arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Komentar: Tepih

Deljenje lekcija o prošlosti uvek je najlakše, ali treba prvo krenuti iz vlastitog dvorišta. Pogotovo ako te lekcije dolaze iz Hrvatske.

Jurica Kerbler, Foto: Večernje Novosti

U SRBIJI i dalje nema političke volje za suočavanjem sa prošlošću, tvrdi šefica hrvatske diplomatije Marija Pejčinović Burić, što neki tumače i diskretnom najavom moguće nove hrvatske blokade u pregovorima Srbije i Evropske unije.

Ne prve, jer Hrvatska je i do sada u više navrata blokirala komšije, uz sve zvučne najave kako će zdušno podržavati put Srbije u ujedinjenu Evropu.

Da ta konstatacija dolazi od Angele Merkel, nemačke kancelarke, koja je ceo svoj život kroz bavljenje politikom imala sasvim jasan, krajnje kritičan stav o nemačkoj prošlosti i najcrnjem vremenu nacizma, moglo bi se razgovarati, ali dolazi od ministarke čija se vlada i dalje nije odredila prema vlastitoj prošlosti, onoj iz vremena zločinačkog režima Ante Pavelića.

Jer da je to Hrvatska uradila već bi davno bilo zakonski zabranjeno isticanje svih ustaških simbola, kao i pozdrav „Za dom spremni“, kao što su to uradile Austrija i Nemačka. Ali, Hrvatska uporno stavlja pod tepih vlastito suočavanje sa prošlošću, otvarajući bolne rane za sve one koji su bili žrtve ili za njihove potomke iz vremena takozvane Nezavisne Države Hrvatske.

Deljenje lekcija o prošlosti uvek je najlakše, ali treba prvo krenuti iz vlastitog dvorišta. Pogotovo ako te lekcije dolaze iz Hrvatske, i na Međunarodni dan ljudskih prava, dok je istovremeno u Zadru danima bio ispisan nepismen grafit „Ubi Srbina“. Kojeg je neko, ali ne „vlast“, gle čuda, prepravio u „Ljubi Srbina“. Očito postoje oni kojima je dosta stalnog okretanja u prošlost, pa i delenja lekcija „onima drugima“. Jer i Srbi i Hrvati imaju bolna sećanja na prošlost, ali i preku potrebu da se napokon okrenu budućnosti.

Autor: Jurica Kerbler

Izvor: Večernje novosti

Vezane vijesti:

Zadar: Prepravio grafit „Ubi Srbina“ u „Ljubi Srbina“ (FOTO)

NAJNOVIJE VIJESTI

Svjedoci pakla

Došao je kraj ćutanju o stradanju Srba. U kon­tek­stu pro­mijenjenih istorijskih okolnosti, a

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​