Obilježavanje 70-godišnjice proboja ustaškog obruča na Biljegu 12. maja bila je prilika da se dobije uvid u stanje antifašističke spomeničke baštine i antifašizma kao tekovine zapisane u hrvatskom Ustavu. A da stanje nije bajno moglo se uvjeriti preko hiljadu ljudi koji su iz okolnih mjesta, udaljenijih krajeva Hrvatske i zapadne Bosne došli na skup što su ga organizirali Srpsko narodno vijeće (SNV), Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH), te općine Vojnić, Krnjak, Vrginmost i Topusko. Spomenik na Petrovcu, rad Vojina Bakića, sistematski se devastira, pa je ove godine još ogoljeniji nego prošlih. Na to je upozorio i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, koji se prisutnima obratio s bine u

Jedna od značajnih odluka Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom 8. i 9. svibnja 1944. godine bila je potvrda ravnopravnosti i jednakosti hrvatskog i srpskog naroda, no 68 godina poslije, na proslavi obljetnice tog događaja, ujedno i proslavi 67. godišnjice pobjede nad fašizmom, o tome nije bilo ni spomena. Proslava je održana pod pokroviteljstvom i u organizaciji Sabora, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te Sisačko-moslavačke županije. Nizali su se govori, od predsjednika Sabora Borisa Šprema do predsjednika Saveza boraca Ratka Maričića, bez ijedne riječi o ustaškim zločinima i stradanju srpskog naroda, o velikom doprinosu Srba antifašističkoj borbi, kao ni o jednakopravnosti dvaju naroda koja je tada proklamirana. Kakvo danas gledište

U mjestu Tulek kod Broda danas je služen parastos za devet srpskih civila i pripadnika Vojske Republike Srpske iz ovog naselja koji su stradali u Odbrambeno – otadžbinskom ratu. Vijence na spomenik u Tuleku položili su načelnik opštine Brod Milovan Čerek, delegacije Boračke organizacije i predstavnici političkih stranaka. Tokom šestomjesečne okupacije Broda koju su izvršili pripadnici regularnih oružanih snaga iz Hrvatske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica iz ove opštine, ubijeno je 386 srpskih civila, dok je u deset logora bilo zatočeno više od 2.000 Srba. Za zločine počinjene nad brodskim Srbima još niko nije odgovarao. Udruženja za traženje nestalih i zatočenih još 2003. godine dostavila su Haškom tribunalu obilnu dokumentaciju sa

Šestog maja 1941. godine, sedam dana nakon zločina u Gudovcu, nova ustaška vlast, pod patronatom nemačkih i italijanskih nacista i fašista, krenula je u ostvarivanje svog cilja: iseliti, istrebiti i pokrstiti. Najveći deo ustaških zločina dogodio se u prvoj godini rata. Gudovac, Veljun, Jadovno, Glina, Banski Grabovac, Ivanović jarak i tako bih mogao nabrajati prilično dugo – rekao je predsednik SNV-a Milorad Pupovac na komemoraciji za 525 srpskih civilnih žrtava, koje su ustaše pobili na Đurđevdan 1941. u Veljunu. – Kako je moguće da u zemlji koja veliča antifašizam – zapitao je Pupovac – da u toj zemlji gotovo ni jedno mesto stradanja nije sačuvano, već je sve porušeno od 1991. do 1995? Kako je moguće

Više od 1.000 ljudi iz mnogih krajeve Hrvatske, ali i iz Cazinske krajine u BiH okupilo se danas na Petrovoj gori kod Karlovca na narodnom zboru na kome je obilježano 70 godina od proboja ustaškog obruča oko tadašnje oslobođene partizanske teritorije, pri čemu je spašen veliki broja srpskih civila. Skup su organizirali Srpsko narodno vijeće (SNV), Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Hrvatske kao i općine Vojnić, Krnjak, Vrginmost i Topusko. – Obilježavanje proboja na Biljegu je prilika da podsjetimo u kakvom se stanju nalazi antifašistička spomenička baština te antifašizam kao ustavotvorna tekovina Republike Hrvatske, naveli su organizatori iz SNV-a. Nakon minute šutnje za poginule partizane i žrtve ustaškog terora