
FOTO: MOLITVENO SJEĆANJE NA LIJEVANjSKE MUČENIKE
Izvor: Lijevno Vezane vijesti: Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“ Stranica “Livansko polje” na našem sajtu
Početna » Najnovije vijesti

Izvor: Lijevno Vezane vijesti: Budo Simonović: „Ognjena Marija Livanjska“ Stranica “Livansko polje” na našem sajtu

BANJALUKA, 1. AVGUSTA /SRNA/ – Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća danas će biti obilježen dan ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice “Kamen” kod Glamoča. Program obilježavanja počeće u 11.30 časova služenjem parastosa na mjestu masovne grobnice, nakon čega je predviđeno paljenje svijeća, polaganje cvijeća i obraćanje zvaničnika, rekao je Srni predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović. Mitrović je naveo da su od 108 ekshumiranih tijela iz masovne grobnice “Kamen” do sada identifikovana 102 lica. Bivša Komisija za traženje nestalih lica Republike Srpske u julu 1997. godine ekshumirala je tijela 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice “Kamen”.

BEOGRAD, 30. JULA /SRNA/ – Direktor Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas” Savo Štrbac očekuje da će Жalbeno vijeće Haškog tribunala potvrditi prvostepenu presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču za zločine nad Srbima u akciji „Oluja“ i smatra spekulacijama ocjenu hrvatske javnosti da bi im kazna mogla biti skraćena. „Da li će kazna biti skraćena ili ne, to je periferna stvar za Srbe. Važna je upravo potvrda suda da je kroz udruženi zločinački poduhvat izvršeno etničko čišćenje Srba iz Krajine“, ocijenio je Štrbac u izjavi Srni. Štrbac napominje da je Prvostepeni sud utvrdio da je u pitanju udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio prisilno i trajno istjerivanje Srba iz Krajine,

Kraj oktobra 2006. godine. U Hagu svedočom o zločinima nad srpskim narodom u Hrvatskoj, o izbacivanju iz Ustava, o ustašoidnoj simbolici i izjavama hrvatskih čelnika, što je dovelo do rata. Uveravam, da smo se bojali reprize ustaškog zločinstva. Ne sviđa se to predsjedniku Veća, sucu Molotu iz Južnoafričke Unije. On zna sve i ne zna ništa. Iz njegovih očiju sikće neka čudesna mržnja i prezir prema Srbima. Preuzeo je ulogu tužioca, Amerikanca Vajtinga i napada: zašto pišem samo o zločinima nad srpskim narodom. Govorim, da u tome nema usporedbi, da je samo u tri pravoslavne crkve na Kordunu i Baniji ubijeno 2129 Srba, među kojima je bilo i 153 dece. Tvrdim, da u Hrvatskoj nije zabeležen

Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su nestali 1991. godine Na Petrovdan, 14. jula u Gornjim Grahovljanima, uz prisustvo 30 mještana, paroh pakrački Đorđe Teodorović održao je obred osvećenja krsta na ulazu u groblje, a obavljen je i pomen za sve sahranjene na tom groblju. Pomen je održan kod spomenika poginulim partizanima i žrtvama nacističko-ustaškog terora u Drugom svjetskom ratu, ali i četrnaestorici seljana koji su 1991. ostali kod svojih kuća i s punim povjerenjem dočekali Hrvatsku vojsku. – Od tada se njihov trag gubi i oni sevod e kao nestali, zbog čega je i za njih obavljen pomen te je ponovno iznesen

TRNOVO, /SRNA/ – Porodice 124 ubijena srpska civila i 157 boraca iz Trnova ogorčene su što ni 20 godina nakon zločina muslimanskih snaga niko nije procesuiran niti osuđen za najmonstruoznije zločine u ovoj opštini. “Za zločine nad srpskim stanovništvom u Trnovu još niko nije odgovarao, iako je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske podnijelo tužbe Tužilaštvu BiH protiv lica muslimanske nacionalnosti sa svom potrebnom dokumentacijom i dokazima”, rekla je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Trnovo Joka Prorok i dodala da se neki od zločinaca i danas slobodno šetaju Trnovom. Ona je podsjetila da je namlađa žrtva muslimanskog zločina dvogodišnji Milun Tešanović iz Ledića kojeg su zločinci


28. jula 2012. godine navršava se dvadeset godina od smrti dr Jovana Raškovića (Knin 5. jul 1929 – Beograd 28. jul 1992). Svojim djelom, dobrotom i plemenitošću ovaj čovijek zadužio je Srbe da ga pamte i poštuju. Jovan Kesar o Raškoviću kaže: “Ćaća od Krajine. Za Srbe iz Krajine, akademik Jovan Rašković bio je njihov Ćaća. U Dalmaciji, Lici, na Baniji i Kordunu, deca tako zovu svoga oca. Ćaća je – kaže nam dr Sanda Rašković-Ivić, psihijatar, ćerka Jovanova – kao tata, samo nešto mekše i prisnije. Tu reč naša deca počinju da tepaju, takoreći u kolevci, još dok ćapću mleko na majčinoj dojci” Redakcija naše stranice u znak sjećanja i istorijske istine

1 200 nevinih srpskih civila s područja nekadašnjih srezova Vrginmosta i Gline, u dva dana krajem jula i početkom avgusta 1941. godine, ustaše su poubijale u glinskoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice. Parastosu kojeg su u Glini, 29. jula, služili glinski protojerej Slobodan Drakulić i paroh vojnićko-kolarićki jerej Жeljko Vidaković prisustvovalo je nekoliko desetina vjernika među kojima su bili i predstavnici Srba u gradskoj i manjinskoj samoupravi, aktivisti Prosvjete, kao i predstavnici SNV-a. Tokom obraćanja prisutnima protojerej Slobodan Drakulić naglasio je da bi se skoro svakog dana mogla obilježavati godišnjica nekog stradanja pravoslavnih Srba. – Zbog tih stradanja Srbi su u krajevima gde su bili u većini postali malobrojni, pa su se ponegdje

04. avgusta 2012. godine sa početkom u 11.00 časova u Garavicama održaće se tradicionalno obilježavanje stradnja Srba, Jevreja i Roma Bihaća i Bihaćkog kraja. U ovom mjestu prije 71 godinu, u ljeto 1941. godine, zvjerski je pobijeno preko 12 000 nevinih žrtava. Ubijanje nevinih civila od strane ustaških zločinaca i njihovih pomagača, obuhvatilo je žrtve sa područja velike župe Krbava i Psat, Bihaća, Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca, Cazina i Donjeg Lapca kao i susjednih opština – Slunja, Korenice, Drvara i Velike Kladuše. Ubijanje je bilo svugdje i na svakom mjestu, ljudi su živi spaljivani u kućama, štalama, bacani u jame i bezdane, a većina nevinih žrtava je dovođena u zatvor

Ilindanski zbor na Vitovlju, održaće se 2. avgusta 2013. godine sa početkom u 10.30 časova kod Crkve svetog proroka Ilije, kada će se evocirati uspomena na najtužniji dan u istoriji tog malog sela. Nakon toga, održaće se zajedničko okupljanje uz skromno posluženje i obraćanje potomaka žrtava logora Jadovno. PROGRAM: 10:30 Liturgija uz pomen na vitovljanske žrtve kompleksa logora smrti Nezavisne Države Hrvatske Gospić-Jadovno-Pag i na žrtve svih otadžbinskih ratova 11:45 Obnošenje litije oko Crkve svetog proroka Ilije 12:30 Kulturni dio programa uz nastup folklornog ansambla iz Kotor varoša i etno grupe «Жubor» Zajednička trpeza ljubavi i uručenje zahvalnica za goste 14:30 Sportski dio programa, natjecanje u bacanju kamena, povlačenju konopa

Mr Mile Dakić, istoričar i pisac, predsednik Udruženja prognanih Srba iz Hrvatske, govori o srpskom pogromu, beznadežnom polažaju naših sunarodnika u matici i svom stvaralaštvu Budni sanjamo zavičaj!! U Hrvatskoj u nedavnom ratu potpuno je uništeno 87 pravoslavnih crkava, a 195 je oštećeno, porušeno 45 parohijskih domova, dok ih je 57 u ruiniranom stanju. Drugi svetski rat i komunistička vlast zadali su Pravoslavlju još veće udarce. Prošle godine preko 28.000 Srba zatražilo je promenu imena i prezimena, naravno, u katolička, hrvatska – mr kaže Mile Dakić Mr Mile Dakić jedan je od malobrojnih stvaralaca, pisaca, pesnika, čija dragocena, autentična dela, u pravoj meri, nisu poznata javnosti. Ovaj istoričar, a prognanik

U mjestu Durale u Prijakovcima kod Banjaluke danas je prvi put, nakon 71 godine od stradanja, služen parastos za 36 srpskih žrtava koje su ustaše svirepo ubile 2. avgusta 1941. Bio je to jedan od prvih većih zločina na području Banjaluke u Drugom svjetskom ratu, o kojem se, sve do sada ćutalo. Veliki broj potomaka žrtava i mještana tri banjalučka sela – Prijakovaca, Dragočaja i Ramići prvi put su se organizovano prisjetili žrtava, na mjestu njihovog stradanja. Ubijeni su samo zato što su bili Srbi. Jedan od onih koji je ovaj događaj pokušao da otrgne od zaborava je i Ratko Šukalo, koji je u svojoj knjizi Prijakovci jedno poglavlje posvetio

KRNJAK, 29. JULA /SRNA/ – U Ivanović jarku kod Krnjaka danas je održana komemoracija kao znak sjećanja na 380 srpskih civila koje su ustaše ubile u Drugom svjetskom ratu.Komemoraciji je prisustvovalo četrdesetak 40 Srba, kao i potpredsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Rade Kosanović i istoričar Đuro Zatezalo. Nakon parastosa nevinim civilnim žrtvama, Zatezalo je govorio o načinu na koji je organizovan pokolj srpskih civila, koje su ustaše ubacivale u kamione, obećavajući im da će sve biti u redu. U Ivanić jarku ustaše su 29. jula 1941. godine pobile 380 civila sa Banije i Korduna. Ovu likvidaciju, u kojoj su stradali ljudi iz Gline, Vrginmosta, Vojnića, Krnjaka i okolnih kordunaških mjesta, organizovao

U crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u kordunskom selu Sadilovac danas je obilježena godišnjica stradanja 463 Srba koji su pobijeni i zapaljeni u ovom hramu 31. jula 1942. godine. Vezane vijesti: POMEN ZA 463 SRBA POBIJENIH U SADILOVAČKOJ CRKVI OBELEЖAVANJE 70 GODINA OD STRADANJA NEDUЖNIH SRPSKIH CIVILA U SADILOVAČKOJ CRKVI
Film Enklava Film “Enklava”, koji šalje snažnu antiratnu poruku, premijerno je prikazan
English Rori Jeomans Jeomans istražuje u Arhivu udruženja, radeći na svojoj novoj
Nema tog izbjeglice na ovom svijetu koji sebi nije postavio pitanje gdje mu
Njemačko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv 91-godišnje žene, bivše pripadnice nacističke “es-es”
Vuk Drašković Lider SPO-a Vuk Drašković nije jedan od onih koje su
Knjigu Miloša Timotijevića objavio „Službeni glasnik” U Klubu – knjižari – galeriji
Topola užasa u Donjoj Gradini Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske u
Ispovest Milana Aksentijevića, generala JNA, koji godinama živi kao nepostojeći građanin “dežele”.
Episkop Jovan Ćulibrk Episkop Jovan Ćulibrk je proveo preko 10 godina u
Zoran Čvorović Stručnjak za crkveno-pravnu istoriju Zoran Čvorović upozorava da pravoslavni Srbi
Iz sela Brezici kod Zavidovića u Federaciji BiH danas je prvi put
Povelja Kulina Bana U Srbiji se mora povesti račune o tome da
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.