Hrvatske osudio najprije na osam, pa na sedam godina zatvora, ali da je u decembru prošle godine Ustavni sud Hrvatske tu presudu ukinuo. On je dodao da je Ustavni sud Vrhovnom sudu naredio