arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
palanciste11.jpg

71 godina od ustaškog pokolja u Velikom Palančištu

U Velikom Palančištu kod Prijedora u nedjelju, 20. oktobra, biće obilježena 71 godina od ustaškog pokolja Srba u ovom mjestu, najavljeno je iz Udruženja potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata 1941-1945. Veliko Palančište.  U Drugom svjetskom ratu u ovom selu stradalo je 536 stanovnika srpske nacionalnosti od ukupno 1.080 stanovnika, koliko je selo brojalo prema popisu iz 1941. godine.  „Dakle, 50 odsto stanovnika ovog sela je bilo žrtva planirane promjene demografske strukture u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/. Prema zvaničnim podacima iz Istorijskog arhiva u Beogradu, ukupan broj stradalih stanovnika Velikog Palančišta sačinjavaju 464 civilne žrtve ustaškog terora i 72 lica stradala u NOB-u“, saopšteno je iz Udruženja. U noći između 22. i 23. oktobra 1942.

oml-banjaluka.jpg

ČLANOVIMA UDRUŽENjA OML ČESTITAMO GODIŠNjICU RADA!

ČLANOVIMA UDRUŽENjA OML ČESTITAMO GODIŠNjICU RADA! Poštovani članovi i prijatelji Udruženja OML, Pre ravno godinu dana, tačnije 9. oktobra prošle godine, održana je Osnivačka skupština našeg Udruženja. Ideja o aktivnostima i poslovima na kojima se treba angažovati članstvom u Udruženju bilo je mnogo. Pokušali samo da realno sagledamo svoje mogućnosti i naša naredna Skupština usvojila je godišnji plan rada, uverena da će, iako ambiciozan, biti i ostvaren. Tokom godine, članovi Udruženja, njihovi rođaci, prijatelji, poznanici svojim prilozima iz zemlje i inostranstva pomogli su realizaciju projekata Udruženja, o čemu je javnost redovno obaveštavana putem internet stranice Uduruženja. Koristimo i ovu priliku da im se još jednom najsrdačne zahvalimo. U protekloj godini

devic-prebilovci4.jpg

Za izgradnju spomen-hrama u Prebilovcima prikupljeno 100.000 kruna

Srbi iz Štokholma uplatili su 100.000 švedskih kruna /11.500 evra/ za izgradnju spomen-hrama u Prebilovcima, gdje će biti sahranjeni posmrtni ostaci oko 4.000 Srba koje su ubile ustaše 1941. i 1992. godine. Novac je prikupljen na donatorskoj večeri proteklog vikenda u sali duhovnog i kulturnog centra „Sveti Sava“ u Štokholmu i uplaćen je na račun Srpske crkvene pravoslavne opštine u Čapljini. Na donatorskoj večeri okupilo se 120 Srba iz Štokholma, a gosti crkvenoj zajednici u tom gradu bili su episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, paroh čapljinski jerej Danilo Boro i sekretar eparhije Miroslav Bošković. Jerej Boro rekao je Srni da su donatorsku večeru, prema blagoslovu Njegovog preosveštenstva episkopa britansko-skandinavskog Dositeja, organizovali članovi Zavičajnog udruženja Hercegovaca

gradina-sl.jpg

Imena naše nemarnosti: Jasenovac i Donja Gradina

I posle dvadeset godina od raspada Brozove Jugoslavije i procesa dezintegracije te tvorevine, pitanje memorijalnog kompleksa ustaških logora smrti Jasenovac -Donja Gradina, ostaje živa rana srpskog naroda. Ovaj prostor je mesto najbrutalnijeg gubilišta jednog naroda u čitavoj istoriji Evrope. Još u vreme SFRJ, ovaj kompleks bio je podeljen prirodnom granicom rekom Savom između ondašnje dve socijalističke republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nakon građanskih ratova 1991-1995. godine reka Sava je i dalje ostala vododelnica Jasenovca i granica između ovog puta nezavisnih i međunarodno priznatih država Repulike Hrvatske članice EU i Republike Srpske – Bosne i Hercegovine. Kao i 1945. godine kada su ustaše napuštale ovaj zloglasni logor, podižući u vazduh sve za sobom pokušavajući da unište tragove genocida,

popis-ogm1.jpg

Udruženje Ognjena Marija Livanjska : Javni poziv srpskom narodu za učešće u popisu stanovništva koji se sprovodi od 1. do 15. oktobra 2013. godine u Bosni i Hercegovini

Javni poziv srpskom narodu za učešće u popisu stanovništva koji se sprovodi od 1. do 15. oktobra 2013. godine u Bosni i Hercegovini POPIS STANOVNIŠTVA U BiH 2013. GODINE – SAČUVAJTE SVOJE SELO I SRPSKI NAROD U FEDERACIJI BiH! Javni poziv srpskom narodu za učešće u popisu stanovništva koji se sprovodi od 1. do 15. oktobra 2013. godine u Bosni i Hercegovini. ZAŠTO JE VAŽNO DA UČESTVUJETE U POPISU STANOVNIŠTVA? Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan: –       Na osnovu rezultata ovogodišnjeg popisa, prema broju stanovnika u naseljima i opštinama BiH, biće planirana i raspoređivana državna i budžetska sredstva za finasiranje infrastrukture i drugih potreba u narednom periodu od najmanje

ogm-susret.jpg

Udruženje Ognjena Marija Livanjska u poseti episkopu bihaćko-petrovačkom Atanasiju

Njegovo Preosveštenstvo Episkop bihaćko-petrovački, gospodin Atanasije, juče je u vladičanskom dvoru u Bosanskom Petrovcu primio paroha lijevanjskog oca  Željka Đuricu i predsjednicu Upravnog odbora Udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda, gospođu Gordanu Cvetić Dostanić. Tokom jednočasovnog razgovora episkopu je predstavljeno stanje u Parohiji lijevanjskoj, kao i pažnja koju Udruženje Ognjena Marija Livanjska i uprava parohije usmjeravaju ka očuvanju i održavanju vjerskih i kulturnih objekata. Iskazana briga Njegovog Preosveštenstva za život vjernika parohije, podrška aktivnostima udruženih raseljenih livanjskih Srba, kao i Njegovi savjeti jačaju duh i ulivaju dodatnu snagu za pronalaženje pravog pristupa predstojećem radu. Posjeta vladici završena je posjetom manastiru Rmanj na slapovima Une kraj Martin Broda. Izvor: OGNjENA MARIJA

11.08.2013. Parastos kod Klečke jame

Na planini Klek kod Ogulina, u Karlovačkoj županiji,  11. avgusta 2013.  služen je parastos za 453 Srbina koja su ubijena 1941. godine.Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su ljudi, koji su postradali zarad ispovijedanja vjere pravoslavne i pripadnosti srpskom narodu, svojom krvi ovom mjestu dali sveti značaj.   Vezane vijesti: KOSTI SRBA IZ KLEČKE JAME OPOMINjU I DANAS Klečka jama 1941-2013. KLEČKA JAMA – STRATIŠTE ŽRTAVA USTAŠKOG ZLOČINA – GENOCIDA OSVEŠTAN ČASNI KRST I SLUŽEN PARASTOS ZA POBIJENE SRBE 12.08. 2012. Parastos kod Klečke jame  

celebic-3.jpg

Prvi parastos stradalima na spomen-groblju u Čelebiću!

U selu Čelebiću, na spomen-groblju na Barjaku, 3. avgusta je služen pomen za preko 400 meštana ovog sela koji su krajem jula 1941. godine pobijeni od strane ustaša. Tokom tih zlih dana, oko 150 meštana, u glavnom muškaraca iz Čelebića, Bojmunata i Radanovaca odvedeno je i bačeno u jamu Bikušu, gde njihove kosti i danas počivaju. Najveći broj meštana sela Čelebić, mahom žena, dece i staraca pobijen je u seoskoj školi odakle su njihova tela konjskim zaprežnim kolima prebačena u već pripremljene grobnice na brdašcu Barjak, gde su zakopana. Nakon Drugog svetskog rata, na ovom mestu je podignut spomenik stradalima čija tela se još uvek tu nalaze, ali je oštećen

klecka-jama-2013-4.jpg

KOSTI SRBA IZ KLEČKE JAME OPOMINjU I DANAS

Na planini Klek kod Ogulina, u Karlovačkoj županiji, danas je služen parastos za 453 Srbina koja su ubijena 1941. godine. Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su ljudi, koji su postradali zarad ispovijedanja vjere pravoslavne i pripadnosti srpskom narodu, svojom krvi ovom mjestu dali sveti značaj. „Obaveza pravoslavnih hrišćana je da dolaze na mjesta stradanja i da se mole za pokoj duša predaka, da ih ne zaboravljamo kako naši potomci sutra ne bi zaboravili nas“, rekao je paroh plaščanski otac Goran Slavnić. Zamjenik župana Karlovačke županije Siniša Ljubojević izrazio je zadovoljstvo što se na ovom mjestu potomci i poštovaoci žrtava okupljaju drugi put, 72 godine nakon zločina. On

crni-lug-3.jpg

CRNI LUG, DA SE NE ZABORAVI !

Udruženje „Ognjena Marija Livanjska“ svake godine organizuje niz parastosa u livanjskom kraju u znak sjećanja na žrtve genocida. Ustaše su krajem jula i početkom avgusta na najsvirepiji način umorile 1.587 Srba sa šireg područja Livanjskog polja, kao i veći broj dovedenih iz drugih krajeva, te onih Srba koji su se zatekli na širem području Livna. Za istinu o stradanju u Livanjskom kraju mnogo je značajna knjiga Bude Simonovića Ognjena Marija Livanjska. Knjiga je posvećena ustaškim pokoljima nad Srbima u Livnu i okolini, odnosno u selima na rubu Livanjskog polja, počinjenim u proljeće i ljeto 1941. godine, a ponovljenim i u najnovijim ratnim sukobima na tom području, posebno tokom 1992. i 1993.

Jadovno i Prebilovci krvlju i moštima Novomučenika Srpskih povezani (FOTO)

Martirijumska veza Jadovna i Prebilovaca osveštana moštima novomučenika, neraskidiva, svjedoči o duhu jedinstva identiteta srpskih prostora stradanja i prebivanja, prostora koje ne smijemo zaboraviti, napustiti, od kojih ne smijemo odustati. Odustati od sjećanja na mučenike značilo bi za srpski rod nestati u ništavilu. Kamen temeljac Hrama Vaskrsenja Gospodnjeg u Prebilovcima osveštan je 3. avgusta 2013. godine. Veličinu trenutka kojeg sada nismo svjesni osjetili su i predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banjaluke. Prebilovci, dva puta srušeni zločinačkom rukom u ovom vijeku, opet žive ili kao što reče prilikom parastosa  umirovljeni  Episkop hercegovački Atanasije: „ Prebilovci su od prebivanja, Prebilovci prebivanju, prebivaju, ostaju, traju i pretrajavaju. To je kosovski zavet u Prebilovcima

prebilovci-2013-21.jpg

Jadovno i Prebilovci krvlju i moštima Novomučenika Srpskih povezani (FOTO)

Martirijumska veza Jadovna i Prebilovaca osveštana moštima novomučenika, neraskidiva, svjedoči o duhu jedinstva identiteta srpskih prostora stradanja i prebivanja, prostora koje ne smijemo zaboraviti, napustiti, od kojih ne smijemo odustati. Odustati od sjećanja na mučenike značilo bi za srpski rod nestati u ništavilu. Kamen temeljac Hrama Vaskrsenja Gospodnjeg u Prebilovcima osveštan je 3. avgusta 2013. godine. Veličinu trenutka kojeg sada nismo svjesni osjetili su i predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banjaluke. Prebilovci, dva puta srušeni zločinačkom rukom u ovom vijeku, opet žive ili kao što reče prilikom parastosa  umirovljeni  Episkop hercegovački Atanasije: „ Prebilovci su od prebivanja, Prebilovci prebivanju, prebivaju, ostaju, traju i pretrajavaju. To je kosovski zavet u Prebilovcima ostvarivan. Srbi su

Garavice

POMEN ŽRTVAMA USTAŠA U GARAVICAMA

U Garavicama kod Bihaća, u subotu (3.08.2013.),  održan je  pomen povodom 72 godina od stradanja više od 14.000 Srba, Jevreja i Roma tog kraja, koje su pobile ustaše. Služen je parastos i položeni su vijenci, a pomenu je prisustvovao i potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki.   Predsjednik Zavičajnog udruženja „Una“ Boško Stojisavljević rekao je da se veliki pokolj u Garavicama dogodio od 28. jula do 4. avgusta 1941. godine kada su ustaše pobile oko 10.000 civila.  „Ubijanje je bilo svakodnevno, a ljudi su spaljivani u kućama, štalama, bacani su u jame i bezdane. Većina žrtava zatvarana je u Bihaćku kulu gdje su prebijani i zvjerski mučeni, nakon čega su odvoženi na stratišta“, istakao je Stojisavljević. 

prebilovci-parastos2013-vn.jpg

Prebilovci: Pomen Srbima iz 12 jama

U PREBILOVCIMA, poslednjem srpskom selu u dolini Neretve, natopljenom krvlju i bolom, u subotu je održano bogosluženje namenjeno svetiteljima za hiljade srpskih novomučenika koje su ustaše žive bacali u jame 1941. godine. Po drugi put osveštan je i kamen temeljac crkve u koju će biti položeni posmrtni ostaci 4.000 Srba koji su skončavali u 12 bezdanih jama oko Prebilovaca. Prvi put crkva je na ovom mestu podignuta 1991. godine, a osveštao ju je patrtijarh Pavle. Samo godinu dana kasnije, 1992. godine, hrvatska vojska pod komandom Janka Bobetka, u kojoj su bili potomci dželata iz Drugog svetskog rata, minirala je hram sa kosturnicom srpskih žrtava. Genocid u Zahumlju, započet u Drugom svetskom ratu bacanjem

ognjena-marija-livanjska.jpg

PARASTOS ZA 1.600 UBIJENIH SRBA 1941. GODINE

U hramu Uspenija Presvete Bogorodice i nad spomen – kosturnicom u kapeli Svete velikomučenice Marine u Livnu danas je služen parastos za oko 1.600 Srba sa područja Livanjskog polja koje su ustaše ubile krajem jula 1941. godine. Parastos je služio paroh livanjski protojerej stavrofor Željko Đurica, a organizator pomena je Udruženje „Ognjena Marija Livanjska“. Predsjednik ovog udruženja Nikola Petrović rekao je Srni da je pomenu nevino stradalim Srbima prisustvovao veći broj ljudi iz Banjaluke, Beograda i drugih krajeva, kao i Srba koji sada žive na području livanjske opštine. On je naveo da je nakon parastosa organizovano i druženje, a što je bila prilika da se porazgovara o planovima i daljim aktivnostima Udruženja, prvenstveno u vezi sa aktuelnim konkursom za

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.