SARAJEVO, (SRNA) – Uvid javnosti u krivične procedure posebno je važan u postupcima procesuiranja ratnih zločina, jer su oni veoma osjetljivi i imaju istorijsku važnost za društvo, ocjena je Misije OEBS-a u BiH povodom najnovijih pravila Suda BiH o dostupnosti materijala sa suđenja. “Transparentnost je od suštinske važnosti u olakšavanju tačnog medijskog izvještavanja i šireg razumijevanja i prihvatanja složenih procedura i presuda kao jedan od načina za suočavanje sa prošlošću”, ističu iz OEBS-a, a prenosi Birn. U OEBS-u naglašavaju da se ne može očekivati da šira javost ima povjerenje u procesuiranje ratnih zločina ako nema priliku da bude dobro informisana o njima, te da je potrebno najveće moguće širenje informacija.

SARAJEVO, 3. APRILA (SRNA) – Stranka demokratske akcije strepi da će ratni komandant muslimanskih snaga u Srebrenici Naser Orić ispuniti svoju prijetnju i reći istinu o žrtvovanju Srebrenice, ako se pojavi na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću u Hagu, piše “Pres RS”. Orić je više puta javno prijetio da će saopštiti pravu istinu o Srebrenici, koja je pohranjena na 17 adresa u slučaju da mu se nešto dogodi. SDA strahuje da bi Orić pod pritiskom Haškog tribunala, kao i istrage koju protiv njega još vodi domaće pravosuđe zbog zločina nad Srbima u Podrinju, mogao da ostvari prijetnju i kaže o nagodbama koje je muslimanski politički vrh postigao sa

BIJELJINA, 2. APRILA /SRNA/ – Šezdesttrogodišnji Cvijan Babunović, jedan od stradalnika u vojnom zatvoru u Tuzli 1992. godine i jedan od brojnih zarobljenika koje je stražar Ivan Koler kontinuisano tri mjeseca zlostavljao fizički i psihički, smatra da novi pretres u “slučaju” Koler može biti samo “`nova farsa, jer sudovi u Federaciji BiH sude samo Srbima”. “Nada da će pravda ipak biti dostižna – mala je, mada postoji, ali, s obzirom da se u svim dosadašnjim slučajevima sudilo i da su krivim proglašavani Srbi, mala je šansa da će u ovom slučaju biti drugačije”, rekao je Srni Babunović, koji je bio teško ranjen 15. maja u Tuzlanskoj koloni i koji je

BEOGRAD, 2. APRILA /SRNA/ – Za hrvatsku državu bilo bi dobro da pronađe “topničke dnevnike” i objelodani ih kako bi spriječila još jedan šok nacije kada vijeće Haškog tribunala, kako se očekuje, potvrdi prvostepenu presudu hrvatskim generalima za udruženi zločinački poduhvat u hrvatskoj akciji “Oluja”, ocijenio je direktor “Veritasa” Savo Štrbac. On je za Srnu izjavio da je “logična i odraz realnog stanja u predmetu” izjava glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca da Tužilaštvo više ne insistira na dostavljanju dokumenata koji se odnose na “Oluju”. Štrbac je objasnio da za okončanje procesa hrvatskim generalima to više neće biti potrebno pa se i ne insistira na dostavi dokumenata. Šef “Veritasa” istakao

BEOGRAD, 2. APRILA /SRNA/ – U nekada drugom po veličini srpskom gradu – Sarajevu prije proteklog rata živjelo je oko 160.000 Srba, a danas ih ima maksimalno oko 8.000, izjavio je sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Drago Kovač. “Politika je još dominirajući problem i to je ono što i ovo malo Srba tjera iz Sarajeva”, rekao je Kovač za beogradsku “Politiku”. On tvrdi da su Srbi u Sarajevu građani “ne drugog nego trećeg reda” i da zbog “sistemske institucionalne opstrukcije sarajevskih vlasti, bolje reći bošnjačkih, više i nema Srba koji bi željeli da se vrate u svoj rodni grad”. “Postoji realna opasnost od potpunog nestanka Srba sa

BANJALUKA, 2. APRILA (SRNA) – Sveštenik Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Zenici Bojan Glišić izjavio je da na području ove opštine živi oko 320 porodica, odnosno nešto više od hiljadu Srba, što je u odnosu na predratnih više od 40.000 neznatan broj. On je naveo da Srbi u Zenici sada nemaju problema u odnosima sa Bošnjacima i Hrvatima, ali da su njihovi problemi uglavnom egzistencijalne prirode jer nema ni posla ni održivog povratka. “Moram da negodujem i da upozorim na činjenicu da od 2005. godine niko od zvaničnika Republike Srpske i BiH, izuzev nedavno potpredsjednika Federacije BiH Svetozara Pudarića, nije posjetio zeničke Srbe i pitao ih mogu li im nekako