arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
sipovo.jpg

OSVEŠTAN HRAM NA MJESTU STRADANjA SRPSKIH ŽRTAVA

SARAJEVO, 2. SEPTEMBRA /SRNA/ – Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Atanasije osveštao je novopodignuti spomen-hram Vaskrsenja Hristovog na Kičelovom brdu, zeseoku janjskog sela Babići, opština Šipovo, koji je sagrađen na mjestu gdje su ustaški zločinci 1941. godine pobili nevine srpske civile. Na sajtu Eparhije bihaćko-petrovačke navodi se da je vladika Atanasije, koji je služio i Svetu arhijerejsku liturgiju, tokom besjede zahvalio Janjanima za iskazani trud prilikom izgradnje hrama, čime je ispravljena istorijska nepravda učinjena prema njihovim precima. Episkop Atanasije istakao je da je ponosan što i njegovim venama teče krv Svetih novomučenika kičelovobrdskih, koji su svojim mučeničkim stradanjem zapečatili odanost Hristu, Crkvi njegovoj i narodu srpskom, ističući da žrtve žive kroz

P7020029.jpg

Danka Kojadinović: ISTINA I POMIRENJE

Logori u Sisku i Capragu „Moj Dragane, nemoj kosit travu pored Save, da ne kosiš moje oči plave…“ (devojačka pesma pevana u srpskim selima u okolini Jasenovca nakon pogroma Srba u NDH) Putevi istinskog pomirenja i saradnje Srba i Hrvata puni su oštrih hridi i spotiču proklamovane, u medijima izražene lepe želje političkih vrhuški. Nataloženi zli dusi prošlosti ne mogu da se izbrišu tek prijateljskim susretima predsednika Josipovića i Tadića. Nema realnih rezultata u vraćanju građanskih prava, srpske imovine otete tokom i posle Drugog svetskog rata, kao što se i dalje ruše spomenici na stratištima Srba ubijenih tokom NDH i Tuđmanove ere uvođenja “demokracije”. Evropa i svet, gluvi su, slepi i

drugi.jpg

DAN KADA JE POČELO NAJVEĆE STRADANjE U ISTORIJI

BIJELjINA, 1. SEPTEMBRA /SRNA/ – Danas se navršava 75 godina od početka Drugog svjetskog rata, najkrvavijeg i najvećeg ratnog sukoba u istoriji čovječanstva u kome je stradalo oko 55 miliona ljudi.  Vojne snage fašističke Njemačke napale su 1. septembra 1939. godine Poljsku. Kopnenu granicu prešle su 44 pješadijske divizije, sedam tenkovskih i četiri motorizovane. U roku od 18 dana Poljska vojska je poražena, a vlada i vojna komanda su pobjegli iz zeme. Francuska i Engelska su na osnovu sporazima o uzajamnoj pomoći objavile rat Njemačkoj. Kasnijim napadom Hitlera na Sovjetski savez, u rat ulaze i trupe Crvene armije. Po broju država, odnosno ljudi koji su u ratu sudjelovali, te broju

Sava Šumanović

Slikar Sava Šumanović ubijen sa 150 Srba

U Sremskoj Mitrovici je, u noći između 29. i 30. avgusta 1942. godine, na prostoru uz staro pravoslavno groblje, mučenički stradalo od ustaške ruke 150 nedužnih muškaraca, žena i djece iz Šida, među kojima i Sava Šumanović, jedan od najistaknutijih srpskih slikara 20. vijeka.  Hrvatske ustaške vlasti su na tom području tokom Drugog svjetskog rata sistematski ubile više hiljada nedužnih civila, najvećim intenzitetom upravo tokom avgusta i septembra 1942. godine, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. „Sava Šumanović uhapšen je 28. avgusta rano ujutro, zamolio je da se spremi, okupao se, uzeo stvari, poljubio majku u ruku i otišao zauvijek, ne znajući za šta ga terete“, kaže Gordana Krstić-Faj, istoričar umjetnosti.

djeca-Kozare.jpg

USTAŠKI ZLOČINCI ISKALjIVALI BIJES NAD ŽENAMA I DJECOM

BANjALUKA, 30. AVGUSTA /SRNA/ – Na današnji dan 1941. godine kostajničke ustaše su počinile strašne zločine u selima u opštini Kozarska Dubica, a najviše je stradala porodica Jandrić.  Muškarci su većinom bili u ustanicima, te nisu stradali, ali su ustaše zato svoj bijes iskalile nad ženama i maloljetnom djecom, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. „U selu Čitluk živjela je velika porodica Jandrića. Tog jutra kada su ustaše upale u kuću Mikana Jandrića, jedan zlikovac je sjekirom odsjekao njegovom sinčiću obje ruke. Tada su ustaše ubile djecu Ljubu, Vukašina i Ružu Jandrić“, navodi se u knjizi Dragoja Lukića „Rat i djeca Kozare“. Mika Jandrić nije bila u kući kad se desio

odzak-spomenik.jpg

OSKRNAVLjEN DIO SPOMEN-KOSTURNICE IZ DRUGOG SVJETSKOG RATA

ODžAK, 28. AVGUSTA /SRNA/ – Nepoznato lice ili više njih premazali su crnom farbom prednji dio spomen-kosturnice sagrađen 1950. godine u Donjoj Dubici kod Odžaka, na kojoj su uklesana imena 849 srpskih žrtava iz Trnjaka, Donje Dubice i Struka ubijenih u Drugom svjetskom ratu. Među stradalim je 332 djece mlađe od 15 godina koje su ubile ustaše. Spomenik je vremenom stradao i obnovljen je prošle godine. Incident se dogodio juče, uoči Velike Gospojine, kada Srbi povratnici u Donju Dubicu obilježavaju svoj praznik i prisustvuju liturgiji u obnovljenoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice. Povratnik u Donju Dubicu Vujadin Milojević rekao je da je, prolazeći pored spomen-kosturnice, primijetio da je na prednjoj strani

kalendar_genocida.jpg

Kalendar genocida: 27. avgust 1942. Godišnjica stradanja Srba na Baniji

Šuma Rastovača, Dvor na Uni. 27. avgusta 1942. godine ustaše ubile 25 Srba iz sela Ostojića i Žirovca.       Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.  

Vladika Grigorije

09.08.2014. Sveta arhijerejska Liturgija u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima

9. avgusta 2014. godine u Prebilovcima nedaleko od Čapljine u Hramu Hristovog Vaskrsenja koji je u izgradnji, služena je prva Sveta arhijerejska liturgija u slavu Svetih prebilovačkih Novomučenika koji su kanonizovani na ovogodišnjem Svetom arhijerejskom Saboru Srpske pravoslavne crkve. Liturgiju su služili Episkop Zahumsko-hercegovački i primorski g. Grigorije i umirovljeni Episkop g. Atanasije uz sasluženje sveštenstva eparhije ZHiP. Tom prilikom unesena je u Hram i ikona Svetih prebilovačkih Novomučenika i obavljena Sveta tajna Krštenja.   Vezane vijesti: U Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima prva liturgija i krštenje SLUŽENA LITURGIJA U SLAVU SVETIH PREBILOVAČKIH NOVOMUČENIKA DA NIKAD NE ZABORAVIMO: Najstrašniji zločini nad srpskom decom i mladim majkama U CRKVI SVETOG SAVE LITURGIJA

kapija.jpg

OSVEŠTANA SPOMEN-KAPIJA NA GROBLjU U BUNOVIMA

FOČA, /SRNA/ – U Bunovima kod Foče juče je osveštana spomen-kapija na ulazu u mjesno groblju u zaseoku Osijek i služen je parastos žrtvama ovog kraja koje su stradale u Drugom svjetskom ratu. Na kapiji sa tri betonska luka, koji simbolizuju Sveto trojstvo, ugrađene su dvije mermerne ploče sa imenima 56 mještana stradalih u ratu od 1941. do 1945. godine. Na jednoj ploči su imena 29 srpskih mladića, koje su ustaše u maju 1942. godine odvele u logor „Staro sajmište“ u Zemunu, odakle se nikada nisu vratili. Na drugoj ploči su imena poginulih pripadnika četničkog i partizanskog pokreta, kao i civilnih žrtava Drugog svjetskog rata. U zloglasnom logoru u Zemunu

kapija.jpg

U NEDJELjU OSVEŠTANjE SPOMEN-KAPIJE U BUNOVIMA

FOČA, 14. AVGUSTA /SRNA/ – U Bunovima kod Foče, u zaseoku Osijek, u nedjelju, 17. avgusta, biće osveštana spomen-kapija na ulazu u mjesno groblje, te služeno opijelo žrtvama Drugog svjetskog rata sa ovog područja. Na spomen-kapiji ispisana su imena 29 srpskih mladića koje su ustaše odvele u logor, odakle se nikada nisu vratili, te imena četnika i partizana iz tog sela koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Autor idejnog rješenja je akademski slikar Danilo Ivanović, koji od 1991. godine živi u Norveškoj, a koji je izgradnju spomen-kapije finansirao zajedno sa rođacima Radmilom i Draganom Ivanovićem. Osveštanje kapije i opijelo žrtvama na osiječkom groblju u Bunovima biće održano u nedjelju,

kusonje9.jpg

STRAŠNI POKOLj U KUSONjAMA

BANjALUKA, 13. AVGUSTA /SRNA/ – Na današnji dan 1942. godine ustaše su u selu Kusonje, u blizini Pakraca, ubile 473 Srba, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. Bili su to uglavnom stanovnici sela Kusonja, te okolnih sela Dragović i Čaklovac, te dio srpskih izbjeglica ispod Kozare koje su tražile spas bježeći od ustaša. Najveći dio Srba ubijen je tako što su natjerani u pravoslavnu crkvu Svetog Georgija, koja je potom zatvorena, polivena benzinom, zatrpana slamom i spaljena. Oni koji nisu stali u crkvu, poklani su i pobacani u obližnje bunare. Igrom slučaja, jedna žena uspjela je da se izvuče ispod gomile leševa i da se spasi. Među stradalima bilo je mnogo

klecka-jama_10-08-2014_030.jpg

10.08.2014. Parastos kod Klečke jame

 10. avgusta 2014., ispod planine Klek pored Ogulina služen je parastos za 453 Srbina koji su mučenički postradali 1941. godine. Paroh drežičko-jasenički protojerej Miloš Orelj naglasio je da su u ovu jamu bacani bezazleni i nevini pravoslavni Srbi ubijani od onih koji su sebe smatrali i nazivali čistokrvnim Hrvatima Na nama je da se danas ovde da se tom istinom napojimo, da je svedočimo, da se poklonimo i pomolimo svetim žrtvama, i da svetu istinu o njima prenosimo na potomke žrtava od kojih su mnogi rasejani i razišli se na razne strane, za što je najbolja pisana reč, posebno onaj podsetnik g. Zatezala.   Vezane vijesti: 11.08.2013. Parastos kod Klečke

klecka-jama_10-08-2014_016.jpg

Besjeda paroha drežničko – jaseničkog, protojereja Miloša Orelja nad Klečkom jamom

… Danas smo po treći put na ovom mestu. Mestu strahota i užasa, i opet mestu svetom. Svetom zato što su, ne sluteći i ne pomišljajući da se to može dogoditi 1941., lako hvatani, ovde dovođeni, ubijani i u ovu jamu bacani bezazleni i nevini pravoslavni Srbi 453… Draga braćo i sestre, poštovani organizatori; predsedniče Veća srpske nacionalne manjine za grad Ogulin g. Nevene Ivošević, poštovani predsedniče Udruženja Jadovno 1941. g. Dušane Bastašić, predsedniče antifašista za grad Ogulin g. Simo Tatalović, dožupane Karlovačke županije g. Siniša Ljubojević, dogradonačelniče grada Ogulina g. Mićo Zatezalo, svi prisutni danas ovde okupljeni. Danas smo po treći put na ovom mestu. Mestu strahota i užasa,

U Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima prva liturgija i krštenje

U Hramu Vaskrsenja u Prebilovcima prva liturgija i krštenje

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije i umirovljeni vladika Atanasije juče su u Hramu Vaskresenja u Prebilovcimasa sveštenstvom Eparhije ZHiP služili prvu Svetu arhijerejsku liturgiju u slavu Svetih prebilovačkih novomučenika koji su kanonizovani na ovogodišnjem Svetom arhijerejskom Saboru Srpske pravoslavne crkve. Na taj način molitveno je obeleženo stradanje više od 4.000 Srba u Donjoj Hercegovini od ustaša u Drugom svjetskom ratu, a samo u Prebilovcima 6. avgusta 1941. ubijeno je 860 meštana, mahom djece i žena, koji su bačeni u Šurmanačku jamu kod Međugorja. Hram u Prebilovcima gradi se na mestu nekadašnje spomen-kosturnice u koju su 1991. bile sahranjene kosti žrtava stradalih u Donjoj Hercegovini u Drugom svetskom ratu, a sakupljene

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.