Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Skočite na sadržaj
1. 1. SRPSKA ISTORIJSKA SVEST IZMEĐU INTEGRACIJE U NOVI SVETSKI POREDAK I ISTINE O NOVOM PORETKU JUGOISTOČNE EVROPE IZ 1941 Sedamdeset godina posle početka Drugog svetskog rata, u kome su države članice Trojnog pakta a posebno njihovi domaći jugoslovenski saveznici – Hrvati, muslimani, Mađari i Albanci, ubili, prema najnovijim istaživanjima i 1,8 miliona Srba, iz istorijske svesti potomaka ubijenih najvećim delom je izbrisan i ovaj rat i njegove žrtve. U udžbenicima istorije reformisanog srpskog obrazovanja svoje mesto nije našao ni jedan od najmonstruoznijih pokolja Srba koji je krajem jula i početkom avgusta izvršen u hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Glini. Za četiri dana u crkvi u Glini ustaše su pobile
POVODOM MEĐUNARODNOG DANA SJEĆANjA NA HOLOKAUST, 27. JANUAR 2011. Pismo Isaka Danona-Geze – Jasenovac 1944. Mnogo bi htio da kažem, ali ne znam što bi ti kazao. Tuga i očaj, i ne vjerujem da ćemo uopšte izvući žive glave odavde, tako da se čudim šta nas drži u životu. Jedino što znam da imam tebe i djecu kod kuće. Sve su moje misli i želje usmjerene ka Vama i donekle sam sretan samo kada sam u mislima sa Vama, kada se igram sa dragom dječicom i osjećam tvoju blizinu kraj sebe. Sav sam izgubljen, ni sam ne znam šta pišem. Znam da bi trebao pisati o sebi, ali to bi bili
Osamdesetogodišnji doktor medicinskih nauka Milan Bastašić poslije 20 godina napokon može da posjeti svoje imanje i kuću u Grubišnom Polju u Hrvatskoj, nakon što ga je Županijski sud u Bjelovaru oslobodio optužbi za navodne ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Velikoj Peratovici Milan Bastašić, pukovnik u penziji i jedini preživjeli jasenovački logoraš-dijete iz zapadne Slavonije, kaže za Srnu da je pravda uvijek dostižna, a dokaz je i to što je poslije 20 godina proživljavanja sramnih optužbi Županijski sud u Bjelovaru obustavio postupak protiv njega. „Bio sam pod sumnjom da sam upravo ja osnovao tzv. Bilogorski odred od 3000 ljudi i zatvor u Velikoj Peratovici, u tamošnjoj školi. Međutim, u to
Srpski SKIPOVAC – GENERAL DATA Skipovac is a village on Mount Trebava which was in 1937 divided, both in the https://jadovno.com/wp-content/uploads/2010/02/13-1.jpgistrative and territorial sense, into two villages: Gornji (upper) and Donji (lower) Skipovac. Mount Trebava in a narrow sense consists of around twenty villages – from the River Spreča and Stanić-Rijeka to the Duga Njiva above Modriča (from the northeast side) and from Kostajnica to Modriča from the western side (the Bosna River valley). Trebava is mostly populated by Orthodox Christians. Trebava, just as Mount Ozren, has been populated, throughout the long history of colonisation, by people from all ends of this part of the Balkans: Serbia, Raška, Montenegro, Herzegovina, Bosnian Krajina, and many families also from Ozren moved
Ništa od obećane spomen-ploče Mještani Kukunjevca uspjeli su osigurati prilaz spomen-području, a sada očekuju pomoć institucija oko njegovog ponovnog uvrštavanja u Registar zaštićenih spomenika i postavljanja nove spomen-ploče koja je oštećena u posljednjem ratu. Oko 800 mještana Kukunjevca stradalo je u logorima NDH. Ni 68. godišnjica obilježavanja ustaškog terora nad srpskim stanovništvom Kukunjevca u Požeško-slavonskoj županiji nije održana uz obećanu, novu spomen-ploču na kojoj bi stajala imena stradalih žrtava, niti je spomen-područje najvećeg stratišta na području grada Lipika uvršteno u registar zaštićenih spomenika RH. Naime, 11. oktobra 1942. poubijani su nevini Kukunjevčani, Kozarčani i Slovenci koji su se kao izbjeglice zatekli u Kukunjevcu. Pred Drugi svjetski rat selo je brojalo
Diana Budisavljević najzad dobija mesto u istoriji. ulice u nekoliko gradova nosiće ime spasiteljke 12.000 srpske dece Najava da će Diana Budisavljević uskoro dobiti ulicu u Beogradu, ali i u Banjaluci, Kozarskoj Dubici, Zagrebu i Sisku, predstavlja samo početak brisanja nepravde koja je naneta jednoj od najvećih srpskih dobrotvorki. Herojsko delo rođene Austrijanke iz Insbruka, koja je za suprugom, Srbinom Julijem Budisavljevićem pošla u Zagreb između dva svetska rata, dugo je bilo na marginama zvanične istorije. O njoj se nije mnogo pisalo ni govorilo, uprkos činjenici da su istoričari znali za ženu koja je, u stalnoj strepnji od nemilosrdnih ustaških vlasti, organizovala akciju spasavanja dece iz logora smrti tokom krvavog
Uvodna recenzija za knjigu „Jasenovac“, autora Srboljuba Živanovića Dokle će Srbi da pominju Kosovsku bitku i Ćele-kulu, da se bave đačkim taocima Kragujevca i, naravno, Jasenovcem (Srbocidom)? Da li su zaista one, još neizbrojane stotine hiljada pravoslavnih Srba i desetine hiljada Jevreja, Sinti i Roma, žrtava ubilačke orgije hrvatskih klero-ustaša i njihovih gorljivih bosansko-muslimanskih pomagača 1941-1945 još uvek dovoljan razlog da se tanušni plamičak jasenovačke sveće održava i brani od zlomoćnih vetrova? Da li je možda natpis iznad ulaza u nekadašnji nacistički koncentracioni logor smrti Dahau „Ko želi da se genocid zaboravi, taj želi da se genocid ponovi“ dovoljan razlog da se održava i produbljuje sećanje na sistem koncentracionih logora
„Otvorena je sonda veličine 6×2,5 m označena bušenjem kao grobna jama br. 112 B na zemljištu ‘Čalinka’, zemljište Vukič (uz nasip). Pet radnika je radilo na iskopavanju. U dubini od 20 cm nađeni su sitni komadići kreča, a na dubini od 46 cm bilo je više većih komada kreča. Na dubini od 74 cm našli smo komad stakla, a na dubini od 90 cm našli smo jedan ključ, perle i dugmad. U severoistočnom delu sonde, na dubini od 92 cm nađen je veći broj predmeta koji su pripadali žrtvama i koji su bili, kako smo kasnije utvrdili, nabacani preko žrtava posle njihovog bacanja u raku… Kopajući dalje, broj nađenih predmeta
Srpski The analysis has been made according to the place of birth and according to the current revision of the “Victims of 1941 – 1945 War” list from 1964. This analysis has been made by the Senior Curator of the Museum of Genocide Victims from Belgrade, Jovan Mirković, and he presented it at the promotion of the book: “Bilogora and Grubišno Polje 1941 – 1911” by Milan Bastašić. The promotion was held in Belgrade on February 10th, 2010 at the Academy for Security and Diplomacy. Jovan Mirković: A word at the book promotion of: Bilogora and Grubišno Polje 1941 – 1991 by Milan Bastašić (Belgrade, 10th February, 2010,
Evica Bastašić (autorova majka) za tarom Narodna nošnja u zapadnoj Slavoniji Stevo Bastašić, šegrt na pekarskom zanatu u Starom Bečeju, sa prijateljem Nikolićem (bricom) Slaganje žita u gran’ce „Mašinanje“ žita Obilježavanje godišnjice proboja logoraša, Gradina 26. april 2009. Preživjeli svjedoče, Milan Bastašić na Gradini 26. aprila 2009. < „Grubišnopoljski list“, br. 88, od 30. aprila 1991. godine Sadržaj Pogovor >
< Jasenovačke žrtve 1941-1945. godine – popis Sadržaj „Grubišnopoljski list“, br. 88, od 30. aprila 1991. godine >
< „Prije pedeset godina“ – posebno izdanje „Grubišnopoljskog lista“ od 29. marta 1991. godine Sadržaj Prilozi – slike >
Napad paravojnih formacija međunarodno nepriznate Hrvatske na Bilogoru počeo je koncentričnom vatrom i nastupanjem iz pravca Velike Pisanice, Velikog Grđevca, Grubišnog Polja, D. Rašenice i Virovitice. Najžešći okršaj odvijao se i zbio na užem području istočne Bilogore 31. oktobra 1991. godine na prilazima Zrinjskoj i Gornjoj Kovačici, na sjevernom vrhu Grubišnog Polja i na prilazima Gornjoj Rašenici i Lončarici. Niti jedan obrambeni položaj Srba toga dana nije pao u ruke napadača. U toku večeri i noći iz gotovo svih sela krenule su kolone traktora sa prikolicama, privatnih kamiona, kombija i osobnih automobila. One su se od početka Dapčevačkih Brđana slijevale u jednu kolonu koja je kasnije sezala od Male Peratovice
U Velikim Zdencima 27. septembra u njihovim vlastitim kućama uhapsili su Milorada Počuča i njegovog komšiju Milana Carića. Tučeni su i prebijani tako da je Milorad od zadobijenih povreda uskoro umro. Isti dan su došli da uhapse Mirka Počuča u njegovom dvorištu. On je ranije prozvan četnikom, a kuća u kojoj su spavali on i žena, kako znamo, bila je minirana. Sad mu, eto, uhapsiše i odmah isprebijaše i brata Milorada. Pošto sve to nije Mirka otjeralo iz njegovog zavidno vrijednog i uređenog gospodarstva, trebalo ga je uhapsiti – da negdje bestraga nestane. To su pošli da urade toga 27. septembra 1991. godine! To je značajan datum u otporu Srba
Gideon Grajf, glavni istraživač izraelskog Instituta za Holokaust Šem Olam, izjavio je
Pod naslovom „Nasilje i nesnošljivost prema Srbima“, Srpsko narodno vijeće popisalo je
„Hrvatski helsinški odbor“, preko svog predsednika Ivana Zvonimira Čička, pokreće inicijativu u
Hvaleći navodno izrazito antiustaško opredjeljenje Franje Tuđmana kako bi valjda na taj
Na današnji dan, 13. decembra 1955. godine, umro je Episkop bački Irinej
U Sudu BiH za srijedu, 19. decembra, zakazano je izjašnjavanje o krivici
Prije 15 godina u Hrvatskoj desni centar micao je neke ploče, konkretno
Suđenje Alminku Islamoviću za zločine nad srpskim civilima u Brodu 1992. godine
Srbi u Peći, njih sedam-osam preostalih od 15.000 koliko ih je živjelo
Uoči sednice tzv. Skupštine Kosova, na kojoj je izglasan set zakona o
Ni nakon 26 godina, pokolj nad Srpskim življem u Bjelovcu, kraj Bratunca
Govor generala Milosava Simovića povodom Dana Kopnene vojske i 100 godina od završetka Prvog
Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.
Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.
