arrow up

Olivera Šekularac: E moj deda, aoj Liko

Opet suze sa prađedovskih izvora ličkih, pomešane žalosnice i radosnice. To su one duboke kad ponornice naše izbiju, onom bistrinom jasnoćom.. pa te bole večne stare rane, žedan pored svih izvora, srećan jer te dotaknu ljudi.. naučila sam od detinjstva da živim sa mojom bakom virtuelno, danju u ravnici – noću u Lici. Meni je to normalno, noću me svojom pričom našoj kući vodi, tu je kuću kupio moj deda kada se sa njom oženio, bila započeta, on je završio.. nisam srela ženu mudriju, niti takvu koja je tako poštivala svoga muža i živog i mrtvog.. nema dede a ima ga uvek, nema kuće a imali smo je, nema dedovine,

Danas se slavi Sveti Vukašin Novomučenik Jasenovački i Klepački

Ovaj Pravoslavni Srbin, Novomučenik iz Jasenovca, rodom je iz hercegovačkog sela Klepci, koje se nalazi na istočnoj obali Neretve (naspram Čapljine), gde je ranije bila stara crkva Sv. Apostola Luke, s početka 16. veka, zadužbina čuvenih srpskih pravoslavnih crkvograditelja Hrabrena-Miloradovića, a od 1857. g. je obnovljena kao crkva Preobraženja Hristovog (koju su Hrvati 1992. g. srušili do temelja, kao i celo selo Klepce). Bio je rodom od familije Mandrapa, i zvao se Vuksan-Vukan-Vuk, VUKAŠIN. Treba da je rođen negde krajem 19. veka, najverovatnije u svome selu, ali je rano otišao i radio u Sarajevu, pa ga se zato preživeli ustaški genocid nad Srbima 1941-45. g. Klepčani malo sećaju, dok ga

DUŠAN BASTAŠIĆ: UMANJIVANJE ЖRTAVA JASENOVCA I JADOVNA JE NASTAVAK GENOCIDA

Gost nove emisije „Rubikon“ bio je dr. Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja Jadovno 1941. – Jadovno 1941. koji je govorio o kulturi sjećanja, sistematskom zatiranju tragova zločina nad Srbima u NDH i opasnim trendovima revizionizma. Gospodin Bastašić posvetio je posljednjih 15 godina istraživanju i dokumentovanju stradanja Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Njegova lična motivacija potiče iz porodične tragedije – oba djeda i stric ubijeni su u kompleksu logora Jadovno-Gospić-Pag, dok je njegov otac kao dvanaestogodišnjak preživio Jasenovac. JADOVNO – PRETEČA JASENOVCA Bastašić je u razgovoru istakao da je Jadovno bilo prvi likvidacioni centar NDH, koji je funkcionisao od aprila do avgusta 1941. godine, prije nego što je Jasenovac počeo

Bastašić: Na Velebitu i rtu Slana, svijetli deset velikih Časnih krstova koje su postavili Jadovničani

U Domu Narodne skupštine Srbije, 9. aprila 2026. godine, održana je međunarodna konferencija„Stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu1941-1945. godine“. Učesnicima se kao jedan od izlagača obratio i dr Dušan Bastašić osnivač i predsjednik udruženja Jadovno 1941. Banja Luka. Od drugog vijeka hrišćani poštuju grobove mučenika. Idu tamo da se mole. Taj put se zove hodočašće. Pamtim slijedeće riječi Njegovog visokog preosveštenstva, Mitropolita gornjokarlovačkog Gerasima: „Lika nema velikoga grada, ima Jadovno, to je najveći grad ali pod zemljom. I kada pogledamo i kada se ozrcavamo šta se sve događalo i kuda su sve ti ljudi trnovit put prošli, danas im je samo potrebna molitva i naše sećanje“. Petnaest godina

Sećanje na Srbe mučene i ubijene u Prihvatnom logoru Zemun 1942 – 1944. godine

U organizaciji udruženja “Jadovno 1941.” iz Beograda,  a uz podršku gradske opštine Zemun, 8. i 9. maja održane su manifestacije u znak molitvenog sećanja na mučene i ubijene Srbe u Prihvatnom logoru Zemun (danas poznat kao “Staro Sajmište”), u periodu od 1942. do 1944. godine. Prihvatni logor Zemun se nalazio na teritoriji NDH. Bio je namenjen za prihvat i upućivanje na prinudni rad radno sposobnog stanovništva. Istorijski podaci ukazuju da je kroz kapiju logora prošlo između 95.000 i 100.000 ljudi, a da je u njemu smrt našlo oko 40.000 ljudi, o čemu svedoče i  procene Državne komisije za utvrđivanje zločina oklupatora i njihovih pomagača, izrađene po završetku rata. Najmanje 6.500

Akcija “Bljesak” ratni zločin i etničko čišćenje srpskog naroda iz zapadne Slavonije (FOTO/VIDEO)

Kod spomen-obilježja posvećenog ubijenim srpskim civilima i vojnicima iz Zapadne Slavonije danas su položeni vijenci i cvijeće povodom obilježavanja 31 godine od pogroma Srba u hrvatskoj zločinačkoj akciji “Bljesak”. Akcija “Bljesak” je ratni zločin i etničko čišćenje srpskog naroda iz zapadne Slavonije i istina mora biti sačuvana od revizije, rekao je danas predsjednik Republike Srpske Siniša Karan. Karan je istakao da je padom zapadne Slavonije, a kasnije i Kninske Krajine zaokružen proces koji je doveo do potpunog nestanka srpskog naroda sa prostora Hrvatske. – Ne možemo a da ne povežemo stradanje devedesetih godina sa onim što se dešavalo u NDH u kojoj je nad srpskim narodom, Jevrejima i Romima počinjen genocid

Ilija Ivanović

Ilija Ivanović: Tješim se, nadam, prolazim kapiju, mnogo je mrtvih i ranjenih, preskačem ih a i gazim po leševima..

Povodom 81 godišnjice proboja zatočenika iz logora Jasenovac, podsjećamo na svjedočenje učesnika proboja Ilije Ivanovića. Odjednom zagrmi, ali sada u izlaznom ho­dniku naše zgrade. Vika ljudi se stopi sa grmlja­vinom neba. Potrčah da vidim šta se događa. U hodniku stotinjak ljudi provaljuju izlazna vrata pritiskom tijela. Pesnice uzdignute. U ponekoj ruci komadi cigle, u jednoj sjekira, vjerovatno nađena negdje u potkrovlju. Čujem povike: – Ura, naprijed drugovi, sloboda ili smrt! Vrata popustiše. Popucaše. Ljudi kao lavina krenuše trkom napolje. Pregaziše ustašu-stražara. Pakao. Sa svih okolnih bunkera ustaše otvoriše vatru. Stakla na prozorima pucaju. Meci fijuču iznad naših glava. Kiša i dalje lije. Ilija Ivanović rođen 1928. godine u Podgradcima, Bosanska

Bastašić: Da pamtimo, da nikad ne zaboravimo

Na ovu godišnjicu proboja jasenovačkih logoraša, konferencija treba dati doprinos, da mnogi koji još ne znaju, saznaju kakvom su strašnom, teško pojmljivom zločinu bili podvrgnuti naši članovi porodica, naši sunarodnici. Da oni koji znaju da se podsete. Da budemo pamtiše. U Domu Narodne skupštine Srbije, 9. aprila 2026. godine, održana je međunarodna konferencija „Stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu 1941-1945. godine“ . Učesnicima se kao jedan od uvodničara obratio i dr Dušan Bastašić. 2015. godine, Narodna Skupština Republike Srpske, donela je Deklaraciju o genocidu počinjenom nad Srbima, Jevrejima i Romima. Kao zainteresovana strana, tada sam imao čast da govorim poslanicima Republike Srpske uoči glasanja. Nažalost moram pomenuti da

Miloje Pršić: Vreme je da se dozovemo pameti i da se probudimo

Pozvali me da porazgovaramo o novoj vojsci, da uvedemo vojsku. Ja sam rekao, to je toliko tema, aktuelna, ažurna. Već koliko sutra morate da uvedete vojsku, jer država je veoma ugrožena. U Domu Narodne skupštine Srbije, 9. aprila 2026. godine, održana je međunarodna konferencija „Stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu 1941-1945. godine“ . Učesnicima se obratio i profesor dr Miloje Pršić. Dok sam sedeo pored Vasilija Krestića mog profesora inače, imao sam priliku da mu šapnem da su nam razbili kod, da više ne znamo ko smo i da ne umemo da se snađemo niti umemo da delujemo i da branimo naše interese. Ovo je krajnji momenat da se

Miloš Ković: Nikad više! 

Dakle, nikada više nećete staviti ruke na našu decu, onako kao što se desilo `41. godine i onako kao što se dogodilo `95 godine. U Domu Narodne skupštine Srbije, 9. aprila 2026. godine, održana je međunarodna konferencija „Stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu 1941-1945. godine“ . Učesnicima se obratio i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Miloš Ković. Sledi transkript njegovog izlaganja. Poštovane dame, uvažena gospodo. Poslednji put sam kročio ovo zdanje pre gotovo 10 godina. Tada je Demokratska stranka Srbije koju je tada vodila dr Sanda Rašković Ivić, pokrenula inicijativu da Skupština usvoji Rezoluciju o genocidu u Nezavisnoj državi Hrvatskoj nad Srbima, Jevrejima i Romima. Ta rezolucija

U PETAK PREMIJERA LAJŠIĆEVOG FILMA „POSLJEDNJI SVJEDOK“

U susret obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donja Gradina, u Banjaluci će 17. aprila premijerno biti prikazan dokumentarni film „Posljednji svjedok“, autora Nedeljka Lajšića. Piše: Dragan Stojnić Ovaj potresni dokumentarac, nastao u produkciji Una film, donosi ličnu i duboko emotivnu priču Jelene Buhač Radojčić, žene čije je d‌jetinjstvo obilježeno stradanjem u logoru Stara Gradiška. Njena sudbina poslužila je i kao inspiracija za igrani film Dara iz Jasenovca, a posebno mjesto u njenom životu ima i činjenica da je bila među d‌jecom koju je iz logora spasila Diana Budisavljević. Film je sniman na autentičnim lokacijama stradanja, gd‌je se Jelena, nakon

SRBIJA NI 85 GODINA OD FORMIRANJA NDH NEMA REZOLUCIJU KOJOM OSUĐUJE GENOCID NAD SRBIMA

U Domu Narodne skupštine Srbije, juče, 9. aprila 2026. godine, održana je međunarodna konferencija “Stradanje Srba u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u periodu 1941-1945. godine” na kojoj je istaknuto da Srbija ni 85 godina od formiranja NDH nema rezoluciju kojom osuđuje genocid nad srpskim narodom u toj monstruoznoj tvorevini. Predstavnik Parlamentarne grupe za nacionalno sjećanje i stradanje “Vreme je” Borislav Antonijević rekao je da je konferencija posvećena onome što “ne može da se desi 85 godina”, a to je izglasavanje rezolucije u srpskom parlamentu i izgradnja memorijalnog centra za sve žrtve u NDH od 1941. do 1945. godine. On je istakao da konferencija nema za cilj stigmatizaciju naroda, već održavanje nacionalnog

Ljubodrag Dimić: Za Srbiju 20. vek još nije završen

Pokušaj da se Stepinac proglasi za sveca je samo korak ka proglašenju pape Pija XII za sveca. Istoričar, profesor dr Ljubodrag Dimić je govoreći o tome da li je Jugoslavija bila greška, u autorskoj emisiji Relativizacija sa Ljiljanom Smajlović, rekao da kada se sve sabere, bilans jednog veka u kome je postojala jugoslovenska država izgleda negativno, ili preciznije, biće negativan ako iz tog istorijskog iskustva ne izvučemo pouke o tome kako da živimo danas i kako da se ponašamo sutra. Vezane vesti: Ljubodrag Dimić – Zapečaćena istina Ljubodrag Dimić – Razgovor gluvih (drugi deo) Ljubodrag Dimić – Tako se zakoračilo u zločin (treći deo) Akademik Dimić: Hrvati pokušavaju da ulepšaju

Jovan Mirić: Poslušnost ili nešto drugo

Nije tajna da je Vatikan znao za ustaške zločine tokom Drugog svetskog rata, kao i da je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac predstavljao direktnog papinog izaslanika u NDH koji je sarađivao, držao sastanke i skupove sa ustaškim “poglavnikom” Antom Pavelićem, međutim, sada se zbornik s dokazima o ovim jezivim zločinima našao u apostolskom arhivu u Vatikanu. Ustaški zločini koji su počinjeni nad Srbima, Jevrejima i Romima 1941. i 1942. godine sabrani su u knjizi “Ustaška zverstva” autora istoričara dr Milana Koljanina. Ova knjiga, koja sadrži i istorijska dokumenta, završila je u apostolskom arhivu u Vatikanu. KLIKNI NA SLIKU DA POGLEDAŠ VIDEO Otkud interesovanje Svete stolice za ovu temu, s obzirom na to da

Ustaški zločin u Drakuliću opomena Srbima – stradanje ne smije da bude zaboravljeno (FOTO/VIDEO)

U banjalučkom naselju Drakulić obilježene su 84 godine od zločina NDH nad srpskim civilima u selima Drakulić, Šargovac i Motike i rudniku Rakovac kod Banjaluke, kada je 7. februara 1942. godine u samo jednom danu zvjerski ubijeno 2.315 Srba, među kojima 551 dijete. U Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija služena je Sveta arhijerejska liturgija koju je služio Njegovo preosveštenstvo vladika marčanski Sava, uz sasluženje sveštenstva Eparhije banjalučke. Nakon toga u Spomen-kosturnice u Drakuliću služen je pomen ubijenim srpskim civilima i položeni vijenci i cvijeće. Obilježavanju su prisustvovali predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministri u Vladi Republike Srpske, poslanici u NSRS kao i lider SNSD-a Milorad Dodik. Stevandić je istakao da je Republika Srpska

NAJNOVIJE VIJESTI

Otjerana u grob

Stoja Trivkanović (1950 – 2019) iz Siska izgubila je sve sudske postupke

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.