arrow up

Podijelite vijest:

NA GARDOŠU ZABORAVLJENA GROBNICA 6.500 SRBA

Na Jevrejskom groblju na Gardošu u Zemunu nalazi se zaboravljena masovna grobnica u kojoj počivanju posmrtni ostaci 6.500 Srba, mahom civila sa Kozare, ubijenih ili umrlih u nacističkom logoru Staro sajmište, pišu beogradske “Večernje novosti”.
Pored grobnice nalazi se bijeli spomenik, koji je davnih dana podigao SUBNOR i na kojem piše samo “Жrtvama fašističkog terora 1941-1945”.

Staro sajmište (Foto: D. Jevremović/Politika)

Nigdje nema table da je pored masovna grobnica, da su u pitanju srpski civili, da ih je bilo 6.500 i da su stradali u monstruoznom logoru na Starom sajmištu, navodi list.

Predsjednik Jevrejske opštine Zemun Nenad Fogel rekao je da se na Jevrejskom groblju nalaze tri masovne grobnice, od kojih je najveća ova sa ostacima Srba ubijenih ili umrlih na Sajmištu.

“Druge dve, manje, jesu muslimanska i masovna grobnica utopljenika. Pretpostavlja se da su u muslimanskoj ostaci mobilisanih pripadnika Handžar divizije, koji su umirali na putu za Istočni front, dok su utopljenici verovatno žrtve Novosadske racije, u kojoj su Mađari 1942. godine ubijene civile bacali u Dunav”, naveo je Fogel.

Istoričar Milan Koljanin navodi da je u Staro sajmište od maja, a naročito tokom ljeta 1942. godine dovedeno više hiljada zatočenika, prvo iz okupirane Srbije, a zatim iz ustaške Nezavisne Države Hrvatske.

“Naročitio veliki priliv nastao je posle nemačko-hrvatske vojne operacije na Kozari, u leto 1942. godine, kada je ubijeno i internirano više desetina hiljada partizana i srpskih stanovnika sa ovog područja, uglavnom u Jasenovac i Staru Gradišku. Više hiljada muškaraca upućeno je u logor na Sajmištu, radi slanja u nemačke konclogore i radne logore”, naveo je Koljanin.

On je rekao da su na Sajmištu vladali glad, bolesti i tortura, a pomor je eskalirao u avgustu, kada je prosječno umiralo po 76 ljudi dnevno, dok je samo 22. avgusta umrlo 340 ljudi.

Prema Koljaninovim riječima, leševe su zaprežnim kolima noću odvozili i sahranjivali u početku u masovne grobnice na pravoslavnom i katoličkom groblju, ali je brzo nestlo mjesta, pa se prešlo na jevrejsko.

Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, formirala je, odmah po oslobođenju, Anketnu komisiju za ispitivanje zločina u logoru na Sajmištu, koja je na Jevrejskom groblju pronašla 6.500 žrtava.

Tada je, kako navodi list, na ovu masovnu grobnicu Srba u samom srcu Srbije, pao zaborav.

Nacistički logor Staro sajmište nosio je naziv Judenlager “Semlin” do 1942. godine, do kada su u njemu zatočeni Jevreji – žene, djeca i starci, ubijeni u dušegupkama.

Logor zatim dobija naziv Prihvatni logor Zemun, a prema Koljaninu, tu je internirano 31.972 zatočenika, od kojih je u logoru, ili neposredno po odvođenju, život izgubilo 10.636 ljudi.

Od ljeta 1943. godine u njega su dovođeni i zatočenici iz ostatka okupirane Jugoslavije, iz Grčke i Albanije.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Veran Matić predstavnik za regionalnu saradnju Komisije za Staro sajmište

Vesić: Staro sajmište biće centar za proučavanje Holokausta …

Dragan Popović: Staro sajmište je simbol sveopšteg stradanja …

Staro sajmište: Memorijal bola u nadležnosti Republike …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​