arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Kitarovićeva ćutala pred ustaškom retorikom

Hrvatski liberalni portali izvještavaju o skandalima koje je izazvala Kolinda Grabar Kitarović tokom predsjedničke posjete hrvatskoj dijaspori u Južnoj Americi i brojnim ustaškim provokacijama koje je prećutala.

Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović

Pozdravni govor Tomislava Frkovića, predsjednika Međudruštvenog odbora hrvatskih udruženja i ustanova Argentine u cijelosti je objavljen na nekoliko internet portala.

Frković je prvo optužio dva bivša hrvatska predsjednika /Stjepana Mesića i Ivu Josipovića/ da su „izvorni predstavnici jugoslovenske ideologije“, te da su gotovo poništili „suverenističku politiku Franje Tuđmana i teško opteretili hrvatsku budućnost“.

Kitarovićeva, nakon tih rečenica nije napustila prijem, a Frković je u obraćanju zamjerio hrvatskim vlastima da „tetoše srpsku manjinu“, jer je broj njenih poslanika u Saboru dvostruko veći od predstavnika hrvatske dijaspore.

Kao glavni problem trenutnog lošeg stanja u Hrvatskoj Frković je naveo izvorne Ustavne postulate, jer se u njima, kao jedan od osnova hrvatske državnosti, navode odluke ZAVNOH-a.

Frković traži njihovo izbacivanje iz preambule Ustava kako bi se na taj način obezbijedila „neutralnost države prema sukobima iz prošlosti“. Odnosno bili bi izjednačeni partizani i ustaše.

Na sve to, kao i na mnoge druge izjave, Kitarovićeva nije ragovala.

Prema podacima Centralne državne kancelarije za Hrvate izvan Hrvatske u trećem talasu iseljenika u Argentinu između 1945. i 1956. stiglo je oko 20.000 Hrvata, „političkih emigranata“.

Među njima su bile ustaške glavešine i njihovi saradnici, koji su pobjegli nakon genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj počinjenog nad Srbima, Jevrejima i Romima.

Tako je Centralna kancelarija svojom formulacijom faktički proglasila Antu Pavelića i njegove ministre Stjepana Hefera, Ivana Petrića, Jozu Dumandžića, Dragutina Tota, Stijepu Perića, Edu Bulata i Ivicu Frkovića /djeda Tomislava Frkovića/, te šefa Ustaške nadzorne službe Didu Kvaternika za „političke emigrante“, navode hrvatski portali.

Zbog tih istih formulacija, koje je ponavljala i Kitarovićeva, došlo je do polemike između lovca na naciste Efraima Zurofa, koji je u pismu predsjedniku Hrvatske podsjetio Kitarovićevu ko su zapravo bili ti „emigranti“.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Lovac na naciste Hrvatskoj predsjednici: Zar se vi ponosite Pavelićem i Šakićem?

Žestoke reakcije opozicionih stranaka na izjavu predsjednice u Argentini – Vesna Pusić: Pa ona govori protiv Ustava svoje zemlje…

Grabar Kitarović: Mnogi Hrvati su pronašli slobodu u Argentini

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Žuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Žepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​