Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (4)- ZAKLETVE VJERNOSTI – KRVNIKU PAVELIĆU

Don JOSO FELICINOVIĆ, svećenik u Pagu dao je zloglasnim zlikovcu MIJI BABIĆU, u svibnju 1941. godine, geografsku kartu Paga na kojoj je Babić olovkom ucrtao – na SLANI – budući ustaški logor

Pripojenje otoka Paga ustaškoj državi uvjetovalo je i stvaranje – krajem svibnja i početkom lipnja 1941. godine – na otoku Pagu ustaške upravne vlasti i ustaškog stranačkog pokreta. Iako ustaški pokret na otoku Pagu nikada nije imao masovnu podršku stanovništva, ipak se u njemu znatnije angažiralo četrdesetak osoba iz različitih socijalnih i društvenih sredina, a pojedinci su na različite načine bili uključeni i u sistem funkcioniranja koncentracionog logora Slana.

Izbijanje masovnog ustanka protiv okupatora na području druge talijanske operativne zone, prisilit će talijanske vojne jedinice da preuzmu vlast i na tom prostoru. O tome je komanda 2. armije izdala proglas 7. rujna 1941. godine u kojem je istaknula, da preuzimaju vojnu i civilnu vlast u tzv. Demilitariziranoj zoni Nezavisne Države Hrvatske, što je ujedno značilo i na otoku Pagu. Zbog toga je opstojanje logora u Slani od osnivanja do njegova rasformiranja isključivo i bilo vezano za vrijeme đelovanja ustaške vlasti na otoku Pagu.

Prema kazivanju NIKOLE BISTRIČIĆA iz Paga, predsjednika Komisije za obilježavanje tradicija NOB-a SUBNOR-a općine Pag, u Pagu je osnovan prvi „Ustaški stan“ već – 11. travnja 1941. godine.

Zakletvu na vjernost Paveliću i ustaškom pokretu položili su – još 1933. godine – don ZDRAVKO MAŠINA (svećenik u Pagu koji je dolaskom ustaša na vlast otišao u Zagreb i u zatvoru na Savskoj cesti bio svećenik – ustaša), JURAJ RUCHER, VICKO i GRGO HERENDA, te braća – ANTE i GRGO OŠTRIĆ, svi iz Paga – rekao nam je Nikola Bistričić – 22. lipnja 1985, dok smo obilazili surovi kamenjar nekadašnjeg ustaškog logora na Slani.

BABIĆ VARA FELICINOVIĆA

Osnovne karakteristike što su ih mnogi istraživači otkrili prilikom proučavanja dokumenata o đelovanju nacističkih i ustaških logora potvrdile su se i u dokumentima vezanim za osnivanje i đelovanje KONCENTRACIONOG USTAŠKOG LOGORA SLANA na otoku Pagu.

U svojim „LIČNIM USPOMENAMA“ svećenik iz Paga JOSIP (JOSO) FELICINOVIĆ zapisao je: „Glavni organizator paškog logora MIJO BABIĆ obećao mi je, kad je bio na Pagu, da će se u logoru dobro postupati i da će biti samo „čistilište“ – popravilište. Govorio mi je da će logoraši izraditi cestu na otoku Pagu od Povljane do Luna i da će onda biti pušteni na slobodu po onome: „Rad će vas osloboditi“.

U BILjEŠCI o razgovoru sa svećenikom Josipom Felicinovićem, vođenim 15. lipnja 1978. godine u Pagu – piše: „Felicinović Josip izjavljuje da se negđe početkom lipnja 1941. godine, a moguće i u svibnju 1941. godine, sastao s Babić Mijom u Pagu u jednoj gostioni. Babić Mijo mu je tada rekao da je u Pag došao sa zadatkom da pronađe lokaciju za podizanje logora.

Geografsku kartu otoka (vojnu) dao je Babić Miji upravo Felicinović Josip. Na toj karti, sjeća se Felicinović, Babić Mijo je olovkom ucrtao područje Slane, te rekao da će uskoro u taj logor dovesti Srbe i Židove. Felicinović Josip tvrdi da je bio prevaren, jer ga je Babić Mijo uvjeravao da će sve one koje budu doveli u logor, kada izgrade cestu od sela Povljana do sela Luna, pustiti na slobodu. Međutim, zna se kako su prošli ti ljudi“.

„Ovdje treba napomenuti – piše dalje u Bilješci – da je Babić Mijo, tzv. „Giovanni“ bio jedan od najbližih PAVELIĆEVIH suradnika još u emigraciji, a kasnije za formiranje i organizaciju koncentracionih logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“.

Prema raspoloživim povijesnim podacima, u logor Slana prvi logoraši dovedeni su u lipnju 1941. godine. Zna se i to da je Mijo Babić poginuo 28. lipnja 1941. godine.

U svojim „Ličnim uspomenama“ Josip Felicinović navodi da su logoraši u Slanu (muškarci) i Metajnu (žene) dovedeni prvi put 25. lipnja 1941. godine.

To vrijeme dovođenja prvih logoraša na otok Pag, u Slanu i Metajnu, podudara se s poznatim podacima o osnivanju logora JADOVNO kod Gospića – u lipnju 1941. godine.

Don JOSIP FELICINOVIĆ, svećenik u Pagu – snimljen 10. veljače 1981. godine u Župnom uredu u Pagu.

KRVNICI SE „MASKIRALI“ ČIPKOM

Pred Kotarskom komisijom za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača svoj iskaz dao je – u Sisku, 2. siječnja 1946. godine – JURAJ CRLjENKO, rodom iz Paga, star 52 godine, u to vrijeme s boravištem u Sisku.

On je ispričao:

– Godine 1941 – odmah po osnivanju tzv. NDH – došao sam nazad na otok Pag iz Senja, kamo su me protjerali Talijani. Na Pagu sam, telefonski iz Senja, od vlasti određen da kao državni činovnik privremeno preuzmem općinu Pag.

– Prvih dana nakon toga stigli su na otok Pag, posebnim motornim čamcem, ustaše MIJO BZIK, inž. MILIVOJ SAŽUNIĆ i neki BABIĆ (MIJO – napomena autora). Bzik je bio star oko 40 godina, nizak, koštunjav, crn, namrštenih obrva. Bio je pisac ustaške propagande koja se tiskala u Zagrebu. Babić je bio star oko 35-40 godina, visok, srednje jačine, kestenjave kose. Mislim da je s njima bio i neki DEVČIĆ (IVAN – napomena autora), nadimkom „Pivac“.

– Oni su me pozvali na razgovor kao predstavnika općine Pag. U razgovoru su mi, kao tadašnji predstavnici vlasti, savjetovali da poradimo na tome da se podigne zgrada čipkarske škole na Pagu i tražili su kartu Paga. Poveli su me do zemljišta gđe se trebala podići spomenuta zgrada i tu smo se rastali.

– Kasnije sam čuo pričati da su otišli tražiti mjesto za logor. Znam još to da su toga dana, prije nego što su došli do mene, bili kod kod logornika dr med. LOVRE ZUBOVIĆA. Sljedećih dana nazvao me je telefonski iz Senja ustaški predstavnik vlasti SLAVE TOMLjENOVIĆ te me pitao da li je „Pivac“ našao mjesto za logor. Odgovorio sam mu da nemam pojma zašto su navedeni došli, nego da se obrati logorniku Zuboviću.

– Nekoliko dana iza toga došao je inž. Sažunić i neki „Pjevac“, ustaša iz Šibenika“, star oko 22 godine, srednjeg rasta, plav, i počeli su dovlačiti materijal za gradnju logora. Na otoku Pagu materijal su istovarivali gradski radnici, a zatim utovarivali na državni čamac Solane i vozili na mjesto gđe se gradio logor (selo Barbat, predio Slana).

Pag – mirno otočko mjesto – već u prvim danima Nezavisne Države Hrvatske našlo se u središtu zanimanja ustaške vlasti. „Ustaški stan“ osnovan je 11. travnja, a već u svibnju došla je „izvidnica“ koja je odredila da se na Slani podigne koncentracioni logor.

Autor:BORISLAV OSTOJIĆ, MIHAEL SOBOLEVSKI,

Ustaški koncentracioni logor Slana na Pagu – 1941.

Vezane vijesti:

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (1) LOGORI – TRAGIČNE AVETI PROŠLOSTI

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (2)-PODIJELI PA VLADAJ

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (3)- GLAVNI CILj – UNIŠTENjE LjUDI