arrow up

Pomen žrtvama racije u Čurugu

ČURUG – Parastosom žrtvama racije, u Čurugu je u petak, 4. januara obeležena 71. godišnjica početka velikog stradanja civilnog stanovništva Šajkaške oblasti i Novog Sada, u akciji koju su organizovale i sprovele mađarske okupacione snage u januaru 1942. godine. Posle bogosluženja koje su, u Topalovom magacinu – budućem Muzeju žrtava racije, održaili lokalni sveštenici Petar Trivunović i Slobodan Lazić, prisutnima su se obratili ambašador Mađarske u Beogradu Oskar Nikovic i savetnica predsednika Republike Srbije Jasmina Mitrović Marić, saopštilo je Memorijalno društvo “Racija 1942”. Ambasador Nikovic je pozvao na praštanje i izmirenje, poželevši da se to dogodi u budućem muzeju žrtava racije u Čurugu. Nikovic je, kako se navodi u saopštenju, obećao

sprsko-groblje.jpg

Obilježavanje 20 godina od srpskog stradanja u Kravici

U crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kravici kod Bratunca sutra (5. januara) će biti služen parastos za 158 nastradalih Srba iz ovog mjesta i susjednih zaselaka, od kojih je njih 49 ubijeno na Božić, 7. januara 1993. godine.Nakon parastosa delegacije će položiti cvijeće i prislužiti svijeće kod Centralnog spomen-obilježja u Kravici za pokoj duša oko 3.400 nastradalih Srba iz regije Birač. Na pravoslavni Božić 1993. godine, muslimanske snage iz Srebrenice u Kravici su ubile 49, ranile 80 srpskih civila i vojnika, a sedam ih je nestalo od kojih pet nije pronađeno ni nakon 20 godina. Toga dana selo je opljačkano i zapaljeno je 688 srpskih kuća, oko 2.000

img_0031.jpg

NOVI SAD: OTVARANJE IZLOЖBE „MOJE JADOVNO“

Pozivamo Vas da nam se pridružite na otvaranju izložbe «Moje Jadovno» , u četvrtak, 10. januara 2013. u 19.00 časova u Kulturnom centru Novog Sada, klub tribina mladih, Katolička porta 5. Izložba će biti postavljena do 28. januara 2013. Prva izložba 71 godinu nakon velikog stradanja Srba i Jevreja u kompleksu logora smrti NDH Jadovno-Gospić-Pag, biće postavljena u Kulturnom centru Novog Sada. Posjetioci izložbe , za koje pretpostavljamo da ne znaju gotovo ništa o veličini i  brutalnosti zločina u pomenutom kompleksu logora, dobiće priliku da se upoznaju sa  svim značajnim aspektima jadovničkog stradanja Srba i Jevreja. Ova izložba pored informativno-izložbenog karaktera ima i istraživački karakter u obimu u kojem je to metodološki moguće

Ratko Dmitrović

Bez reversa

Sve je kod Srba drugačije nego kod drugih naroda; dok drugi stoje pred zidom i razmišljaju šta im je činiti Srbin odmah udara glavom pa šta pukne; jal zid, jal glava, njemu svejedno.       Dok drugi narodi, mali, kao i Srbi, bez skoro ikakvog značaja na širokim svetskim drumovima i u velikim bitkama, traže zaklon, čekaju, love trenutak kad će se znati pobednik, pa da pritrče sa zastavom pobednika u ruci, Srbi ne kalkulišu ni sekund; zaleću se i ulaze u sukob ma kakav god im bio protivnik, koliko god bio snažan; ako je za odbranu opšte vrednote i svetih principa (na koje, inače, niko više u svetu

dubrovnik-petrova-ulica.jpg

Narodna ženska zadruga Dubrovnik – tako su otimali Hrvati

Posle oslobođenja i ujedinjenja 1918. dubrovački Srbi okrenuli su se radu za napredak građana Dubrovnika. U listu Srba katolika ,,Dubrovniku” ističe se: „Katoličko Srpstvo, koje je cijelu ovu borbu izvodilo, cijenilo je nakon rata borbu završenom i da će ono mirno bez borbe i bez zapreka moći, u jedinstvu i slobodi, nastaviti i dovršiti velike zamisli svog velikog učitelja Meda na spas i napredak zajedničke domovine …” . (1)   Na inicijativu Jelene  Ohmučević pl. Bizaro osnovana je 1919. Narodna ženska zadruga  u Dubrovniku. Prva predsednica bila je Jelena Ohmučević pl. Bizaro, dugogodišnja nastavnica ženske preparandije u Dubrovniku. Ponovo je izabrana za predsednicu Zadruge juna 1921. Jedan od glavnih ciljeva zadruge

dusan-bastasic-obracanje.jpg

Završeno etničko čišćenje Srba

Završno etničko čišćenje Hrvatske od Srba odvija se kroz „hrvatsku pravoslavnu zajednicu“, preteču „hrvatske pravoslavne crkve“, koja je nedavno dobila svog prvog „sveštenika“ i svoj prvi „hram“, izjavio je Srni predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić. On je rekao da rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj pokazuju da učenje Ante Starčevića, promotera hrvatskog državnog prava sa kraja 19. vijeka i ideologa ustaštva, rađa svoje plodove i u 21. vijeku. „Etničko čišćenje Srba fizičkim likvidacijama i protjerivanjem, koje je započeo Ante Pavelić 1941. u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, a nastavio Franjo Tuđman 1991. u vrijeme `neovisne države Hrvatske`, nastavljeno je suptilnijim metodama – odnarođivanjem i prevjeravanjem, što pokazuje i najnoviji

kraj-sna-o-povratku.jpg

Kraj sna o povratku

Dok je popis stanovništva iz 2001. godine pokazao kako je etnička slika Hrvatske nakon rata drastično izmijenjena, novoobjavljeni podaci iz prošlogodišnjeg popisa pokazuju kako su svi napori koji su u proteklom desetljeću poduzimani radi povratka izbjeglih Srba i stvaranja uvjeta za održivi povratak imali samo polovičan uspjeh. U prilog tome idu podaci iz UNHCR-a koji u 2012. godini bilježe samo 55 povratnika, što znači da je povratak Srba praktički zaustavljen Dok je popis stanovništva iz 2001. godine pokazao kako je etnička slika Hrvatske nakon rata drastično izmijenjena, novoobjavljeni podaci iz prošlogodišnjeg popisa pokazuju kako su svi napori koji su u proteklom desetljeću poduzimani radi povratka izbjeglih Srba i stvaranja uvjeta za održivi povratak imali

Ratko Dmitrović

Dubrovnik, mesto najvećih hrvatskih falsifikata

Kako su Austrija i Katolička crkva, za neverovatno kratko vreme, manje od jednog veka, gradu Dubrovniku promenili istorijske predznake, izbrisali skoro sve srpske tragove, a u hrvatsku istoriju, kulturu i nauku upisali imena koja nemaju ni najmanje veze sa Hrvatima U godini koja je pred nama Hrvatska ulazi u Evropsku uniju. Uz Hrvate koji tim povodom likuju (zbog „konačnog otklona od Balkana“) priličan je broj onih koji strahuju od utapanja ove države u veliku zajednicu zemalja i naroda. Ti i takvi Hrvati plaše se mogućnosti da im se u ogromnom evropskom bazenu, u kojem razni suvereniteti ne znače ništa ili znače veoma malo, ne razvodnji nacionalna boja i uništi nacionalni

episkop-jovan-culibrk.jpg

Episkop Jovan održao predavanje o Kosovu

Njegovo preosveštenstvo episkop lipljanski Jovan /Ćulibrk/ održao je predavanje u Jerusalimu o višeslojnosti religijskog aspekta konflikta na Kosovu i Metohiji. Episkop Jovan govorio je o istoriji i savremenim okvirima tog konflikta, a naročito o uticaju agresivnog ateizma za vrijeme socijalističke Jugoslavije i pseudo i kvazireligioznosti projavljenim u vrijeme nestanka Jugoslavije. ”Bez razumevanja sveštene dimenzije Kosova i Metohije i toga da se u bivšoj Jugoslaviji istorija uglavnom zbiva u ogledalu, ne mogu se razumeti svi vidovi religioznosti koji su na sceni u konfliktu na Kosovu i Metohiji i višestruko ga oblikuju“, rekao je episkop Jovan. Episkop lipljanski Jovan, vikarni episkop Njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja u Pećkoj Patrijaršiji i sekretar Odbora

nikola-kobac.jpg

Novogodišnja čestitka Srbima iz Hrvatske za ljeto 13-2013.

Latinica Odmiče vrijeme, godine, mjeseci, dani… starimo i nestajemo. Iza nas osta još jedno „prohujalo ljeto“ sa svim svojim radostima, tugama, uspjesima, padovima, obaziranjima, čekanjima, nadanjima. Ode nepovratno, za uvijek!   Ostali ste vi, mi. Ostali su naši snovi i naše želje. Ostali su oni koji vjeruju u bolje sutra i oni koji nemaju kuda. Ostale su neuzorane njive i neiskrčena dvorišta, nesazidane kuće i neoplakani grobovi. Ostala su popaljena ognjišta i napuštena domaćinstva. Stara naselja sa novim ljudima. Kultura u podrumima uskladištena a pamćenja u knjigama precrtana. Ako se istorija ponavlja zašto baš na nama? Na nama Srbima iz Hrvatske. Uvijek na nama?   I prije su odlazili naši

andrej-fajgelj.jpg

Govor direktora Kulturnog centra Novog Sada Andreja Fajgelja na vojvođanskoj premijeri filma ”Kad svane dan” Gorana Paskaljevića

Poštovani autori i glumci, uvažene zvanice, dragi gosti, Жelim da vas pozdravim u ime Kulturnog centra Novog Sada. Kao što samo ime kaže, oblast kojom se naša ustanova bavi je kultura. A reč ”kultura”, kao i ”kult”, upućuje na ideju negovanja onoga što zajednica smatra bitnim ili poštovanja dostojnim. Savremena civilizacija, kao naša najšira zajednica, iznad svega poštuje ljudski život. Zato je naš svet iz korena uzdrmala vest o postojanju logora smrti u Drugom svetskom ratu. Ako je za utehu, logori nisu bili krivica čitavog čovečanstva. Naprotiv. Svim logorima u Evropi je upravljao samo jedan ubilački, čudovišni politički projekat: nemački nacizam. Jedini izuzetak je bio drugi, jednako čudovišni projekat: hrvatsko

„SRPSKE GOLGOTE 20. VIJEKA“ U MJESTU AUSTROUGRASKOG LOGORA

U Umjetničkoj galeriji u Doboju održano je književno veče na kojem su se predstavili učesnici konkursa Književnog kluba „Jovan Dučić“ iz ovog grada o temi „Srpske golgote 20. vijeka“. Na konkursu je učestvovalo 15 pjesnika iz Republike Srpske i Srbije, a tročlani žiri dodijelio je prvo mjesto Жeljki Avrić iz Sremske Mitrovice, drugo Berislavu Blagojeviću iz Banjaluke i treće Miši Đurđeviću iz Dervente.  „Svi pjesnički radovi predstavlju sublimaciju rodoljubovog poetskog kvaliteta i istorijskih događanja, koje se može mjeriti sa najboljim pjesničkim ostvarenjima, jer ta poetska riječ svjedoči o vremenu kojeg pjesnik doživljava zajedno sa svojim narodom“, izjavio je Srni predsjednik žirija Vasilije Šajinović. Obilježavanje godišnjice stradanja Srba u austrougarskom logoru

spokoj-kraja.jpg

PRIKAZAN DOKUMENTARAC „SPOKOJ KRAJA“

U Višegradu je sinoć prikazana prva, još nezavršena, verzija dokumentarnog filma „Spokoj kraja“ autora Milana Nikodijevića iz Vrnjačke Banje koji govori o ustaškom zločinu nad 6.000 srpskih civila u aprilu 1942. godine u višegradskom mjestu Stari Brod na Drini. Direktor fotografije ovog dokumentarca Zoran Debeljak objasnio je da je njegova ekipa snimala i montirala film tri godine i da u njemu govori desetak staraca i starica, koji su preživjeli ustaški masovni pokolj žena, djece i staraca u Starom Brodu. Pisac Momir Krsmanović rekao je da je iz Saveznog zavoda za statistiku uzeo podatke popisa stanovništva iz 1954. godine u kojima je precizirano da je u ustaškom pokolju u selu Miloševići

nikola-koljevic.jpg

Sećanje na osnivače Republike Srpske

Ko su osnivači Republike Srpske? U petak su u Banjaluci promovisana sabrana dela prvog potpredsednika Republike Srpske, profesora dr Nikole Koljevića. A u pozdravnoj reči aktuelni predsednik Republike Milorad Dodik podsetio je na Koljevićev lični doprinos u najužoj grupi koja je povela srpski nacionalni pokret 1990. i udarila temelje Srpskoj. Dok se jubilarna 20-godišnjica primiče kraju, a novoj 21. se približavamo, ovo je prvi put u poslednjih najmanje 15 godina da se iz političkog vrha pominje istorijski i logički kontinuitet od stvaranja do očuvanja RS. U međuvremenu, to neki političari nisu smeli, neki nisu hteli, a neki su i sami bili involvirani u podele i sukobe do kojih je došlo

sudski-zavod-zg.jpg

Do sada identificirano ukupno 751 posmrtni ostatak srpskih žrtava

Među leševima ekshumiranim u zadnjih jedanaest godina iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica, na Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, identificirano je još 17 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, stradalih na području Like, Dalmacije, Korduna, Banije, Zapadne i Istočne Slavonije u vremenu od 1991. do 1995. godine. Među identificiranima su: Vladimir Dušana Drobac (1952) iz Kruševca;Nikola Teodora Krajnović (1927) iz Kipa, Daruvar; Sara Trivuna Kričković(1921) iz Čitluka, Gospić; Milka Milana Basara (1921) iz Gornje Brusovače, Vojnić; Mijo Ilije Danojević (1937) iz Kipa, Daruvar; Petar Steve Poluga(1933) iz Daruvarskih Batinjana, Daruvar; Nikola Pavla Ljubotina (1911) iz Ratkovca, Okučani; Anka Milana Ninković (1915) iz Medara, Okučani; ЖeljkoNikole Laloš (1969) iz Kosovca, Okučani; Vukašin Petara Božičić (1935) iz Paklenice, Okučani; Vlado Rade Kovačević (1947) iz Borovca, Okučani;Desanka Čede Vukotić (1925) iz Beograda; Petar Pavla Vukotić (1919) iz Beograda; Mladen Milutina Vučić (1968) iz Rajića, Okučani; Boško ĐureMilinković (1940) iz Paklenice, Okučani; Rajko Laze Trivunčić (1947) iz Jasenovca, Okučani i Vesna Mire Čuković (1977) iz Banja Luke. Među identificiranima su i posmrtni ostaci 18-godišnje

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.