arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Dokumentarni_film_Brojevi.jpg

DOKUMENTARNI FILM „BROJEVI“ DOBIO „ZLATNOG VITEZA“

Dokumentarni film Brojevi Dokumentarni film „Brojevi“, u produkciji Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), dobio je jednu od specijalnih nagrada žirija na međunarodnom filmskom festivalu „Zlatni vitez“ u Rusiji u konkurenciji više od 200 filmova iz 20 zemalja. Autor filma je Branko Lazić, snimatelji su Dragan Radetić i Vladimir Todić, a montažer Aleksandra Miletić, saopšteno je iz RTRS-a. Iz ove medijske kuće podsjećaju da je film „Brojevi“ priča o Zorki Delić koja je kao jedno od kozaračke djece preživjela užase logora za djecu u Jastrebarskom u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata. „Zorka Delić je u logoru dobila broj 97. Preživjela je gladovanja, bolesti, prevaspitavanja, izašla je iz groba. Iz logora je

Tribina_o_zlocinima_Crne_Legije_u_Podrinju.jpg

ĐURIĆ: FRANCETIĆEVI ZLOČINI JOŠ NISU ISTRAŽENI

Vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda Veljko Đurić rekao je da zločini koje je počinila ustaška legija Jure Francetića još nisu istraženi. Đurić je na sinoćnoj tribini pod nazivom „Da se ne zaboravi Srebrenica, juni 1943“ rekao da postoji mnogo dokumenata koji su dostupni i, što je za nauku interesantnije, postoji još i nedostupnih dokumenata koji će, kada budu dostupni i kada se svi stručno obrade, dati odgovor na pitanje u čemu su korijeni zla koje su počinile Francetićeve pukovnije. On je istakao da su neprecizni podaci o žrtvama koji se pominju u elaboratima koje je BiH sačinila 1947. godine o Francetićevim zločinima, kao i podaci koje je

Jasenovac_tribina.jpg

SRPKINjA “ZAPALILA“ ŠVEDSKU govorom o Jasenovcu

Na dan Svetog Novomučenika Vukašina od Klepaca 29. maja 2015. godine u prepunoj konferencionoj sali Radničkog univerziteta u Stokholmu – ABF, održano je Veče sećanja povodom 70 godina od kako su ustaše napustile Jasenovački sistem hrvatskih koncentracionih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma. Program komemoracije je bio priređen isključivo za švedsku publiku koja je veoma malo znala o genocidu i holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Drugom svetskom ratu. Program je otvorila izložba stradanja jasenovačkih žrtava filmskog stvaraoca Sime Brdara kao i nagrađivani dokumetarni film JUSP Donja Gradina istog autora „Čista krv“, koji govori o jasenovačkom logorašu, živom svedoku, Jevrejinu Cadiku Danonu – Bracu. Takođe je prikazan odlomak iz

Bijela_traka_na_spomeniku_Mladenu_Stojanovicu.jpg

OSUDA POSTAVLjANjA BIJELE TRAKE NA SPOMENIK NARODNOM HEROJU

Predsjednik prijedorske organizacije SUBNOR-a Veljko Rodić osudio je danas postavljanje bijele trake na spomenik narodnom heroju doktoru Mladenu Stojanoviću oko podignute ruke koja simboliše odlučnost borbe za sve ljude. Bijela traka na spomeniku Mladenu Stojanoviću „Takav čin zaslužuje osudu svih slobodarski nastrojenih ljudi, a posebno naše organizacije koja je osjetljiva kad neko za svoj račun i za svoje ciljeve želi da zloupotrijebi ime i djelo našeg proslavljenog doktora“, rekao je Rodić na konferenciji za novinare u Prijedoru. On je naveo da je organizator jučerašnjeg dana bijelih traka u Prijedoru želio obilježiti 31. maj 1992. godine. „To je dan koji je po svemu bio posljedica neuspjelog napada na Prijedor. Taj napad

Polaganje_vijenaca_kod_spomen_kosturnice.jpg

NADGROBNA PLOČA ZA ŽRTVE USTAŠKIH ZLOČINA

Prema zvaničnim podacima, u Srebrenici i na Zalazju prije 72 godine ubijeno je 228 Srba, od kojih 80 djece. Prema nezvaničnim podacima, ta dva dana ubijeno je više od 250 srpskih civila u Srebrenici i okolnim selima. Polaganje vijenaca kod spomen kosturnice Priredio: Miro PEJIĆ Kod Spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici služen je parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine i treći dan Trojčindana na Zalazju. Na Spomen-kosturnicu, u kojoj su, kako je napisano, položeni zemni ostaci nekih žrtava, postavljena je nadgrobna ploča na kojoj je navedeno da je 29. jedinica natporučnika Nezavisne Države Hrvatske Josipa Kurelca,

Masovna_grobnica_5.jpg

Zvornik: Tu počivaju Srbi

Borci Osmaka o masovnoj grobnici pronađenoj u selu Snagovu. Demantovali Tužilaštvo BiH da tu leže strani vojnici Boračka organizacija opštine Osmaci demantovala je nedavne navode Tužilaštva BiH da posmrtni ostaci, pronađeni u selu Snagovo, nedaleko od Zvornika, pripadaju italijanskim i nemačkim vojnicima iz Drugog svetskog rata. BO Osmaci ističe da je na lokaciji sela Snagova koje je naseljeno muslimanskim stanovništvom, a povodom obeležavanja skupa u Srebrenici, uređivan prostor za odmarališta i, prilikom kopanja zemljišta, otkriven jedan deo ljudskih kostiju“. – Predstavnici Instituta za nestale na čelu sa gospodinom Muratovićem obratili su se Tužilaštvu BiH da im da odobrenje za otkopavanje grobnice, jer tvrde da se tu nalaze posmrtni ostaci Bošnjaka

Jasenovac_kameni_cvijet.jpg

Veče sjećanja na žrtve ustaškog logora

Jasenovac Stokholm – U Stokholmu je održano Veče sjećanja povodom 70 godina od proboja jasenovačkih logoraša iz kompleksa ustaškog koncentracionog logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma, saopšteno je iz dobrotvorne organizacije „Memorijalna fondacija Jasenovac holokaust“. Veče sjećanja su organizovali Ambasada Srbije u Švedskoj, nevladina organizacija „Biro Republike Srpske u Švedskoj“, Fondacija „Carica Jelena“, Crkvena opština Sveti Sava – Stokholm i Radnički univerzitet u glavnom gradu Švedske. Program komemoracije, koja je održana u prepunoj sali Radničkog univerziteta u Stokholmu, bio je priređen isključivo za švedsku publiku koja je veoma malo znala o genocidu i holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ u Drugom svjetskom ratu. Ovaj program je otvorila izložba o

Sveti_novomucenici_Prebilovacki.jpg

SVETI NOVOMUČENICI PREBILOVAČKI

Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve je u toku redovnog zasedanja juče sproveo potreban postupak u vezi odluke o kanonizaciji Svetih Prebilovačkih i drugih donjo – hercegovačkih novomučenika, koju je odluku jednoglasno usvojio na prošlogodišnjem zasedanju. Sveti Prebilovački i dr. novomučenici će se prosavljati 6. avgusta/24. jula, kako će biti i upisano u crkveni kalendar od iduće 2016. godine. Pre skoro 74. godine, 6. avgusta 1941, lokalne ustaše su u jami Golubinki, u selu Šurmancima kod Međugorja, ubile skoro sve žene, devojke i decu iz sela Prebilovaca (po dokumentima njih oko 600). Mošti Prebilovačkih i drugih donjo – hercegovačkih novomučenika, izvađene iz 13 jama i više drugih stratišta su u

Srebrenica_1.jpg

SUTRA PARASTOS ŽRTVAMA USTAŠKOG ZLOČINA

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim sutra će kod spomen-kosturnice u Srebrenici biti obilježene 72 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine. Tačan broj nastradalih i sahranjenih u ovoj kosturnici nije nikada utvrđen. U Srebrenici su ustaše, prema njihovim pisanim dokumentima, 14. juna 1943. godine ubile više od 200 srpskih civila, jednu jevrejsku porodicu i jednog muslimana koji je bio oženjen Srpkinjom, te njihovu djecu. Tijela ubijenih su naknadno sakupljena i bačena u jamu na lokaciji sadašnje Policijske stanice u ovom mjestu, odakle je dio posmrtnih ostataka 1971. godine prenesen u sadašnju spomen-kosturnicu. Nakon svirepog

Prebilovci_izlozba_5.jpg

VIDEO – Izložba „Prebilovci“ – Beograd 21. maj 2015.

U Beogradu je 21. maja 2015. u prostoru Narodne banke Srbije, otvorena izložba „Prebilovci“, koja svjedoči o zločinu ustaša 1941. godine kada su ubili 850 Srba od ukupno 1.000 stanovnika tog srpskog sela u Hercegovini, koje je, prema istraživanju japanskog lista „Asahi šimbun“, najstradalnije selo u Drugom svjetskom ratu u Evropi. Izložbu je blagoslovio Njegovo preosveštenstvo vladika-zahumsko hercegovački i primorski Grigorije. Izložba, koja je zajednički projekat UG Jadovno 1941. iz Banjaluke i Kulturnog centra Novog Sada, sadrži fotografije, životne priče, tekstove i dokumenta o zločinu i o Prebilovčanima. Otvaranju izložbe prisustvovali su, između ostalih, umirovljeni episkop zahumsko hercegovački i primorski Atanasije, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta, novinar

Jasenovac_16.jpg

Sećanje na jasenovačke žrtve

U zgradi ABF u Stokholmu (Sveavägen 41), 29. maja, biće održano veče sećanja na žrtve stradale u Jasenovačkom logoru u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Logor u Jasenovcu je jedini u Evropi koji nisu nadzirali Nemci već Nezavisna Država Hrvatska (NDH) i ustaški režim pune 4 godine. Spomen područje Jasenovac Prema podacima Internacionalne Komisije za otkrivanje istine o Jasenovcu, u kojoj nema predstavnika ni sa hrvatske, ni sa srpske teritorije, u Jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora stradalo je preko 700 000 Srba, 23 000 Jevreja i 80 000 Roma, od kojih je bilo preko 110 000 dece do 14 godina starosti. Proboj logora aprila 1945. započelo oko 1000 (neki izvori navode 970),

Andjeli.jpg

Knjiga o stradanju stanovnika Prebilovaca u «onom i ovom» ratu

Knjiga Radmile Jovanović može se čitati i kao zbirka pripovedaka i kao roman i kao tragedija budući da su priče povezane temom stradanja srpskog naroda, kaže u ime izdavača u predgovoru Olivera Radulović. Portal Prebilovci-selo na Internetu prenosi predgovor ovoj knjizi. Knjiga Radmile Jovanović Anđeli moji, hajde da letimo potresna je priča o stradanju Srba u Hercegovini koja potvrđuje da se istorija ponavlja i da su žrtve rata najslabiji i najnedužniji. Posvećena je Ljubici, Prebilovačkoj majci, koja je, prema svedočenju egzekutora, posle Vidovdana 1941. godine zagrljena sa svoje troje nejači poletela iznad tamne dubine u Šurmanačku jamu. Naslov knjige predstavljaju poslednje reči heroine: Anđeli moji, hajde da letimo kojim je sokolila svoju decu i

Polaganje_vijenaca_na_spomen_plocu_pobijenim_Srbima_u_Bradini.jpg

SLUŽEN PARASTOS ZA UBIJENE SRPSKE CIVILE U BRADINI

Polaganje vijenaca na spomen ploču pobijenim Srbima u Bradini Služenjem Svete arhijerejske liturgije i parastosa u obnovljenoj crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini, kod Konjica, danas su obilježene 23 godine od spaljivanja ovog i okolnih sela, pri čemu je ubijeno 48 srpskih civila, dok je veliki broj protjeran i odveden u logore, a crkva zapaljena i srušena. Sveštenici Srpske pravoslavne crkve služili su Svetu liturgiju nakon čega je služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježju srpskim žrtvama otadžbinskog rata u BiH. Vijence na spomen-obilježje položio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji je rekao da je Bradina simbol stradanja Srba. „Obaveza je svih nas da dođemo i poklonimo pažnju nevinim

Masakriran_trinaestogodisnji_Zeljko_Masic.jpg

CRNOGORSKO TUŽILAŠTVO ISTRAŽUJE ZLOČIN NAD SRBIMA U ČAJNIČU

Crnogorsko Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, ratnih zločina i terorizma pretresa spise i dokazne materijale u vezi sa slučajem ratnog zločina nad Srbima u Čajniču 1993. godine, u kojima su učestvovali crnogorski državljani iz okoline Pljevalja, piše „Politika“. „Postoje ne samo indicije već i neoborivi dokazi da su u zvjerskim likvidacijama 25 civila, ranjavanju više njih i odvođenju u zarobljeništvo, silovanjima i izlaganju torturi, učestvovali ljudi sa područja Bukovice, u opštini Pljevlja“, rekao je za ovaj list inspektor policije, koji je nedavno „dobrovoljno“ penzionisan. Iz tog vremena, naveo je ovaj izvor, postoji krivična prijava policije iz Čajniča protiv 38 državljana Crne Gore, od kojih neki žive u

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 25. maj 1992. Godišnjica stradanja Srba u Bradini

Zločin u Bradini bio planski, što najbolje govori o karakteru rata u BiH, kao i namjeri muslimanskih fanatika da izvrše agresiju na vjekovnu srpsku imovinu s ciljem da se Srbi sa tih prostora protjeraju za sva vremena. Iz MUP-a Republike Srpske ranije je potvrđeno da je podneseno šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u mjestu Bradina kod Konjica počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina. Ubijeno je najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, pet žena je silovano, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.